Connect with us

Svijet

PORODICA PROŽIVLJAVA NOĆNU MORU: Hamas je oteo i odveo u Gazu, očajni muž ne jede i ne spava

Prošle nedjelje ujutro 32-godišnja Celine Ben David Nagar trebala se spremati za svoj prvi dan na poslu nakon šest srećnih mjeseci na porodiljskom odsustvu.

Umjesto toga, vjerovatno se našla negdje unutar Gaze, u rukama Hamasa, a njena porodica proživljava noćnu moru.

Celine je u subotu rano ujutro s dvije prijateljice krenula na muzički festival Nova u južni Izrael, ali su se vratile kad su čule rakete ispred sebe. Pronašle su put do javnog skloništa u blizini Sderota. Odatle je Celine u 7:11 poslala svoju posljednju poruku Idu, svom suprugu i ocu njihove kćerkice Ellie. “Vojnici dolaze. Bože, bila je pogreška doći ovamo”, napisala je Celine.

Našao je njen auto pun rupa od metaka
Ido je u subotu pojurio prema pomenutom skloništu, ali mu vojska nije dopustila da prođe. U nedjelju ujutro pronašao je Celinein auto, pun rupa od metaka, ali onakav kakvim ga je ostavila. Kasnije tog dana, Ido je pronašao jednog preživjelog koji mu je rekao da su militanti Hamasa bacili granate u sklonište, ubivši Celineine prijatelje. Ali Celine je preživjela, rekao je stranac.

U sljedećih šest dana, to je bilo sve čega se Ido mogao uhvatiti. Jedino što zna je da njeno tijelo nije pronađeno.

“Ne spavam i ne jedem i u nekakvoj sam ludoj neizvjesnosti. Potpuno si bespomoćan”, rekao je u telefonskom intervjuu za BBC iz svog doma u blizini Tel Aviva.

“Ona je nevjerojvatna žena i nevjerovatna majka”
Ido je briznuo u plač dok je pokušavao opisati svoju suprugu, administrativnu pomoćnicu u advokatskom uredu, koja je odrasla u Francuskoj i francusko-izraelska je državljanka.

“Ona je nevjerovatna žena, osoba koja je okružena prijateljima i ljubavlju. Ona je i nevjerovatna majka. Imamo šestomjesečnu bebu. Ovo joj je trebala biti posljednja zabava prije nego što se vrati na posao. Dogovorili smo se da ću doći po nju u ponoć, ali nije došla kući”, govori Ido.

Zajednica se okupila oko njega, prijatelji i rodbina donose hranu i mlijeko kako bi nahranili Ellie, koju je Celine dojila, te pomažu u brizi za nju. Velik dio vremena Ido posvećuje isticanju nevolja talaca. On je u WhatsApp grupi s rođacima drugih talaca, gdje dijele informacije.

O taocima se malo zna
Malo se zna o lokaciji ili stanju oko 150 talaca za koje se vjeruje da su odvedeni u Gazu. Zarobljeni su u gradovima duž granice Izraela i Gaze, kao i u vojnim bazama na tom području, a među njima ima djece i beba, starijih osoba i osoba s invaliditetom.

Hamas tvrdi da je sakrio taoce na “sigurnim mjestima i tunelima”, ali je zaprijetio da će ih ubiti ako Izrael bez upozorenja bombarduje domove civila.

Za Idu i stotine drugih bliskih rođaka to je noćna mora iz koje se ne mogu probuditi:

“Pokušavam se boriti protiv toga na svaki način koji mi pada na pamet, pokušavam biti optimističan i razmišljam pozitivno. Želim vjerovati da je živa tamo u Gazi i možda se brine o djeci koja su oteta s njom. Nadam se da zna da se borimo za nju i da govori sebi da će se vratiti kući.”

Izrael: Kopnena operacija u Gazi počeće tek kada se evakuišu civili

Izrael će započeti “značajne vojne operacije” u Gazi tek kada se uveri da su civili otišli, izjavio je portparol Izraelskih odbrambenih snaga (IDF).

“Ovde je važno da se fokusiramo na to da ćemo započeti značajne vojne operacije tek kada vidimo da su civili napustili to područje. Zaista je važno da ljudi u Gazi znaju da smo bili veoma, veoma velikodušni s vremenom. Dali smo im dovoljno vremena, više od 25 sati i sada je vreme da stanovnici Gaze odu”, rekao je portparol vojske Izraela potpukovnik Džonatan Konrikus, prenosi Si-En-En.

Više od polovine od ukupno dva miliona stanovnika Gaze živi u severnom delu, iz kojeg je Izrael tražio evakuaciju.

Mnoge porodice, od kojih su neke već bile interno raseljene, sada su saterane na još manji deo teritorije od oko 220 kvadratnih kilometara.

Prema Konrikusu, oko pojasa Gaze su raspoređene stotine hiljada pripadnika izraelskih rezervnih jedinica koje se spremaju za različite misije.

On je rekao da je prioritet Izraela spasavanje talaca iz Gaze.

Dodao je da Hamas ima “razrađenu mrežu tunela” u kojima se najverovatnije nalaze i taoci, na raznim lokacijama.

“Izuzetno je teško za bilo koju modernu vojsku da se bori u tako gustom urbanom području. Znamo da Hamas ima razrađenu mrežu tunela i za defanzivne i za ofanzivne svrhe, što će sigurno povećati složenost borbi, ali spremni smo za to”, rekao je portparol izraelske vojske.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno