Connect with us

Društvo

Pra­vo­suđu u BiH hi­tno tre­ba “čelična me­tla”

U pra­vo­suđu u BiH i te ka­ko ima mjes­ta za “čeličnu me­tlu”, sma­tra stručna ja­vnost, na­kon što je sličnu di­ja­gno­zu na­šem pra­vo­su­dnom sis­te­mu, is­ti­na u ne­što blažem obli­ku, dao Maj­kl Mar­fi, am­ba­sa­dor SAD u BiH.

Mar­fi je oci­je­nio da pra­vo­su­dni sis­tem BiH ne fun­kci­oni­še, da ne­ma na­pret­ka ka re­for­ma­ma, te da pra­vo­suđe mo­ra pro­ce­su­ira­ti ko­rum­pi­ra­ne akte­re ko­ji su na vlas­ti i po­mes­ti pred svo­jim vra­ti­ma, što, na­veo je, zna­ju i građani i pra­vo­suđe.

Pro­fe­sor us­ta­vnog pra­va Mi­lan Bla­go­je­vić upo­zo­ra­va da je sta­nje stva­ri u pra­vo­suđu ka­tas­tro­fal­no, ta­ko da se je­di­no ra­di­kal­nim mje­ra­ma, ko­je se me­ta­fo­rično mo­gu na­zva­ti “čeličnom me­tlom”, može ra­zri­je­ši­ti pro­blem ne­efi­ka­snog i ne­efe­kti­vnog pra­vo­suđa.

“Ta ‘čelična me­tla’, ili ra­di­kal­na re­for­ma bi, pre­ma mom is­kus­tvu, na prvom mjes­tu, po­dra­zu­mi­je­va­la pro­ces re­ime­no­va­nja no­si­la­ca svih pra­vo­su­dnih fun­kci­ja. Ti­me bi bi­la po­sla­ta ja­sna po­ru­ka stran­ci­ma ko­ji su svo­je­vre­me­no ra­di­li, pod na­vo­dni­ci­ma – re­for­mu pra­vo­suđa u BiH pri­je 20 go­di­na, da je ta re­for­ma ko­ja je na prvom mjes­tu po­dra­zu­mi­je­va­la re­ime­no­va­nje ta­daš­njih no­si­la­ca pra­vo­su­dnih fun­kci­ja je­dnos­ta­vno urađena ka­tas­tro­fal­no, bi­la je ap­so­lu­tni pro­ma­šaj”, re­kao je Bla­go­je­vić za “Ne­za­vi­sne no­vi­ne”.

Upra­vo zbog ta­kvog pro­ma­ša­ja, pre­ma Bla­go­je­vićevim ri­ječima, trpi­mo sve ove po­slje­di­ce u pra­vo­suđu, a ti­me i u druš­tvu u cje­li­ni u pro­te­klih 20 go­di­na.

“Po­red to­ga, ta re­for­ma, ta ‘čelična me­tla’ bi po­dra­zu­mi­je­va­la li­der­stvo određenog bro­ja lju­di ka­ko u po­li­tičkim in­sti­tu­ci­ja­ma, ta­ko i u pra­vničko-pro­fe­si­onal­noj za­je­dni­ci, ko­ji bi na svo­jim plećima izni­je­li te­ret re­for­me i od­go­va­ra­jućih za­ko­na bez ko­jih ne može bi­ti kva­li­te­tnog pra­vo­suđa. Pri to­me po­dra­zu­mi­je­vam pri­je sve­ga za­ko­ne bez ko­jih ne mo­gu su­do­vi fun­kci­oni­sa­ti, a to su za­kon o kri­vičnom pos­tup­ku, za­kon o par­ničnom pos­tup­ku, te za­kon o upra­vnim spo­ro­vi­ma, ko­ji su ka­tas­tro­fal­no lo­še na­pi­sa­ni, sa broj­nim no­vo­ta­ri­ja­ma ko­je su su­do­ve one­mo­gućile da obav­lja­ju svo­ju inače ple­me­ni­tu ulo­gu u druš­tvu”, is­ta­kao je Bla­go­je­vić.

Advo­kat Va­svi­ja Vi­do­vić kaže da je si­tu­aci­ja ta­kva ka­kvu ju je opi­sao am­ba­sa­dor, ali, ka­ko je pod­sje­ti­la, ta­kve sta­vo­ve slu­ša­mo go­di­na­ma, ka­ko od međuna­ro­dne za­je­dni­ce, ta­ko i od na­ših zva­nični­ka. Međuna­ro­dna za­je­dni­ca bi, sma­tra Vi­do­vićeva, tre­ba­lo da is­ko­ris­ti­ sve me­ha­ni­zme da se to sta­nje sre­di.

