Connect with us

Politika

BIH POLITIČARI NE VJERUJU CIK-U! Suad Arnautović traži pomoć STRANACA

Centralna izborna komisija (CIK) BiH uvijek radi na štetu Srba, Bošnjaka ili Hrvata, ili konkretnije rečeno, na štetu SNSD-a, HDZ BiH, SDA, SDS-a, PDP-a ili bilo koje druge političke partije, kojoj u nekom trenutku odluke koje donosi ili sprovodi ova institucija ne idu u prilog.
Na ovako nešto naučile su nas političke elite u BiH, koje su, pored poruke da nemaju povjerenje u rad CIK-a, često povlačile i pitanja poput smjene njegovog rukovodstva, bojkota izbora, naročito nakon izbornog poraza.

Sve političke partije, da imaju mogućnost, prvo bi smijenile nepodobne u CIK-u, a onda bi, pozivajući se na prava koja su dobile, sprovele sopstvenu hijerarhiju i napravile ga po svojoj mjeri. To upravo želi dio vladajuće većine u BiH, tačnije SNSD i HDZ BiH, ali ne i partije koje čine “trojku” (bar ne javno).

Dragan Čović, lider HDZ-a, i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, na posljednjem sastanku vladajuće većine u Mostaru poručili su da će u Savjet ministara BiH stići prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, a koji podrazumijeva smjenu članova CIK-a te način njihovog izbora.

Izmjene zakona BiH tako bi podrazumijevale da se u postupku imenovanja članova CIK-a BiH uključuje i Dom naroda BiH, a da se iz Komisije za izbor i imenovanja, koja predlaže članove CIK-a, isključuju članovi koje je do sada imenovao predsjednik CIK-a i članovi Komisije koje po postojećim rješenjima imenuje predsjednik VSTS-a.

To se, tada je poručio predsjednik SNSD-a, mora završiti do Nove godine, prenose Nezavisne.

“CIK je sumnjivo izabran, radimo na tome da budu izabrani novi ljudi. Smatramo da je CIK mimo propisa uzeo da sprovodi izbore za predsjednika Republike Srpske, NS RS. Mi i Hrvati želimo da o izboru odlučuje i Dom naroda, a s tim se Bošnjaci ne slažu i radimo na tome”, rekao je Dodik.

Predsjednik CIK BiH Suad Arnautović poručio je da je ovo nastavak političkih pritisaka, zastrašivanja, napada i prijetnji vladajućih na tu instituciju, koje je žele staviti pod svoju kontrolu, zbog čega je zatražio pomoć od međunarodnih struktura, tačnije, članica Kvinte, te OHR-a, Delegacije EU i Misije OSCE-a.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH i predsjednik Koalicije “Pod lupom”, smatra da su predložene izmjene koje se tiču izbora članova CIK-a potpuno neprihvatljive i da su dokaz pokušaja stranačke kontrole rada Komisije.

“Sadašnji Izborni zakon, po mom mišljenju, na prihvatljiv način reguliše izbor članova CIK-a. Tamo ima poglavlje kada se može tražiti razrješenje članova, a ovo što su sada ponudili da Komisiju za izbor i imenovanja članova CIK-a čine, koliko sam shvatio, tri poslanika Predstavničkog doma BiH i tri delegata Doma naroda BiH, besmisleno je. Moraju shvatiti da CIK, koji direktno sprovodi Izborni zakon, na prvom mjestu štiti prava građana, odnosno birača, a ne političkih stranaka. Jer mi kao građani smo njihovi poslodavci”, naglašava Šehić.

CIK BiH, podsjeća Šehić, broji sedam članova, i ne može se ići u njegovu kolektivnu smjenu.

“Ako smatraju da oni ne rade u skladu sa zakonom, treba da procijene da li neko od članova krši zakon i postupati po tome. Oni zaboravljaju da je Izborni zakon sveto slovo za državu”, navodi Šehić, koji, vraćajući se na predložene izmjene zakona, kaže da pri izboru članova CIK-a ne vidi nikakvu ulogu Doma naroda te da najveću odgovornost za probleme koji se tiču i rada CIK BiH i Izbornog zakona BiH snosi Predstavnički dom BiH.

“Podsjetiću vas da, kada nekom od članova CIK-a ističe mandat, PD PS BiH formira Komisiju za izbor i imenovanja i oni su dužni da 30 dana prije isteka mandata sprovedu javni poziv za popunu tog mjesta, ali to oni apsolutno ne rade. Imamo situaciju da je jednom članu CIK-a istekao mandat prije pola godine i to nije riješeno. Ovdje se politika svodi na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, pa zato i uključuju Dom naroda. Biću iskren i reći da su uvijek postojali politički pritisci na CIK i kažem da će toga uvijek biti. Ali na članovima CIK-a je hoće li podleći pritiscima, jer, po pravu, oni odgovaraju samo Izbornom zakonu BiH”, kaže Šehić.

Isto tako, poručuje da nije pristalica toga što je predsjednik CIK BiH pisao Kvinti i međunarodnoj zajednici.

Velizar Antić, politički analitičar, saglasan je da je BiH potreban novi izborni zakon, ali da je jasno koliko je to mukotrpan proces jer svi imaju svoje prioritete, uključujući i reorganizaciju CIK BiH, čija je uloga u izborima ogromna.

“Iz tog razloga sve političke partije žele da ostvare što je moguće veću kontrolu ovog tijela koje bi u suštini trebalo da bude nezavisno od politike. Međutim, mi vidimo da ne samo da nije nezavisno tijelo, već da je i sam CIK pod ogromnim uticajem političkih partija”, istakao je Antić.

Related Topics:

Politika

KONSTATUJE SE PRESTANAK MANDATA DODIKU: NSRS povlači sporne zaključke iz decembra 2024.godine

Narodna skupština Republike Srpske na današnjoj sjednici razmatra prijedlog kojim se poništava set zaključaka usvojenih u decembru prošle godine, a koji su se odnosili na osporavanje nadležnosti pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine.

Riječ je o dokumentima koje je entitetski parlament, pod snažnim političkim utjecajem vlasti Milorada Dodika, tada donio s ciljem delegitimizacije Suda BiH, Tužilaštva BiH i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Na dnevnom redu sjednice, pod trećom tačkom, nalazi se “Prijedlog zaključka o stavljanju van snage zaključaka donesenih u decembru 2024. godine”. Time vlast u Republici Srpskoj faktički odustaje od politike otvorenog sukoba s institucijama pravosuđa BiH, koja je obilježila kraj prošle i početak ove godine.

Zaključci koji se sada povlače sadržavali su tvrdnje da su Sud BiH, Tužilaštvo BiH i VSTV “neustavne institucije koje je nametnuo visoki predstavnik suprotno Ustavu BiH”. Ti dokumenti bili su osnov za političku kampanju vlasti u Banjoj Luci protiv državnih institucija i visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Tada je NSRS tvrdila i da Sud i Tužilaštvo BiH vode “politički montirane procese protiv predstavnika Republike Srpske”, zahtijevajući njihovu obustavu. Uz to, Skupština je poručila da “evropski pravni standardi ne dopuštaju degradirajuće sudske procese protiv osoba narušenog zdravlja”, pozivajući predsjednika RS i direktora Službenog glasnika da se ne odazivaju pozivima Suda BiH dok se Dodik, koji je bio optužen pred Sudom BiH, ne oporavi.

Poništavaju se i zaključci kojima su predstavnici RS u zajedničkim institucijama BiH pozivani da obustave odlučivanje na državnom nivou “dok EU ne obezbijedi pravične uslove suđenja”, te oni u kojima se Tužilaštvo BiH optuživalo za “atak na ustavni poredak BiH” i “miješanje u rad Narodne skupštine RS”.

Zaključci su uključivali i inicijativu za izmjene Krivičnog zakonika RS, kojima bi se uvelo krivično djelo “nepoštovanja odluka institucija Republike Srpske” — što je izazvalo oštre reakcije međunarodne zajednice i opozicije.

Današnja odluka, stoga, predstavlja povlačenje vlasti RS iz otvorenog institucionalnog sukoba sa državnim pravosuđem, ali i svojevrsno priznanje da su zaključci iz decembra bili politički i pravno neodrživi.

Poslanik PDP-a Igor Crnadak jutros je na društvenim mrežama objavio fotografiju dnevnog reda, nazvavši današnji dan “istorijskim”, jer, kako je naveo, “Skupština praktično konstatuje da Dodik više nije predsjednik RS”. Njegova izjava odnosi se i na drugu tačku sjednice, koja se tiče izbora vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske nakon isteka Dodikovog mandata.

Treća tačka, povlačenje zaključaka o “urušavanju ustavnog poretka BiH”, označava kraj jedne faze Dodikove politike stalne konfrontacije sa institucijama države i međunarodnom zajednicom.

Nastavi čitati

Politika

POKRET SIGURNA SRPSKA: Novi politički pokret Draška Stanivukovića

Novi politički pokret lidera PDP-a Draška Stanivukovića u Republici Srpskoj, koji će zvanično biti oformljen 19. oktobra na Palama, zvaće se “Pokret sigurna Srpska”.

Stanivuković je ranije rekao kako je predsjedništvo njegove stranke podržalo odluku o učešću PDP-a u organizovanju političkog pokreta i formiranju izborne koalicije za izbore 2026. godine.

Ali, potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak je jedan od rijetkih koji to nije učinio jer smatra da, između ostalog, vodi ka gašenju PDP-a.

Sporazum na Jahorini će potpisati Stanivuković, Igor Radojičić i Dejan Kojić.

Najavio je da će se tako ponuditi “stvarna alternativa sadašnjoj vlasti te stvoriti snagu koja će donijeti promjene, obnoviti institucije i ojačati Republiku Srpsku”, ali i kako “više ništa neće biti isto” poslije osnovanja ovog pokreta.

Nastavi čitati

Politika

KLJUČNA TAČKA U SPORAZUMU NOVOG POLITIČKOG POKRETA: Odbacivanje koalicije sa SNSD-om

Osnovni cilj noovg pokreta jeste promjena postojećeg sistema vlasti u Republici Srpskoj.

“Odbacivanje mogućnosti koaliranja sa SNSD” jedna je od tačaka navedenih u koalicionom sporazumu koji će sutra potpisati predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković, predjesdnik Nezavisnog pokreta „Svojim putem“ Igor Radojičić i načelnik Pala Dejan Kojić.

U sporazumu, u koji je uvid imao BN, predviđa se formiranje političkog pokreta čiji je osnovni cilj promjena postojećeg sistema vlasti u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, kao i, kako se navodi, uspostavljanje pravednijeg, efikasnijeg i transparentnijeg upravljanja.

U sporazumu je naglašeno da se pokret zalaže za mir, sigurnost i vladavinu prava, jednakost svih građana, te jačanje demokratskih vrijednosti i društvene odgovornosti.

Svečano potpisivanje sporazuma o formiranju novog političkog pokreta biće održano u nedjelju, 19. oktobra, u hotelu „Vučko“ na Jahorini, u opštini Pale, sa početkom u 14.00 sati.

Stanivuković i Radojičić su ranije kazali da se ovim ne gase političke stranke i Pokret se formira za opšte izbore, koji će se održati u oktobru naredne godine.

Predsjednik Pokreta biće Draško Stanivuković, a njegovi zamjenici biće Radojičić i Kojić.

Nastavi čitati

Aktuelno