Connect with us

Politika

SKANDALOZNI MINISTAR: Helez teorijama zavjere hrani nestabilnost

Iznošenje spekulativnih navoda iz ilegalnih ili poluilegalnih obavještajnih izvora od strane ministra odbrane BiH Zukana Heleza skandalozno je i u svakoj uređenoj zemlji zbog takvih postupaka i iznošenja neistinitih informacija, koje i nisu u domenu njegovog posla niti ih on može znati, morao bi snositi posljedice i biti smijenjen s funkcije koju obavlja.

Poručili su to predstavnici vlasti i stručnjaci za bezbjednost iz Republike Srpske na Helezove navode da ima obavještajne podatke o tome da “predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik planira bijeg iz zemlje”.

Zbog izrečenih neistina zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Staša Košarac rekao je da će zatražiti sastanak sa rukovodstvom Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH.

– Helez kaže da ima obavještajne podatke o tome da predsjednik Dodik planira bijeg?! Notorna laž… Da nije žalosno, ne bi bilo čak ni smiješno. Na kakve podatke se Helez poziva? Jesu li to podaci nekih paraobavještajnih institucija u FBiH ili nekih parastruktura u Oružanim snagama BiH? Istiniti podaci nisu, u svakom slučaju – naglasio je Košarac.

On pita kako je uopšte moguće da se bilo ko, a kamoli ministar odbrane, u javnosti poziva na kvaziobavještajne podatke?

– Naravno, u BiH je to moguće ako vam je, kao što Helezu jeste, cilj diskreditacija institucija Republike Srpske i stavljanje mete na čelo njenom predsjedniku – istakao je Košarac.

Matrica je, prema Košarčevim riječima, uvijek ista – Helez i razni “helezi” u javnost plasiraju nebulozne tvrdnje pod plaštom bezbjednosnih informacija, a cilj im je da na platformi dezinformacija i neistina napadaju institucije Srpske i njenog predsjednika.

– Zašto zagađuju javni prostor lažima, pričama o kvaziobavještajnim podacima i teorijama zavjere? Gospodo, ne prolazi vam ta filozofija da ako se činjenice ne slažu sa vašim mišljenjem, tim gore po činjenice! Mi ćemo se uvijek boriti istinom – poručio je Košarac.

Dekan banjalučkog Fakulteta bezbjednosnih nauka Predrag Ćeranić pojašnjava za “Glas” da ministar odbrane bilo koje zemlje ne može imati obavještajne podatke o kojima Helez priča, jer to nije u njegovoj nadležnosti.

– On može raspolagati podacima koje dobija od obavještajne komponente oružanih snaga ili civilno obavještajne službe, ali koje se odnose isključivo na djelatnost oružanih snaga i vojne aktivnosti. Skandalozno je što Helez u javnosti iznosi podatke za koje naglašava da su obavještajni, a ujedno se navodno odnose na predsjednika Srpske, jednog od najvažnijih aktera javne politike u BiH. To je veoma neozbiljno za jednog ministra u Savjetu ministara BiH, plus što su takva pitanja potpuno izvan njegove nadležnosti. A i zašto bi predsjednik Republike bježao – navodi Ćeranić.

On je istakao da je ovo još jedan pokušaj manipulacije sa ciljem uticaja na javno mnijenje i stvaranje određenih negativnih efekata.

– Pitanje je samo u čijem je to interesu, da li nekog stranog centra moći ili domaćih političkih aktera. U svakoj uređenoj zemlji Helez bi bio pozvan na odgovornost, od njega bi bilo zatraženo da da ostavku ili bi bio smijenjen. Budući da je BiH čudna, neobična, a mnogi kažu i nemoguća država, ne vjerujem da će se tako nešto desiti – rekao je Ćeranić.

Profesor na Fakultetu za bezbjednost i zaštitu u Banjaluci Dragomir Keserović ističe da je stanje u cijeloj BiH poprilično turbulentno, posebno kada su u pitanju odnosi na relaciji suda i tužilaštva BiH te predsjednika Republike Srpske.

– Dodik je stalna tema, pričama u vezi s njim političko Sarajevo nastoji pothranjivati nestabilnosti. Takvim i sličnim izjavama podgrijavaju turbulencije. Nema ni jednog valjanog razloga da predsjednik Dodik napusti Republiku Srpsku i BiH, nema namjere za tim. I dalje možemo očekivati spinovanje naročito jer političari u Sarajevu imaju nesređene odnose. A tu je i visoki predstavnik, Njemačka, ambasadori, svako živ se sjatio da ovdje nešto uređuje, sa i bez mandata. Sve to je pogubno za odnose u BiH i narod jer nema napretka dok god to traje – kategoričan je Keserović.

Pojasnio je da su propisane stroge procedure kada su u pitanju obavještajne informacije, odnosno kako se prikupljaju i ko mora da ih zna.