“Međutim, sve što se ra­di bez pro­vje­ra činje­ni­ca može do­ves­ti do ne­prav­de. Tre­ba bi­ti vrlo oba­zriv, pro­vje­ri­ti sve. Ni­sam od onih ko­ji sma­tra­ju da se pri­tis­kom na bi­lo ko­je no­si­oce pra­vo­su­dnih fun­kci­ja može pos­tići ne­što. Ono što je nji­ma ne­op­ho­dno, jes­te što vi­še edu­ka­ci­je u pri­mje­ni međuna­ro­dnih stan­dar­da. Po­tre­bno je i što pažlji­vi­je bi­ra­nje i pro­vje­ra nji­ho­vog ra­da, te uop­šte kre­di­bi­li­te­ta za obav­lja­nje tih fun­kci­ja”, re­kla je Vi­do­vićeva za “Ne­za­vi­sne no­vi­ne”.

No­vi­nar “Euro­Bli­ca” i por­ta­la Srpska­In­fo Ni­ko­la Mo­rača, ko­ji u svom iz­vje­šta­va­nju čes­to kri­ti­ku­je de­vi­ja­ci­je u pra­vo­suđu, sma­tra da je pra­vo­suđe u BiH po­put za­dnjeg sta­di­juma kan­ce­ra i dje­lu­je da ga ni­šta vi­še ne može spa­si­ti.

Po­slje­dnja me­tas­ta­za je, is­tiče Mo­rača, bi­la za­poš­lja­va­nje dje­ce aktu­el­nih su­di­ja i tužila­ca, što znači da sta­sa­va­ju ge­ne­ra­ci­je po­do­bnih.

“Je­di­ni spas za iz­gu­blje­nu prav­du su po­je­din­ci, su­di­je i tužioci ko­ji mo­ra­ju na se­bi no­si­ti taj krst zva­ni re­for­ma pra­vo­suđa, dok se većina nji­ho­vih ko­le­ga ku­pa u nov­cu stečenom od ko­rup­ci­je. Nažalost, ne vi­dim da će se bi­lo šta pro­mi­je­ni­ti u pra­vo­suđu dok Vi­so­ki sud­ski i tužilački sa­vjet BiH ne počne ra­di­ti svoj po­sao na pro­tje­ri­va­nju ko­rum­pi­ra­nih no­si­la­ca pra­vo­su­dnih fun­kci­ja, ali to je težak i mu­ko­trpan po­sao”, re­kao je Mo­rača za “Ne­za­vi­sne no­vi­ne”.

Mar­fi je, pod­sje­ti­mo, u svom blo­gu, objav­lje­nom na zva­ničnoj stra­ni­ci Am­ba­sa­de SAD, oci­je­nio da je po­vje­re­nje građana u spo­so­bnost pra­vo­su­dnog sis­te­ma BiH da se bo­ri pro­tiv ko­rup­ci­je na naj­nižem do­sa­daš­njem ni­vou.

“Ne­ki tužioci i su­di­je čak pri­zna­ju ka­ko su oni dio pro­ble­ma, vje­ru­ju ka­ko je nji­ho­va pro­fe­si­ja vrlo po­dložna po­dmićiva­nju i vi­de sis­tem kao kom­pro­mi­to­van po­li­tičkim uti­ca­jem i ko­rup­ci­jom”, na­pi­sao je Mar­fi.

Pod­sje­ti­mo, u iz­vje­šta­ju o in­de­ksu efi­ka­snos­ti pra­vo­suđa BiH, čiju je izra­du omo­gućila Ame­rička agen­ci­ja za međuna­ro­dni ra­zvoj (USA­ID), na­vo­di se da je per­cep­ci­ja ja­vnos­ti BiH o efi­ka­snos­ti pra­vo­suđa za 2021. go­di­nu i da­lje lo­ša.

Društvo

NEKI SU BEZBJEDONOSNO INTERESANTNA LICA! Tramp deportuje stotine Balkanaca iz Amerike!

U Americi se decenijama primjenjuju zakoni za hapšenje i deportaciju prekršilaca imigracionih prava.

Prema podacima Imigracione službe SAD iz januara ove godine, za deportaciju su određeni i državljani zemalja Zapadnog Balkana, bez obzira da li su u pritvoru ili na slobodi:

Bosna i Hercegovina – 185
Tzv. Kosovo – 118
Crna Gora – 68
Severna Makedonija – 341
Hrvatska – 126
Srbija – 50
Slovenija – 16

Iz nekadašnje Jugoslavije ukupno 845 osoba.

Brojke pokazuju da trenutno ima 1.445.549 stranih državljana koji se nalaze na ICE-ovoj listi nepritvorenika i imaju konačne naloge za deportaciju, javlja iza Vašingtona Ivica Puljić za Al Džaziru.

U ovoj zemlji živi oko 51,5 miliona ljudi koji nisu rođeni u SAD. 3/4 njih je u Americi legalno, a 49 odsto su američki državljani/državljani, 5 odsto ima studentsku, radnu ili diplomatsku vizu, dok je 27 odsto bez dokumenata, što čini 13,7 miliona ljudi bez dokumenata koji žive u Sjedinjenim Državama.

Od preuzimanja dužnosti 20. januara, američki predsjednik Donald Tramp intenzivira hapšenja i deportacije migranata bez dozvole boravka, uprkos oštrim kritikama građanskih i organizacija za zaštitu ljudskih prava. Proglasio je vanredno stanje na granici Sjedinjenih Država i Meksika.

