Connect with us

Društvo

PORESKA UPRAVA OSTAJE PRAZNIH RUKU! Ništa od naplate duga

Dug veći od 50.000 maraka prema Poreskoj upravi Republike Srpske imaju 954 preduzeća, a listu deset najvećih dužnika predvode propale firme u stečaju, od kojih novac, prema riječima stručnjaka, u najvećoj mjeri nikada neće biti naplaćen.

Riječ je, navedeno je u odgovoru Ministarstva finansija RS na poslaničko pitanje o dugovanjima za poreze i doprinose, uključujući i dug po osnovu dospjelih, a neplaćenih rata reprograma, kao i obaveze koje su obuhvaćene postupcima stečaja i likvidacije zaključno sa 1. junom ove godine.

Iz liste dužnika vidljivo je da deset najvećih dužnika, od kojih je osam u stečaju, duguje oko 77 miliona maraka.

Najveći iznos duga ima Fabrika cijevi “Unis” iz Dervente u stečaju, čije su neplaćene obaveze prema Poreskoj upravi teške 16,19 miliona maraka. Na drugom mjestu je preduzeće “Dobojputevi”, takođe u stečaju, koje je dužno 11,7 miliona KM, dok treća neslavna pozicija pripada kompaniji “Nova forma” iz Doboja, koja duguje 9,13 miliona.

Prema podacima objavljenim na sajtu Narodne skupštine RS višemilionska dugovanja imaju i propala preduzeća “Neimarstvo” Trebinje, zatim “Farmland” Nova Topola, “Unigrad” Istočna Ilidža, “Mehanika” Zvornik, Rudnik olova i cinka “Sase” Srebrenica te “FMSH” Pale. Među deset najvećih dužnika je i preduzeće “Budućnost” iz Šamca.

Među poreskim dužnicima ima i preduzeća koja su u procesu likvidacije, između ostalog, tu je Institut za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju RS čije neplaćene obaveze dostižu 2,6 miliona KM, kao i ŽGP “Doboj”, koji duguje 2,4 miliona maraka.

Višegodišnja stečajna upravnica Dosta Baraković rekla je za “Glas” da praksa pokazuje da, kada su u pitanju propala preduzeća, ogroman iznos sredstava nikada ne bude naplaćen.

– Vrlo rijetko se desi da u potpunosti budu izmirena sva potraživanja nakon prodaje imovine, budući da se stečaj otvori obično kada preduzeće bude opterećeno velikim dugovima. Pitanje je zašto Poreska uprava dozvoli gomilanje obaveza i na vrijeme, to jest blagovremeno ne pokrene prijedlog za pokretanje stečaja, jer su obično oni ti koji ostanu u velikom dijelu nenamireni – istakla je Barakovićeva.

Ona je pojasnila da se sva nenamirena dugovanja nakon zaključenja stečaja i brisanja preduzeća iz registra otpisuju.

– Stečajni upravnik po okončanju stečaja dužan je Poreskoj upravi da dostavi odjavu JIB-a i pravosnažno rješenje o zaključenju da bi oni na osnovu toga izvršili otpis nenaplaćenih obaveza. U praksi se dešava da stečajni upravnici to ne urade pa se godinama vode dugovanja preduzeća koja su ugašena. To su tehničke stvari koje se ne završe do kraja – pojasnila je Barakovićeva.

I ekonomista Marko Đogo saglasan je da veliki iznos dugovanja nikada neće biti naplaćen.

– Problem je nedostatak kapitalističke kulture. Osnova savremenih privrednih sistema je da nema privilegovanih kada je u pitanju plaćanje poreza. Mi još imamo varijantu socijalne države gdje se dopušta da preduzeća za koja se smatra da su od strateškog značaja godinama gomilaju dugove. Država, kako bi izašla radnicima takvih firmi u susret, to dopušta, što je pogrešno, jer akumulira probleme do nivoa kada oni postanu do te mjere veliki da se ne mogu ni sanirati. Firme koje imaju milionska dugovanja trebalo je davno ugasiti – kazao je Đogo.

Bankarski sistem

Marko Đogo kaže da bankarski sistem ni izbliza ne pogađaju problemi poreskog sistema, zbog jasnih pravila.

– Čim se 30 dana kasni sa uplatom u bankama se pali alarm, nakon 90 dana to je već problem, a sa 270 dana se novac isknjiži na teret vlastitog kapitala. Preduzeće godinama ne plati porez i to se vodi kao dug koji se mora naplatiti što nije realno – kazao je Đogo.

Related Topics:

Društvo

RODITELJI IZ VAREŠA DIGLI GLAS: Traže testiranje djece na teške metale

Hitno testiranje učenika na prisustvo olova i drugih teških metala u krvi zatražilo je 265 roditelja iz Vareša zbog sve izraženije zabrinutosti za zdravlje djece i ranijih nalaza koji ukazuju na povišene vrijednosti.

Prema podacima Osnovne škole “Vareš”, inicijativa je pokrenuta sredinom marta i proširena na više obrazovnih ustanova.

Direktor škole Ilijana Vidović rekla je da škola nema nadležnost za organizovanje testiranja, već da pruža podršku u komunikaciji roditelja sa nadležnim institucijama.

Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac najavio je još prije više od dva mjeseca testiranje učenika, koje do danas nije realizovano, a institucije nisu finansirale nijedno ispitivanje niti utvrdile uzroke moguće izloženosti.

Dosadašnja testiranja, koja je uglavnom finansirala kompanija “DPM Metali”, pokazala su da je od 237 testiranih više od trećine imalo povišen nivo olova, dok je kod 30 uzoraka utvrđen nivo koji zahtijeva hitno ispitivanje uzroka izloženosti.

Zbog izostanka reakcije nadležnih, građani su krajem prošlog mjeseca sami organizovali novo testiranje koje je potvrdilo zabrinjavajuće rezultate, a organizator Ilhan Klančević poručio je da je vrijeme da se institucije uključe i sprovedu masovno testiranje.

Kritike su uputila i ekološka udruženja, a predsjednik Udruženja “Opstanak” Miroslav Pejčinović naveo je da ni nakon gotovo pet mjeseci nema konkretnih mjera, dok se na federalnom nivou tek najavljuje formiranje ekspertskog tima.

Roditelji upozoravaju da je zdravlje djece prioritet i zahtijevaju hitnu reakciju, ističući da svako dalje odgađanje nosi potencijalne posljedice za stanovništvo.

Nastavi čitati

Društvo

BLAGI RAST IZVOZA U PRVA TRI MJESECA: Robni deficit iznad tri milijarde KM

Bosna i Hercegovina je u prva tri mjeseca 2026. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 4 milijarde i 154 miliona KM, što predstavlja rast od 0,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Istovremeno, uvoz je iznosio 7 milijardi i 255 miliona KM, što je povećanje od 0,9 odsto na godišnjem nivou.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,3 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit dostigao 3 milijarde i 101 milion KM.

Kada je riječ o tržištima, izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 643 miliona KM, što je za 8,7 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine.

Uvoz iz ovih zemalja iznosio je 849 miliona KM, uz pad od 3,9 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 75,8 odsto.

S druge strane, izvoz u zemlje Evropske unije nastavio je rasti te je dostigao 3 milijarde i 212 miliona KM, što je povećanje od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Uvoz iz EU iznosio je 4 milijarde i 227 miliona KM, uz rast od 0,9 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 76 odsto.

Podaci pokazuju da EU ostaje ključni spoljnotrgovinski partner BiH, dok se istovremeno bilježi pad trgovinske razmjene sa CEFTA tržištem, piše Biznisinfo.ba.

Nastavi čitati

Društvo

U srijedu počinje gašenje proizvodnje ČELIKA U ZENICI

Više puta najavljivana obustava integralne proizvodnje čelika u kompaniji Nova Željezara Zenica trebala bi početi u srijedu u 7 sati.

U srijedu će biti obustavljen rad pogona Aglomeracije, dok je za 15 sati planirano gašenje Visoke peći.

Dan kasnije, u četvrtak 23. aprila u jutarnjim satima, biće isporučen i posljednji kazan s talinom za Čeličanu.

Čeličana će nastaviti rad do završetka proizvodnje čelika i gredica, što se očekuje do ponoći istog dana, čime će i zvanično biti obustavljen dio integralne proizvodnje.

Gašenje ovog dijela proizvodnje u Zenici, osim uticaja na radnike kompanije, moglo bi imati značajne posljedice i na poslovanje entitetskih željeznica, kao i na druge dobavljače.

Menadžment Nove željezare Zenica proteklih mjeseci pokušavao je upozoriti nadležne institucije i ishoditi donošenje odluke o zaštiti domaće proizvodnje čelika, koju Savjet ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo.

Nastavi čitati

Aktuelno