Talas poskupljenja goriva ponovo potresa zemlje širom svijeta pa tako i Bosnu i Hercegovinu.

Cijene nafte na svjetskim berzama početkom septembra zabilježile su nagli skok i dostižu nivo iznad 105 dolara po barelu. Poređenja radi, početkom augusta iznosile su od 80 do 85 dolara. Litar dizela u Sarajevu ove sedmice ide od najjeftinijih 3,56 do najskupljih 3,86, piše Klix.

Ovaj nagli skok rezultat je značajnih poremećaja u snabdijevanju na globalnom tržištu, prije svega zbog geopolitičkih tenzija, nesigurnosti u vezi sa transportnim rutama u Bliskom istoku, poput Hormuškog moreuza te novih sankcija na izvoz energenata.

Nesigurnost unose i najave iz Saudijske Arabije da će obustaviti izvoz nafte ka Evropi.

Zbog toga su cijene goriva na benzinskim pumpama širom BiH skočile posljednjih dana, a stručnjaci prognoziraju da bi mogle otići i do 4 KM.

Ovakve informacije izazvale su novi talas zabrinutosti među stanovništvom, koje se opravdano pribojava da će skok cijena naftnih derivata pokrenuti novi lančani val poskupljenja osnovnih životnih namirnica i usluga.

Dodatni pritisak na već uzdrmane kućne budžete stvara i predstojeća sezona grijanja, tokom koje bi također moglo doći i do poskupljenja plina s obzirom na poskupljenje nafte.

Tragom ovih predviđanja kontaktirali smo predsjednika Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” Marina Bagu.

“Nema vam tu neke filozofije, gorivo poskupi i uzimajući iz iskustva u prošlim godinama to dovodi do lančanog poskupljenja svega i svačega, od proizvoda do usluga. Nešto je opravdano, mnogo toga nije. Ali u nekim zadnjih dvadesetak godina kako to pratimo, stvari nekako idu tako”, naveo nam je Bago.

Kako kaže, zabrinjavajuće je da sve zemlje poduzimaju mjere za ublažavanje posljedica poskupljenja goriva i prema socijalnim kategorijama i prema ekonomiji, ali u BiH to nije slučaj.

“U BiH se to prihvati kao zdravo za gotovo, isto kao da nemamo nikakve institucije koje plaćamo, koje bi nas trebale zaštititi u tom slučaju. Tako da mogu samo konstatovati da ćemo ovaj, kao i prošli put, biti jednostavno prepušteni sami sebi, očekujući dalja poskupljenja svega i svačega”, rekao je Bago.

Smatra da nema razloga da se nadamo drugačijem tretmanu nadležnih institucija jer se to nije dešavalo zadnjih 20-ak godina.

“Ne vidim da se nešto značajno promijenilo pa da nešto trebamo očekivati. Ako uzmemo samo zemlje u regionu, u Evropskoj uniji, recimo Hrvatska je prije nekoliko dana upumpala pola milijarde KM s ciljem ublažavanja poskupljenja goriva. Nemam informaciju da su se naši sastali po tom pitanju, ne poduzeli neke mjere i izdvojili neki novac. Dakle, odgovorne zemlje se trude da amortiziraju poskupljenja, da pomognu ranjivim kategorijama, privrednicima, poljoprivrednicima, bilo kome na koga to utiče. Međutim, kod nas to nije slučaj. Uvijek budemo prepušteni sami sebi i, kao što znamo, iznos potrošačke korpe za četveročlanu porodicu stalno raste”, konstatovao je.

Problem leži i u činjenici da nas početkom oktobra očekuju izbori. Bago smatra kako je i to jedan od razloga zbog kojeg sigurno ne možemo očekivati reakciju nadležnih institucija dok vlasti ne budu formirane, a da bi to moglo trajati mjesecima.

“Pa nije realno, zaista, očekivati, jer bilo kakve mjere zahtijevaju novac. Očekivati sad nekoliko dana prije izbora da se investira neki novac koji nije ni planiran, kojeg nema, kojeg bi trebalo pronaći, to je teško. Bliži se kraj budžetske godine. Niti ima političke volje, niti imamo planiran novac. Zato tako da ne treba gajiti nikakve iluzije po tom pitanju”, zaključio je.

Cijene goriva na benzinskim pumpama širom Bosne i Hercegovine ponovo su u porastu.

Za pun rezervoar od 50 litara dizela vozači u Sarajevu danas moraju izdvojiti i do 190 KM, dok ista količina benzina košta do 165 KM. Iako je na većini pumpi cijena dizela i dalje ispod 3,8 KM po litru, ekonomski analitičari upozoravaju da su nova i znatno veća poskupljenja gotovo neizbježna.

Glavni uzrok novog vala poskupljenja leži u globalnim sukobima i napadima na ključnu naftnu infrastrukturu na Bliskom istoku. Zbog ozbiljnih oštećenja na saudijskom “East-West” naftovodu, ali i na pojedinim rafinerijama i skladištima, snabdijevanje je značajno poremećeno. Dodatni problem stvara smanjen protok nafte kroz Hormuški moreuz, dok procjene pokazuju da bi sanacija naftovoda mogla potrajati i do dva mjeseca.

Iako Bosna i Hercegovina ne zavisi direktno od nafte s Bliskog istoka, cijene na domaćem tržištu usko prate kretanja na evropskim i svjetskim berzama. Sirova nafta je u jednom trenutku prešla iznos od 108 dolara po barelu, a zbog pritiska na rafinerijske kapacitete, dizel poskupljuje čak i brže od same sirove nafte.

Stručnjaci ističu da bi u slučaju daljnje eskalacije sukoba cijena barela nafte mogla dostići i 150 dolara. Takav pesimističan scenario donio bi novi drastičan skok cijena na pumpama, što bi se zbog ključne uloge dizela u transportu i poljoprivredi brzo prelilo i na više cijene hrane, prevoza i svih osnovnih životnih namirnica.

Banke i notarske kancelarije u Republici Srpskoj prošle godine ostvarile su više od 270 miliona KM neto dobiti. Najveći dio tog kolača pripao je bankama, dok su deset najprofitabilnijih notarskih kancelarija zajedno ostvarile više od 3,4 miliona KM čiste zarade.

Podaci Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) pokazuju da je osam poslovnih banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj ostvarilo ukupnu neto dobit od 266.927.021 KM, dok je deset vodećih notarskih kancelarija prihodovalo 3.412.714 KM neto dobiti.

Ukupno: 270.339.735 KM čiste dobiti za samo godinu dana.

Dodatno, poreski sistem Republike Srpske predviđa stopu poreza na dobit od 10 odsto, dok se na dividendu ne plaća poseban porez, što dodatno utiče na konačan iznos novca koji vlasnicima ostaje nakon oporezivanja.

Nova banka ubjedljivo na vrhu, slijedi NLB

Kada je riječ o bankarskom sektoru, ubjedljivo najprofitabilnija bila je Nova banka, koja je prošle godine ostvarila čak 95,36 miliona KM neto dobiti, uz ukupne prihode od 222,81 milion KM.

Na drugom mjestu je NLB Banka, sa čistom dobiti od 57,34 miliona KM i prihodima od 141,24 miliona KM.

Slijede:

• ATOS BANK – 35,03 miliona KM neto dobiti;
• UniCredit Bank – 32,80 miliona KM;
• Addiko Bank – 26,87 miliona KM;
• MF banka – 14,71 milion KM;
• Naša banka – 2,43 miliona KM;
• BPŠ banka – 2,35 miliona KM.

Podaci pokazuju koliko je koncentrisana zarada u bankarskom sektoru – najveće banke ostvaruju desetine miliona maraka čiste dobiti godišnje.

Nekoliko zaposlenih, stotine hiljada maraka dobiti

Ni zarade pojedinih notarskih kancelarija nisu zanemarljive.

Na vrhu liste deset najprofitabilnijih nalazi se banjalučki notar Dalibor Puhalo, čija je kancelarija sa pet zaposlenih ostvarila 559.786 KM neto dobiti, uz ukupni prihod od 775.536 KM.

Drugo mjesto zauzima notar Srđan Đorđa iz Istočne Ilidže, sa 455.730 KM dobiti i prihodom od 690.729 KM.

Treći je banjalučki notar Borislav Radić, čija je kancelarija sa svega tri zaposlena ostvarila 453.355 KM neto dobiti, uz prihod od 680.945 KM.

Među pet najprofitabilnijih su još notar Smajo Ćeman iz Doboja, sa 330.003 KM dobiti, i notar Andrej Golić iz Banjaluke, sa 325.670 KM.

Na listi su i:

• Ognjen Bogdanić, Banjaluka – 317.465 KM;
• Milka Đaković, Laktaši – 281.547 KM;
• Sanda Josić, Prijedor – 242.609 KM;
• Jelena Bulatović, Banjaluka – 240.357 KM;
• Slađa Iveljić, Banjaluka – 206.192 KM.

Zajednička neto dobit deset kancelarija iznosi 3,41 milion KM, uz ukupne prihode od 5,53 miliona KM.

Ekonomista: Notari su praktično monopolisti

Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da se visoka profitabilnost notarskih kancelarija mora posmatrati kroz način na koji je uređeno tržište notarskih usluga.

Prema njegovoj ocjeni, ograničavanje broja notara na određenom području smanjuje konkurenciju.

„De facto na određenom prostoru imate pravilo da postoji jedan ili dva notara. To na neki način predstavlja opstrukciju konkurencije i kartelisanje, da se tako izrazim u ekonomskom smislu“, rekao je Mlinarević.

On smatra da notarima zbog takvog položaja treba ograničiti mogućnost formiranja previsokih cijena usluga.

„Ako je notarima rečeno da je u redu da nema previše konkurencije kako se ne bi obesmislila ta djelatnost, onda se mora voditi računa o tome da oni ne mogu utvrđivati previsoke cijene notarskih usluga“, naveo je Mlinarević.

Posebno je problematizovao činjenicu da pojedine kancelarije sa svega nekoliko zaposlenih ostvaruju više stotina hiljada maraka godišnje neto dobiti.

Kupovina stana već odavno nije samo cijena kvadrata

Za građane koji kupuju nekretninu, račun se odavno ne završava na cijeni stana.

Pored samog kvadrata i kamate na kredit, kupci moraju računati na čitav niz dodatnih troškova – od obrade kredita i notarskih usluga do različitih taksi i osiguranja.

Ukupan iznos pratećih troškova u pojedinim slučajevima može doseći i 5.000 KM, što predstavlja dodatni udar za građane koji već izdvajaju desetine ili stotine hiljada maraka za kupovinu nekretnine.

Banke sve više zarađuju i na naknadama

Mlinarević ističe da se promjene ne odnose samo na notare.

Prema njegovim riječima, banke su tradicionalno najveći dio zarade ostvarivale kroz razliku između kamata koje plaćaju na depozite i kamata koje naplaćuju na kredite.

Međutim, on ukazuje na rast značaja nekamatonosnih prihoda – naknada za obradu kredita, vođenje računa i različite usluge platnog prometa.

„U posljednjoj deceniji težište se prenosi ka nekamatonosnim prihodima, kao što su različiti troškovi obrade, naknade za vođenje računa i pružanje usluga u platnom prometu“, rekao je Mlinarević.

Prema njegovoj ocjeni, banke su zbog toga postale svojevrsni „finansijski supermarketi“.

„Ako su cijene iste, postavlja se pitanje konkurencije“

Mlinarević dodatno problematizuje sličnost cjenovnika bankarskih usluga i smatra da bi nadležne institucije trebalo da ispitaju da li postoji prostor za narušavanje konkurencije.

„Umjesto da se iscrpljuju konkurencijom i snižavaju cijene usluga kako bi privukle klijente, banke se vode logikom da jedne drugima ne ‘udaraju na kašiku’“, tvrdi Mlinarević.

On smatra da bi Konkurencijsko vijeće BiH trebalo da ispita takve navode i utvrdi postoji li eventualno protivkonkurentsko ponašanje.

Važno je naglasiti da su tvrdnje o kartelskom dogovaranju banaka i monopolskom ponašanju notara u ovom tekstu stav i ocjena ekonomiste Mlinarevića, a ne zaključak nadležnog regulatora ili pravosnažno utvrđena činjenica.

Jedno, međutim, pokazuju dostupni finansijski podaci: bankarski i notarski sektor u Republici Srpskoj ostvaruju milionske profite, dok građani istovremeno snose troškove njihovih usluga kroz kredite, naknade, notarske ugovore i druge prateće izdatke.