Osim toga, američki Kongres donio je stroži zakon o migracijama pod nazivom „Lakes Riley Act“. Prema tom zakonu, migranti bez važećeg statusa boravka sada mogu da se zadrže u imigracionim centrima ne samo zbog teških krivičnih dela, već i zbog manjih prekršaja, recimo zbog krađe u prodavnici.

U prvoj nedjelji Trampovog drugog mandata uhapšeno je gotovo 2.400 migranata, a američka agencija ICE zadužena za granice otada svakodnevno objavljuje nove podatke o hapšenjima. Navodno su hapšenja usmjerena prvenstveno na migrante s prethodnim krivičnim presudama, piše Dojče vele, a prenosi SerbianTimes .

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno uz postepeno razvedravanje tokom dana

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz postepeno razvedravanje tokom dana.

Tokom noći i jutra promjenljivo do potpuno oblačno i za nijansu toplije, na istoku vedrije. Slaba prolazna kiša očekuje se na krajnjem jugu, kao i ponegdje u Krajini, gdje može provijati i pokoja pahulja snijega, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Poslije podne razvedravanje, te će na jugu do kraja dana biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno uz sunčane periode.

Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam, a dnevna od četiri do deset, na jugu do 14 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

UVOZIMO JEFTINO, GRAĐANI PLAĆAJU SKUPO! Na svemu “kajmak ubiru” trgovci

Prosječna cijena kilograma banana pri uvozu u BiH u januaru je, sa uključenim dažbinama, iznosila 1,79, a mi ih u trgovinama plaćamo od 2,80 do tri marke.

To znači da na putu do trgovina ovo izuzetno popularno voće poskupi za oko marku po svakom kilogramu.

“Nezavisne novine” su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH dobile podatke o uvoznim cijenama više proizvoda koje građani često kupuju, a računica pokazuje da na većini njih neko kupi kajmak.

Kilogram pasulja uvezenog u BiH u prosjeku je iznosio tri KM, dok ga mi plaćamo pet, šest, pa i do osam maraka po jednom kilogramu.

Tu se spisak ne završava, jer kilogram uvezenog meda košta 11,67 KM, a u trgovinama, u zavisnosti od vrste, tegla mase koja je i manja od kilogram (uglavnom oko 900 grama), košta 16, 18, pa i 23 marke.

Kilogram uvezene riže je sa dažbinama koje je uzela država u januaru plaćen 2,26 KM, a u trgovinama košta od 3,40 do pet maraka, pa i više od toga.

Oni koji učestvuju u lancu prodaje imaju nešto manje apetite pri kreiranju marži na suncokretovo ulje, čija je uvozna cijena sa dažbinama, u prosjeku, 2,87 KM, dok ova namirnica u trgovinama košta, uglavnom, od 3,10 do 3,30 KM.

Kada je u pitanju šećer, on je pri uvozu koštao 1,48 KM/kg, a u trgovinama je 1,75 do 2,30 KM.

Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da su banane i u tom gradu oko 2,80 do tri marke, s tim što im malo spuste cijenu ako počnu da kaliraju.

“Apsolutno se kupi kajmak. Ulazne cijene ‘obični’ građanin ne zna. Mislim da je dobit velika, recimo, na bananama. Ili što se tiče graha, apsurd je da ga uvozimo i da ga plaćamo skupo. A to je proizvod koji se može proizvesti na našem tržištu, umjesto da se grah iz Argentine ovdje prodaje za sedam ili osam maraka. I pritom se ne zna kad je proizveden i čime je tretiran”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Priča o, za mnoge, preskupoj hrani i ostalim proizvodima koje građani kupuju, top je tema već sedmicama i u BiH i regionu. Vlasti na entitetskim nivoima u BiH su najavile šta namjeravaju.

Tako je Vlada FBiH najavila sniženje cijena 50 osnovnih životnih namirnica, dok nadležni u Srpskoj poručuju da trebaju održati sastanak sa proizvođačima i dobavljačima na kojem će im biti predložena ideja da u narednom periodu bude formirana nova paleta proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto.

Podsjetimo, u prošli petak u BiH, ali i zemljama regiona, održan je bojkot trgovina, a novi bojkot kod nas najavljen je za sutra i prekosutra. Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević izjavio je da je bojkot prepoznat kao signal građana i da se u FBiH radi na vraćanju cijena, a ne samo na njihovom zamrzavanju.

S druge strane, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić najavio je proširenje kampanje “Društveno odgovorni” uvođenjem novih proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto, a sastanak na tu temu zakazan je za danas.

Kada je u pitanju bojkot trgovina održan u prošli petak, a prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa bio je veći nego dan ranije.

Međutim, ako se dublje uđe u analizu, vidi se da je u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” promet, ipak, smanjen.

Naime, 24. januara (u petak, sedam dana pred bojkot), evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 23 274 523 KM.

Dan prije bojkota, 30. januara, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u ovoj djelatnosti iznosio je 23 212 813 KM.

Kada je u pitanju 31. januar (dan bojkota), kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama” iz Poreske uprave Republike Srpske, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 22 908 884 KM. Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno