Connect with us

Politika

“NOVAC BUŠI GDJE BURGIJA NEĆE”: Mogu li milijarde iz EU integrisati Balkan?

Evropska unija najavila je šest milijardi evra vrijedan paket za zemlje zapadnog Balkana, ali pod uslovom da budu sprovedene reforme, prije svega s ciljem uspostavljanja jedinstvenog regionalnog tržišta, a koje je, po mišljenju privrednika, neophodno.

Evropska unija smatra da, ukoliko plan, koji je na Samitu Berlinskog procesa u Tirani predstavila Ursula Fon der Lajen, bude sproveden, u narednoj deceniji može se udvostručiti obim ekonomija regiona. Taj plan sastoji se od četiri stuba, prvi je uvođenje zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU i to kompanija u sedam ključnih oblasti, među kojima su saradnja carina, e-trgovina, bezgotovinsko plaćanje, roming itd. Drugi stub je da šest država zapadnog Balkana (Srbija, Albanija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo) moraju uspostaviti jedinstveno regionalno tržište, koje bi, prema mišljenju Fon der Lajenove, podiglo BDP regiona za deset odsto. Treći stub je sprovođenje reformi koje su neophodne za ulazak zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU, i četvrti, izdvajanje EU za zapadni Balkan, ali pod uslovom da države tog regiona sprovedu potrebne reforme.

“Predložili smo investicioni paket od šest milijardi evra, od kojih su dvije milijarde u grantovima, a četiri u obliku zajmova. Sredstva će biti upućena ako reforme budu sprovedene”, rekla je Fon der Lajenova.

O milijardama koje treba da dođu u zemlje zapadnog Balkana nedavno je govorio i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, koji je rekao da je Evropa odobrila paket od 14 milijardi evra u idućih sedam godina, od čega šest milijardi u iduće tri godine.

“Od šest milijardi, četiri milijarde biće usmjerene na poboljšanje poslovnog ambijenta na prostoru zapadnog Balkana. Ukoliko BiH ispadne iz tog paketa, najveću odgovornost imaće bh. političari”, rekao je tada Konaković apelujući na poslovnu zajednicu da izvrši pritisak na političare, jer se radi o velikoj prilici za razvoj biznisa.

Ono što je činjenica jeste da bi eventualno jedinstveno tržište zemalja zapadnog Balkana, na kojem se nalazi malo manje od 18 miliona stanovnika, bilo privlačnije investitorima, a to je istaknuto i na samitu. Trenutno, ekonomije zapadnog Balkana na 35 odsto su prosjeka Evropske unije, što je veoma malo, ali predstavlja i prednost.

Peter Sijarto, mađarski ministar spoljnih poslova, nedavno je rekao da je region zapadnog Balkana jedini i najveći potencijal za rast ukupne ekonomije Evropske unije, te da je u njenom interesu da taj prostor integriše.

“Inicijativa o jedinstvenom tržištu je već duži period aktuelna i na njoj se radi. Mi moramo i trebamo tražiti najprije tržište okruženja i održavati ga, a onda se pripremati za treća tržišta i Evropsku uniju i sve što se radi na tom planu je dobro. Novac koji se najavljuje doprinijeće svakako razvoju svakog pojedinačnog tržišta i, naravno, u interesu svih je da ekonomije dobiju bilo kakvu finansijsku podršku kako bi pojačale svoju tržišnu poziciju”, rekao je Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ekonomista Saša Stevanović kaže da cilj da se ekonomija regiona podigne dvostruko više u narednih deset godina podrazumijeva ekonomski rast regiona za sedam odsto na godišnjem nivou, što odstupa od prosječnog ekonomskog rasta u prethodnih deset godina.

“Bazirajući se samo na investicijama, mislim da to nije moguće, jer vrlo su egzaktni podaci koliko investicije doprinose ekonomskom rastu, one mogu biti i neproduktivne ako ne stvorimo tržište”, rekao je Stevanović dodajući da bi taj projektovani rast bio moguć ukoliko se našim politikama oslonimo na brzorastuća tržišta, što svakako nije tržište EU.

On kaže da će u postojećim geopolitičkim odnosima tržište EU biti umiruće, jer se Evropa koju poznajemo bazirala na resurse iz Rusije, tržište Kine i bezbjednost koju garantuje SAD.

“Treba biti slijep na činjenicu da nam je Evropa najbliža, da od nje najviše zavisimo, ali ne treba ni očekivati magični rast, ma kakve reforme da sprovodite i recepte u ambijentu u kojem prema posljednjim podacima u narednih šest godina Evropa raste po stopi od 1,4% uz inflaciju od 2,6%. Nominalni rast od 4%, da biste postigli 7%, potreban je drugačiji pristup, matematički nije izvodljivo, osim ukoliko će neko finansirati naše kapacitete koji će biti orijentisani ka Aziji ili Indiji”, rekao je Stevanović.

Regionalno tržište podrazumijeva:
-smanjenje vremena čekanja na granicama za 70 odsto

-uklanjanje prepreka koje radne dozvole predstavljaju

-uspostavljanje regionalnog tržišta e-trgovine

-slobodno kretanje uz ličnu kartu

-diplome i sertifikati priznati svugdje u regionu

-niže bankarske takse za plaćanje i prenos novca

Politika

Blanuša odgovorio Ministarstvu trgovine: SJEDNITE DOBILI STE 1!

”Zaposlene u Ministarstvu trgovine i turizma koji su pokušali napraviti demanti činjenice da se od 14 КM ubranih akciza i PDV-a na rezervoaru od 40 litara goriva građanima vrate 4 КM, treba vratiti u školu i provjeriti njihove diplome, jer ili ne poznaju matematiku ili ne znaju kako se raspodjeljuju akcize i PDV!”, rekao je predsjednik SDS-a Branko Blanuša reagujući na saopštenje Ministarstva trgovine u kojem tvrde da od 0,30 КM akciza Republici Srpskoj pripadaju 34% što je 0,10 КM.

Sve akcize ubrane u cijeloj BiH, podsjeća Blanuša, uplaćuju se na Jedinstven račun odakle se dijele prema koeficijentima koje utvrdi UIO.

”Nije tačno, kao što pokušavaju obmanuti iz Ministarstva, da Republici Srpskoj pripada 34% od samo onog što je ubrano u Srpskoj. Republika Srpska dobija nazad 34% od onog što je prihodovano u cijeloj BiH, a to je više od 10 feninga po litru prodatom u Republici Srpskoj, jer FBiH ima duplo više stanovnika i duplo veću potrošnju goriva a sve se to ulazi u sumu koja se dijeli”, podsjeća Blanuša.

Po logici Ministarstva, napominje on, oni silom žele da građani Republike Srpske pune budžete FBiH, BiH i Brčko Distrikta, iako sve političke partije iz FBiH podržavaju zamrzavanje akciza na šest mjeseci.

Nastavi čitati

Politika

“LOGIČNO SUBJEKTIVAN” SELAK BRANI NEODBRANJIVO! Maksic oštrim riječima nakon političkog duela

Izjave i reakcije nakon nedavnog političkog duela i dalje ne jenjavaju, a posebnu pažnju izazvao je komentar ministra Gorana Selaka, koji je pokušao dati svoj osvrt na ishod debate. Ipak, iz redova opozicije stižu oštre kritike, uz poruke da je riječ o pokušaju opravdavanja neodbranjivog.

Šef Kluba odbornika PSS u Banjaluci Igor Maksić poručio je da je ministar Selak u svojoj izjavi bio, kako kaže, „logično subjektivan“, ali i nedovoljno uvjerljiv.

„Goran Selak, ‘logično subjektivan’ ministar, mora otvoreno da brani neodbranjivo, kad već nije mogao da se odbrani od nedavnih kvalifikacija koalicionih partnera US i SP po pitanju opet ‘subjektivnog’ tumačenja rejtinga sopstvene stranke“, izjavio je Maksić.