– U BiH takve informacije idu prema Predsjedništvu i horizontalno relevantnim institucijama koje se bave zaštitom i kontraobavještajnom zaštitom kako BiH tako i entiteta uopšte. U tako uspostavljenom odnosu ministar odbrane je na kraju ljestvice onih koji bi mogli i trebali da imaju takve informacije. Iznesene navode Helez bi službeno mogao znati u slučaju da je recimo predsjedavajući Savjeta ministara, kao neko ko je odgovoran za rad Obavještajno-bezbjednosne agencije, eventualno prezentovao informacije na sjednici ministara – pojasnio je Keserović.

On je dodao da Ministarstvo odbrane nema razvijenu obavještajnu komponentu da bi Helez imao svoje izvore.

– S druge strane, imamo naslijeđenih recidiva prošlosti gdje svako nekoga prati, prikuplja podatke, obavještajne, kontraobavještajne, koristeći se nekim putevima koji su nelegalni, polulegalni i slično – naveo je on.

Helezove navode komentarisao je i Dodik koji je rekao da Helez krši sve žive propise i sam možda nešto kreira.

– Možda je čuo tamo iz njegove kafane gdje često odsjeda, možda je konobarica nešto dojavila, otkud znam – rekao je Dodik.

Čovjek od skandala

Dragomir Keserović kaže da je ministar odbrane BiH Zukan Helez od formiranja sadašnje vlasti na nivou BiH svako malo u centru određenih skandala.

– Uvijek je on taj koji ima nešto više da kaže, uvijek je to nešto bombastičnije, značajnije u odnosu na druge. I uvijek nešto prijeti. Prosto se radi o ličnosti koja je sklona takvom ponašanju – zaključio je Keserović.

Politika

SVE OČI UPRTE u MILORADA DODIKA, koji ni sam ne zna ŠTA RADI!

Posebna sjednica na kojoj bi trebalo da se razmatraju pitanja presude Miloradu Didiku i odluke CIK-a, sjednica na kojoj je najavljeno i razmatranje raspisivanja referenduma, još uvijek nije zakazana, a pitanje i da li će. Zašto nema posebne sjednice i šta ovim potezom poručuju vladajući? 7. avgusta na kolegijumu odlučeno je da će biti sazvana posebna sjednica Narodne skupštine, kako je to poželio Milorad Dodik, kome je CIK oduzeo mandat.

Odlučeno je i šta će poslanici razmatrati, samo nije odlučeno kada će to sve biti. Zašto još uvijek nema posebne sjednice, ni oni iz Vladajuće koalicije nisu znali odgovor.
„24. posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biće zakazana kada se steknu poslovnički uslovi. Javnost će o svemu biti blagovremeno obaviještena“, istakla je potpredsjednik Narodne skupštine Anja Ljubojević.

Neki su se čudili zašto ih uopšte pitamo, pa su pitanje izbjegavali, poput šefa Kluba poslanika SNSD-a Srđana Mazalice, od kojeg smo zatražili izjavu, na šta nam je odgovorio rečenicom – recimo da nemam vremena. Ništa bolji odgovor nije dao ni njegov imenjak, generalni sekretar SNSD-a Srđan Amidžić.

„Ja nisam poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske“, rekao je Amidžić.

Narodni poslanici opozicije smatraju da je neodređivanje termina posebne sjednice neodgovorno ponašanje, ali, ističu da se mogo veći problemi i važnija pitanja potiskuju temom presude. Pitaju zašto nisu sazivane posebne sjednice kada se radilo o stanju u javnim preduzećima ili Vijaduktu. Nema odgovora ni o sumnjivim koncesijama.
„Ja mislim da je glavni razlog što nema posebne sjednice, taj što oni još uvijek ne znaju šta da rade. Potpuna je zbunjenost kod vladajućih, ali ono što je za narod najvažnije, odnosno još važnije pitanje zašto nema posebne sjednice o Vijaduktu, zašto je otkazana, na onako ružan način, sjednica o javnim preduzećima. Za Vijadukt su i vlast i opozicija rekli da je kriminal u pitanju, neko mora odgovarati. Ali oni to izbjegavaju.

Dakle, nama treba da se vratimo nekim pitanjima koja su zaista od važnosti, da se ne krije sve iza presude, iza vanrednih izbora i ovih tema, koje se sada nameću. Tako da što se tiče vanredne sjednice, ja mislim da je ovo po prvi put da prodje desed tana nakon kolegijuma, na kojem je kao donesena odluka o sjednici, a da još nema ni dnevnog reda, ni termina, ništa“, istakao je šef Kuba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Igor Crnadak.
„Jedna od dvije tačke dnevnog reda je trebala da bude prijedlog za raspisivanje referenduma, koji se tiče presude Suda BiH gospodinu Dodiku. Međutim, u međuvremenu je gospodin Dodik priznao tu istu presudu, tako što je kaznu zatvora od godinu dana pristao da plati, odnosno platio je tu godinu dana, što ima pravo.

Sada smo mi u nekoj situaciji gdje vladajuća struktura prosto ne zna šta da radi, ne zna uopšte kako da se postavi, dok, s druge strane, ovamo se dešava klasična zloupotreba i prirodnih resursa i raznih manipulacija, što se tiče npr. prodaje kumove zgrade, pa imate tu i moje pitanje premijeru Viškoviću, da li je istina da je 30 miliona evra prebačeno na račun jednog lica, a tiče se sve otkupa koncesije, koja je data, prije nekih 13 godina, Rašidu Serdarovu“, rekao je Kef kluba poslanika SDS-a Ognjen Bodiroga.

Analitičari ističu da neodređivanje datuma posebne sjednice govori o nesposobnosti vlasti. Sve oči uperene su u Milorada Dodika, koji ni sam ne zna šta da radi.
„To što još uvek nema posebne sednice na kojoj bi vlast, Milorad Dodik, zauzeli konačan stav oko drugostepene presude i kuda dalje, odnosno koje će sledeće korake povlačiti, govori nam da je i Milorad Dodik i vlast u Republici Srpskoj i nespremna i da ne zna koji je njihov sledeći korak i šta će preduzeti povodom ove situacije.

Vidimo da od vlade nacionalnog jednistva nema ništa, vrlo verovatno ni od referenduma najavljivanog takođe nema ništa i onda je veliko pitanje šta će ustvari oni i da odluče na toj posebnoj sednici Narodne skupštine i verujem da se još uvek čeka sam Milorad Dodik šta će da kaže i kakav stav će da preduzme povodom pitanja da li je on i dalje predsjednik Republike Srpske ili će poštovati ovu odluku Suda BiH“, kaže politički analitičar Velizar Antić.

Dok Dodik na sva zvona, priča kako ne prizaje Sud BiH, od istog tog Suda tražio je prvo ukidanje pritvora, a zatim, nakon pravosnažne preduse, i zamjenu zatvorske kazne novčanom.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

Ko će SNOSITI ODGOVORNOST? Slučaj „Vijadukt“ pao u zaborav

Ko je kriv za to što je BiH, odnosno Republika Srpska, izgubila 110 miliona KM zbog spora sa slovenačkom firmom Vijadukt u vezi izgradnje hidrocentrale na Vrbasu, kako je došlo do toga i hoće li nego odgovarati? Ovo su izgleda retorička pitanja, iako bi bilo logično da ovakva afera dobije konačni epilog.

Bosna i Hercegovina je po odluci Arbitražnog vijeća u Vašingtonu platila slovenačkoj firmi Vijadukt oko 110 miliona KM (51.388.046,69 evra i 6.024.881,66 dolara). Plaćanje je izvršeno nakon oduke Kristijana Šmita.
Prije plaćanja, pa i nakon nametanja odluke javnost je brujala o ovom slučaju, a kada su Slovenci naplatili svoje – svi ćute.

Politička situacija, presuda Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, izbori i referendumi, bacili su u drugi plan sva sporna pitanja koja su mjesecima zaokupljala pažnju javnosti, pa između ostalog i aferu Vijadukt.

Branislav Borenović, predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine rekao je da je jasno da se ovdje radi o ogromnoj muljaži i otimačini 110 miliona KM.

– Vidimo da se preko vrlo čudnih računa ta transakcija, nažalost, desila. Na potezu su tužilaštva u BiH, a posebno tužilaštva u Republici Srpskoj, i trebaju pod hitno izdati naredbu o otvaranju istražnih radnji, saslušati sve koji su bili uključeni u ovu pljačku, kako sa strane Vijadukta tako i sa strane Vlade Republike Srpske koja je izgubila spor pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu – naglasio je Borenović.

On smatra da treba procesuirati „sve te likove, a posebno domaće pomagače koji su mutnim radnjama u zadnjih desetak godina omogućili Vijaduktu da dođe do ovog nevjerovatnog iznosa a da skoro ni feninga nisu uložili“.

– Mi smo ovu aferu otvorili kroz Komisiju za borbu protiv korupcije PD PS BiH, održali javna saslušanja, došli do brojnih saznanja i materijala, predložili zaključke koje je Predstavnički dom usvojio i zatražili hitno postupanje pravosudnih institucija za ovaj očigledan primjer korupcije. Sve materijale i naša saznanja smo dostavili Tužilaštvu BiH.

Republici Srpskoj je kroz ovu aferu Vijadukt oteto 40 vrtića i škola, jer se toliko škola i vrtića za taj iznos moglo napraviti, da više ne slušamo vijesti da je 2.500 mališana u Banjaluci ili u nekim drugim mjestima ostalo bez mjesta u vrtićima – rekao je Borenović.
Dodao je da su evidentni tišina i ćutanje u vladajućim strukturama, niko iz SNSD-a ni riječi da progovori nakon što je prebačeno 110 miliona KM Vijaduktu.

– Ćuti SNSD, Dodik, Amidžić…ko zaliveni, ni riječi…mi nastavljamo vršiti pritisak na pravosuđe, moraju se procesuirati i pohapsiti svi odgovorni za ovu sramnu otimačinu narodnog novca – istakao je on.

Srđan Traljić iz Transparensi Internešnala BiH smatra da pravosudne institucije sada treba da daju odgovor javnosti i građanima ko je kriv za toliku štetu. On smatra da se cijeli slučaj mogao riješiti daleko jeftinije, ali da je, umjesto toga, spor završio gubitkom arbitraže.

Prema njegovim riječima, potrebno je utvrditi sve – od toga ko je potpisao štetan ugovor, do onih koji su ga raskinuli, kao i ko je dodijelio koncesije za HE Bočac Elektroprivredi RS, čime je onemogućena realizacija prethodne koncesije.

– Treba provjeriti i ko je dozvolio da dug naraste do ovih razmjera i da izgubimo arbitražni spor – naglasio je Traljić.

On je ocijenio spornom i odluku OHR-a da se sredstva za isplatu namire iz namjenskih prihoda od putarina, koje su građani plaćali za izgradnju i održavanje autoputeva.

– To obesmišljava zakon o akcizama, koji jasno propisuje da su ta sredstva namjenska. Znamo da su političari ta pravila ranije kršili, ali da to sada radi i visoki predstavnik – zaista je neshvatljivo – rekao je Traljić, podsjećajući da se radi o novcu iz rezerve od 10% koji godinama nije mogao biti raspoređen jer je Federacija BiH tražila više novca.

Kako je dodao, ovom odlukom OHR-a izabrano je “bezbolnije rješenje” na koje se vlast u RS neće buniti, jer ta sredstva nisu bila ni planirana u budžetu.
Govoreći o očekivanjima od pravosuđa, Traljić je bio pesimističan.

– Naša iskustva su prilično negativna. Rezultati procesuiranja korupcije, posebno visoke, su porazni – jedna ili dvije presude po tužilaštvu godišnje. U zemlji koja je druga najgora u Evropi po stanju korupcije, to je nedopustivo – istakao je on.

Traljić smatra da, s obzirom na dosadašnji rad pravosuđa, nije realno očekivati da će ovaj slučaj dobiti sudski epilog, ali da je nužno insistirati na reformama i da pravosuđe počne rješavati velike afere.

– Problem je što jedna afera u BiH brzo potisne drugu – tako su i presuda i vanredni izbori u RS bacili u sjenu slučajeve Vijadukt i zgrade Uprave za indirektno oporezivanje – zaključio je Traljić.

Dodao je da vjeruje da će i neke druge afere, koje se u BiH nižu kao na traci, u drugi plan baciti sve to, kao i da se javnost jednostavno umorila i izgubila vjeru da se bilo šta može promijeniti.

(Srpskainfo)

Nastavi čitati

Politika

FINANSIJSKI SISTEM BiH? Vidović kaže da ga više NEMA

O finansijskom sistemu BiH ne treba ni razgovarati, jer više i ne postoji, poručila je u našem Јutarnjem programu ministarka finansija Republike Srpske i član Fiskalnog savjeta BiH Zora Vidović.

Podsjetila je da je Fiskalni savjet usaglasio budžet za 2025. godinu i to je podržao Savjet ministara.

– I sada imamo dva člana Predsjedništva BiH koji preglasavaju srpskog člana sa namjerom da povećaju budžet. Žele da se poveća budžet za Oružane snage BiH za 60 miliona KM. Ko uopšte napada BiH? – istakla je Vidovićeva.
Naglasila je da je posebna tema kultura.

– Kultura je u nadležnosti entiteta i to je definitivno kršenje Ustava. Nadam se da ovo neće proći u Parlamentarnoj skupštini BiH – jasna je Vidovićeva.

Naglasila je da ako se usvoji ovakav budžet, da će doći do urušavanja finansijskog sistema BiH.
Podsjetila je i na djelovanje Kristijana Šmita.

– Nelegalni Šmit je odredio da se sredstva za “Vijadukt” prebace na Kanalka ostrva, koja su primjer of-šor zone. On je to uradio bez ikakve odgovornosti. I našao se neko ko će to izvršiti, to nije normalno – poručila je Vidovićeva.

Navela je da su to sve sredstva građana.

– Iz tih sredstava se grade putevi koje koriste svi građani. Čak se čudim i da FBiH sve to prihvata – navela je Vidovićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno