Connect with us

Društvo

TREĆA SREĆA ZA BRUCOŠE! Na javnim univerzitetima još 1.500 slobodnih mjesta

Fakulteti dva javna Univerziteta u Srpskoj ove sedmice organizuju i treći upisni rok za brucoše, za koje je ostalo slobodno oko 1.500 mjesta, trećina od ukupno planiranog broja.

Prijemne ispite za upis na prvu godinu organizovaće većina fakulteta banjalučkog Univerziteta, na kojima se ukupno nudi 840 mjesta, od prvobitnih 2.770.

Jedini fakultet na kojem su još u prvom roku popunjena mjesta, svih 130, jeste Fakultet bezbjednosnih nauka. Sa druge strane, Poljoprivredni fakultet je na tri smjera do sada upisao tek devet studenata, od predviđenih 58.

Prirodno-matematički fakultet, koji je planirao upis 200 brucoša na osam programa, nakon dva roka je primo 87 studenata. Najviše je primljeno na program matematika i informatika – njih 27.

– Na svim studijskim programima je ostalo slobodnih mjesta. Trenutno imamo interesa za program geografija, a očekujemo da će ukupni broj upisanih na fakultetu biti na nivou prošlogodišnjeg – rekao je za Srpskainfo Radoslav Dekić, prodekan za nastavu na tom fakultetu.

PMF je ove godine uveo i nove smjerove na geografiji: geografski informacioni sistemi i diplomirani geograf – turizmologija.

– To se pokazalo kao uspješno, a pretpostavljam da ćemo i u budućnosti ići u modernizaciju i uvođenje novih smjerova, vjerovatno na programu biologija – kaže Dekić.

Na Pravnom fakultetu je od planiranih 160 u trećem roku ostalo 19 mjesta, od toga 10 na budžetu. Na Ekonomskom fakultetu mjesta na budžetu više nema, ali upisati se može još 10 brucoša. U dva roka primili su 200 novih studenata.

Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu ima još 700 mjesta za brucoše na budžetu, samofinansiranju, vanrednom studiranju, te za strane državljane.

– Na svim fakultetima, izuzev likovne umjetnosti Trebinje, organizovan je treći upisni rok. Ostala su 382 budžetska mjesta. Najviše slobodnih mjesta ostalo je na Filozofskom fakultetu Pale, i to 117 budžetskih mjesta – potvrdio je prorektor za nastavu Vladimir Vladičić.

Ovaj fakultet ima 17 studijskih programa, a najviše upražnjenog mjesta – 29 ima na katedri za Srpski jezik i književnost.

MAŠINSKI I TEHNOLOŠKI

Mašinski fakultet u Banjaluci u trećem roku ima mjesta za 69 brucoša koji mogu biti primljeni na budžet i samofinansiranje. Do sada su upisali 89 studenata u prvu godinu. Banjalučki Tehnološki fakultet raspisao je konkurs za još 19 mjesta.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Počinje period toplijeg vremena

U ponedjeljak će biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode i slabu kišu samo ponegdje. Biće i toplije nego prethodnih dana.

Slaba kiša češća će biti na jugu i istoku u prvom dijelu dana, dok se popodne očekuje uglavnom suvo vrijeme. Tokom jutra oko rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla.

Vjetar će biti slab i promjenljiv, a u Hercegovini i na zapadu slab do umjeren jugozapadni. Minimalna temperatura vazduha biće od nula do šest stepeni, na jugu do 12, dok će maksimalna biti od devet do 15 stepeni, na jugu do 18, a u višim predjelima oko pet stepeni”

Nastavi čitati

Društvo

KAKO CRTANI MIJENJAJU PRAVILA? Sve veće prisustvo LGBT likova u animacijama za najmlađe

Istopolni parovi, porodice sa dva oca ili dvije majke i LGBT likovi sve su prisutniji u crtanim filmovima i animiranim serijama, što otvara pitanje koliko su roditelji upoznati sa sadržajima kojima su djeca izložena putem televizije i internet platformi.

Jedan od primjera je popularna animirana serija „Kuća buka“, u kojoj se pojavljuju dječak Klajd i njegovi očevi Hauard i Harold, dok se u pojedinim epizodama provlače i istopolne romantične veze.

Slični primjeri mogu se pronaći i u brojnim drugim animiranim ostvarenjima koja su dostupna djeci širom svijeta, a zahvaljujući televizijskom programu i internet platformama mogu se pogledati i na ovom prostoru, gdje tradicionalni modeli porodice i dalje imaju značajno mjesto u društvenom životu.

Iako se ovakvi sadržaji najčešće predstavljaju kao dio promocije različitosti, tolerancije i prihvatanja, njihovo sve češće prisustvo u programima za najmlađe otvara pitanje da li se kroz zabavne i djeci bliske forme postepeno normalizuju određeni društveni i ideološki stavovi.

Za razliku od nekadašnjeg televizijskog programa, kada su roditelji uglavnom mogli da prate šta se emituje u određenom terminu, današnje internet platforme omogućavaju djeci da samostalno biraju i gledaju veliki broj sadržaja.

To je jedan od razloga zbog kojih roditelji treba da znaju šta njihova djeca gledaju i usvajaju kroz crtane filmove.

BL portal

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE MITROVDAN! Evo šta prema običajima nikako ne treba raditi

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave praznik posvećen Svetom velikomučeniku Dimitriju, u narodu poznatiji kao Mitrovdan.

Slava posvećena Svetom Dimitriju Solunskom

Slava je posvećena Svetom Dimitriju Solunskom, poznatom po hrabrosti i vjeri, i simbolizuje snagu, zaštitu i prelazak iz jeseni u zimu. Sveti Dimitrije Solunski bio je antički komadant iz trećeg vijeka, mučen i pogubljen zbog širenja hrišćanstva.

Rođen je u Solunu, za vreme cara Maksimilijana. Ignorisao je carevo naređenje da progoni hrišćane i javno je propovijedao hrišćanstvo.

Kada je car čuo da je solunski zapovijednik hrišćanin, naredio je da ga bace u tamnicu, gdje je mučen i pogubljen. Solunski hrišćani Dimitrija su tajno sahranili, a na mjestu njegovog groba kasnije je podignuta crkva i proglašen je zaštitnikom grada Soluna.

Vjeruje se u ljekovitost njegovih moštij

Po predanju, Dimitrijev grob odisao je bosiljkom i smirnom, te je zato nazvan Mirotočivi, a i danas se vjeruje u ljekovitost njegovih moštiju.

Crkveni spisi navode da je potom sveti Dimitrije “bdio nad svojim gradom i spasavao ga zemljotresa i drugih nesreća”.

Svetog Dimitrija, osim Grka, posebno slave Rusi i Srbi.

Kod Rusa je njegov kult počeo da se širi još u 12. vijeku. Oni su ga 1581. godine izabrali za zaštitnika Sibira. Njegov praznik je jedan od najvećih praznika u Ruskoj crkvi.

I u Srbiji su Svetom Dimitriju posvećeni mnogobrojni hramovi, uključujući i crkvu u Pećkoj patrijaršiji i kapelu u manastiru Visoki Dečani.

Krsna je slava brojnih porodica i ime nekih esnafa, a u mnogim mjestima na ovaj dan održavaju se zavjetine.

Po broju svečara, Mitrovdan je peta slava u Srbiji.

Gradovi u Srbiji, Kosovska Mitrovica i Sremska Mitrovica, dobili su ime po Svetom Dimitriju Solunskom Mirotočivom.

Dan kada dolazi zima

U srpskom narodu važi običaj da se Mitrovdan smatra za dan kada dolazi zima.

Ako padne snijeg za Mitrovdan, prema predanju, zadržaće se do aprila, a važi i obrnuto – lijepo vrijeme na 8. novembar najavljuje blagu zimu.

Dok je Srbija bila pod Turcima, govorilo se da su se hajduci na Mitrovdan razilazili i skrivali kod svojih jataka, da bi se ponovo sastali na proljeće, za Đurđevdan.

Otud i poznata izreka “Mitrovdanak – hajdučki rastanak i Đurđevdanak – hajdučki sastanak”.

Narodna vjerovanja

U narodu se vjeruje da do Mitrovdana treba završiti sve velike poslove koji se rade napolju i da na taj dan ne treba izlaziti iz kuće.

Postoji i još jedno predanje u vezi sa Mitrovdanom – da na taj dan nije dobro prekoravati djecu, čak i ako su bila nevaljala, jer će onda biti takva cijele godine.

Nastavi čitati

Aktuelno