On dodaje da, čak i ako namjera ministra nije bila da procjenjuje pobjednika duela, način na koji je to učinjeno ostavlja mnogo prostora za kritiku.

„Možda mu stvarno nije bila namjera da daje ocjene o pobjedniku duela, ali zadatak svakako jeste i to jako loše odrađen“, naglasio je Maksić.

Prema njegovim riječima, teme koje su iznesene tokom emisije nisu novost za javnost, već dobro poznata pitanja o kojima se dugo govori.

„(Ne)djela režima koje je gradonačelnik iznio u toj emisiji javnost odavno zna napamet, a sudeći po reakcijama i premijer. O tom čovjeku koji je došao da razgovara i načinu na koji je to radio suvišno je pričati“, zaključio je Maksić.

Ova razmjena poruka dodatno je zaoštrila političku atmosferu, dok javnost s pažnjom prati dalji razvoj odnosa unutar vladajuće koalicije i reakcije opozicije.

Nastavi čitati

Politika

RADANOVIĆ “Djeca ispred svega, društvo koje ulaže u budućnost IMA ŠANSU DA OPSTANE”

Briga o djeci mora biti iznad svih političkih i društvenih tema, jer upravo na toj osnovi počiva budućnost svakog društva. Kampanja „Generacija bistre glave“ pokrenuta je u pravom trenutku, kao odgovor na sve veće izazove sa kojima se suočavaju najmlađi, posebno u eri digitalnih tehnologija i društvenih mreža.

Portparol Pokreta Sigurna Srpska Mirjana Radanović istakla je da je svaka inicijativa koja stavlja fokus na zdravlje i vaspitanje djece korak naprijed.

„Briga o djeci je najveća obaveza društva i zato me raduje pokretanje kampanje ‘Generacija bistre glave’, jer je svaka inicijativa koja u fokus stavlja zdravlje, vaspitanje i budućnost naše djece korak u pravom smjeru“, poručila je Radanović.

Ona upozorava da je uticaj društvenih mreža na djecu sve snažniji i često izvan kontrole, zbog čega je neophodna reakcija svih – i roditelja i institucija.

„Danas, više nego ikada, suočavamo se sa izazovima koje donose društvene mreže. Njihov uticaj na djecu je snažan i često nekontrolisan, zbog čega je odgovornost svih nas da postavimo jasne granice i stvorimo okruženje u kojem će djeca odrastati sigurnije uz prave vrijednosti“, naglasila je ona.

Govoreći o konkretnim rješenjima, Radanović ističe da Pokret Sigurna Srpska poseban akcenat stavlja na sistemske mjere koje će unaprijediti svakodnevni život učenika.

„Insistiramo na ideji uvođenja školskih uniformi, jer vjerujemo da djeca treba da se razlikuju po znanju, trudu i vaspitanju, a ne po brendovima koje nose. Jednakost među djecom nije samo pedagoški cilj, to je i temelj zdravog društva“, istakla je Radanović.

Posebno je naglasila i inicijativu „Škola bez tereta“, koja ima za cilj da riješi problem preteških školskih torbi.

„Smatramo da je izuzetno važno sistemski raditi na stvaranju uslova koji će olakšati svakodnevicu učenika. Zato smo pokrenuli inicijativu ‘Škola bez tereta’, za uvođenje ormarića u školama, kako bismo rasteretili školske torbe i zaštitili zdravlje djece. Insistiraćemo da ova inicijativa zaživi širom Republike Srpske“, rekla je Radanović.

Zaključila je da ulaganje u djecu nije izbor, već obaveza svakog odgovornog društva.

„Budućnost svake zemlje se gradi ulaganjem u djecu od najranijeg uzrasta. Zato je naša dužnost da im obezbijedimo zdravo okruženje, kvalitetno obrazovanje i siguran prostor za odrastanje. Samo tako možemo stvoriti generacije bistre glave“, zaključila je Radanović.

Nastavi čitati

Aktuelno