Connect with us

Nauka i tehnologija

STVARANJE BEBA U SVEMIRU: Naučnici napravili prototip inkubatora

Holandska kompanije SpaceBorn United razvija način za začeće i rađanje beba u svemiru.

Naučnici već dugo vremena rade na tome da neke druge planete učine novim domom za čovječanstvo, a jedna od stvari koju je potrebno osmisliti za taj cilj je stvaranje samoodržive ljudske populacije. Za ovo je, između ostalog, potrebna i bezbjedna reprodukcija, odnosno uklanjanje opasnosti kao što su štetna radijacija, nedostatak gravitacije i nedostatak ključnih resursa.

Ovim problemom se pozabavila holandska kompanija SpaceBorn United, koja je napravila mali uređaj za vantjelesnu oplodnju i inkubaciju embriona, a kako piše BBC, sada planira da ga lansira u svemir.

Ovaj uređaj, veličine CD-a, koristi posebnu tehnologiju mikrofluida za vantjelesnu oplodnju, a sam disk rotira kako bi simulirao efekte gravitacije na Zemlji. Kompanija planira da započne eksperimente na celularnom nivou koristeći ćelije sisara, a nakon toga i ljudske ćelije u svemiru.

“Ako želimo da imamo ljudsku koloniju, na primjer, na Marsu i ako želimo da tu koloniju učinimo samoodrživom, to će zahtijevati rješavanje izazova reprodukcije”, kaže Egbert Edelbruk, izvršni direktor kompanije SpaceBorn United.

Prvi eksperimenti će koristiti mišje ćelije
Kako bi postigao ovaj cilj, tim naučnika iz kompanije se sprema da pokrene seriju eksperimenata u svemiru u okviru misije koju naziva ARTIS. Plan je da se to desi tokom narednih pet godina, a inicijalni eksperimenti će biti sprovedeni koristeći mišje ćelije za razvijanje embriona u uslovima nulte gravitacije, nakon čega će isti biti translantovani u prirodne materice.

Ako ova misija bude uspješna, sljedeće faze će uključiti testove sa ljudskim matičnim ćelijama, što bi trebalo da da odgovor na pitanje – koji je minimalni nivo gravitacije za zdrav razvoj embriona.

Potrebno je vrijeme
Ipak, ukoliko nadležne institucije odobre ovako ambiciozno istraživanje, naučnici su da dalje godinama udaljeni od potencijalne ljudske reprodukcije u svemiru. Da ne pominjemo da je eksperimentisanje sa ljudskim embrionima veoma sporna oblast istraživanja, a međunarodne norme ograničavaju uzgoj ljudskih embriona na maksimum od 14 dana.

Izazovi i rizici ljudske reprodukcije u svemiru su veoma značajni i zahtijevaju detaljno planiranje i ispitivanje. Štaviše, za kolonije na drugim planetama biće potrebni napredniji sistemi za održavanje života koji mogu da obezbijede sigurno i stabilno okruženje za trudnice i bebe. Svaki pokušaj da se to uradi će morati da prođe kroz detaljna medicinska testiranja, simulacije i pažljivo razmatranje potencijalnih posljedica.

Nauka i tehnologija

IGRANJE BOGA! Zamrznuti mikrobi probuđeni nakon 40.000 godina

Američki naučnici uspjeli su da probude mikrobe koji su bili zamrznuti desetinama hiljada godina u arktičkom tlu, takozvanom permafrostu.

Stručnjaci, predvođeni istraživačima sa Univerziteta u Boulderu, uzeli su uzorke iz tunela američke vojske u blizini Ferbanksa, na Aljasci.

Oni su izbušili uzorke zemljišta stare od 4.000 do 42.000 godina. Zatim su uzorke odnijeli u laboratoriju, odmrzli ih vodom i čekali da vide šta će se desiti.

Početni šok bila je sporost kojom su se mikrobi vratili u život. Umjesto da se odjednom probude, oni su se samo pomjerali.

Tokom prvog mjeseca odmrzavanja, najviše 0,001 do 0,01 procenata mikrobnih ćelija se svakodnevno obnavljalo.

Poređenja radi, normalne bakterije u laboratorijskom okruženju mogu da se reprodukuju desetak ili više puta tokom jednog popodneva.

Međutim, odloženi odgovor mikroba na povećanu temperaturu ima i dobru stranu. Ako se arktički permafrost odmrzne tokom ljeta, ali se zatim ponovo zamrzne prije nego što mikrobi postanu zaista aktivni, mnogo ugljenika bi moglo da ostane zarobljeno u dužem periodu.

Šest mjeseci kasnije stvari su se promijenile i mikrobne zajednice su izgledale potpuno drugačije, a određeni mikrobi počeli su da grade ljepljive kolonije vidljive golim okom.

Za mikrobe koji su bili u hibernaciji blizu 40.000 godina to je bilo kao da su se vratili u život.

Naučnici žele da znaju koliko brzo ove zajednice drevnog, dugo zamrznutog života oživljavaju kada se odmrznu.

Njihovo ponašanje moglo bi da donese saznanja o stanju klime naše planete u budućnosti jer sa zagrijavanjem planete omekšava sve više tla koje je bilo zamrznuto hiljadama godina.

Istraživanje, objavljeno u “Časopisu za geofizička i biološka istraživanja”, pokazalo je da arktički permafrost ne ispušta svoje zalihe ugljenika odjednom kada se otopi.

Nastavi čitati

Nauka i tehnologija

PRONAŠLI NOVU MOGUĆNOST: Naučnici su ponovili eksperiment koji je pokazao kako je MOGAO NASTATI život na Zemlji

“Živ je! ŽIV JE!”

Ovaj legendarni uzvik iz filma Frankenstein (1931), kada doktor Henri Frankenštajn slavi svoje groteskno otkriće, postao je simbol moći električne energije. U tom trenutku, njegov monstruozni eksperiment oživljava uz prasak munja i električne varnice.

Iako manje dramatično od scene iz filma, električna energija možda je imala ključnu ulogu u nastanku života na Zemlji prije nekoliko milijardi godina.

Zemlja je stara oko 4,5 milijardi godina, a najstariji poznati fosili mikroorganizama potiču iz perioda od prije 3,5 milijardi godina. Ipak, mnogi naučnici smatraju da je život nastao još ranije, iz organskih molekula koje su se postepeno formirale u prvobitnim vodenim tijelima, poznatim kao praistorijska supa.

Ali kako su se te organske molekule uopšte pojavile? Još prije nekoliko decenija naučnici su predložili da su hemijske reakcije, izazvane udarima munja u drevnim okeanima, dovele do spontane pojave organskih spojeva, piše CNN.

Nova studija, objavljena 14. marta u časopisu Science Advances, sugeriše da bi mikrogromovi – gotovo nevidljive varnice između sićušnih kapljica vode – mogli biti snažan katalizator u stvaranju aminokiselina iz anorganskih materijala. Aminokiseline su osnovni građevni blokovi života i ključni korak ka njegovoj evoluciji.

Mikrogromovi kao izvor energije za nastanak života
“Prepoznato je da je bio potreban neki snažan katalizator kako bi se pokrenule hemijske reakcije koje su dovele do nastanka života na ranoj Zemlji,” izjavila je dr. Amy J. Williams, astrobiologinja i geobiologinja sa Univerziteta Florida.

Da bi se aminokiseline formirale, neophodno je da se atomi azota vežu za ugljik. Međutim, azot je prisutan u obliku molekula (N₂) sa izuzetno snažnim hemijskim vezama koje je teško razbiti – osim uz pomoć ogromne količine energije.

Naučnici su ranije smatrali da su munje bile ključni izvor te energije, ali sada mikrogromovi nude novo, vjerovatnije objašnjenje.

Eksperiment inspirisan slavnim Miller-Urey testom
Nova studija se temelji na eksperimentu iz 1953. godine, koji su sproveli američki hemičari Stanley Miller i Harold Urey. Oni su stvorili simulaciju atmosfere rane Zemlje koristeći amonijak (NH₃), metan (CH₄), vodonik (H₂) i vodu, a zatim su ovu smjesu izložili električnim pražnjenjima kako bi simulirali udare munja. Rezultat? Formacija jednostavnih aminokiselina, čime je podržana teorija abiogeneze – ideja da život može nastati iz nežive materije.

Tim istraživača, predvođen dr. Richardom Zareom sa Univerziteta Stanford, odlučio je testirati mogu li mikrogromovi imati isti efekat.

U eksperimentu su koristili kapljice vode veličine između 1 i 20 mikrona (za poređenje, ljudska vlas ima širinu od oko 100 mikrona). Manje kapljice su bile negativno naelektrisane, dok su veće bile pozitivno naelektrisane.

Kada su se suprotno naelektrisane kapljice približile, elektroni su preskakali između njih – stvarajući mikrogromove. Ovaj proces su snimili kamerom visoke brzine i otkrili organske molekule sa vezama ugljik-azot, uključujući aminokiselinu glicin i uracil, ključnu komponentu RNA.

Šta ovo znači za teorije o nastanku života?
Dok su munje u ranoj Zemljinoj atmosferi bile sporadične i nepredvidive, vodena magla i mikrogromovi vjerovatno su bili daleko češći i postojali u velikim količinama.

“Predlažemo da je ovaj novi mehanizam prebiotičke sinteze mogao kontinuirano stvarati aminokiseline u plitkim vodama, omogućavajući njihov akumulaciju i kasniji razvoj složenijih molekula,” rekao je dr. Zare.

Ipak, porijeklo života i dalje ostaje naučna misterija. Druga hipoteza sugeriše da su prve aminokiseline nastale u hidrotermalnim otvorima na dnu okeana, gdje su interakcije morske vode, bogatih vodonikom gasova i ekstremnog pritiska mogle stvoriti slične hemijske spojeve.

Bez obzira na to koji je scenario tačan, jedno je sigurno – električna energija je odigrala ključnu ulogu u nastanku života na Zemlji.

Nastavi čitati

Nauka i tehnologija

VAŽNO JE RAZVIJATI! Kako se zaštititi od zloupotrebe vještačke inteligencije!

Evropski lideri su složni po pitanju važnosti razvoja vještačke inteligencije na Starom kontinentu, izjavio je predsjednik Slovačke Peter Pelegrini.

Pelegrini je učestvovao je na sastanku lidera Evropske unije u Jelisejskoj palati u Parizu, gdje se diskutovalo o vještačkoj inteligenciji (AI) iz perspektive evropske konkurentnosti, saopštila je Kancelarija predsjednika Slovačke.

Na sastanku kome je prisustvovao i franuski predsjednik Emanuel Makron se razgovaralo o manjkavostima Evrope u oblasti AI i rješenjima za poboljšanje situacije.

Prema riječima predsjednika Slovačke, učesnici sastanka su se složili da treba nadalje podržavati, inovacije, nauku i istraživanje i takođe se fokusirati na izgradnju velikih centara podataka u Evropi kao bi se omogućio dalji razvoj vještačke inteligencije, prenosi TASR.

„Od suštinske je važnosti da promijenimo našu perspektivu u oblastima kao što su zdravstvo, transport i obrazovanje i omogućimo Evropi da postane tržište za korišćenje vještačke inteligencije, tako da je ne koristi samo privatni sektor, već i da vlade stvaraju prostor za korišćenje gdje god to koristi javnosti”, naglasio je Pelegrini.

Lideri na sastanku su takođe podvukli potrebu da se definišu odgovarajući načini za zajedničko regulisanje vještačke inteligencije na evropskom tržištu kako bi se zadržala njena zaštita od zloupotrebe ili prevara.

Evropa mora da uloži maksimalane napore ako želi da se nadmeće sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom na polju vještačke inteligencije, zaključio je Pelegrini, prenosi RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno