Connect with us

Politika

“NOVAC BUŠI GDJE BURGIJA NEĆE”: Mogu li milijarde iz EU integrisati Balkan?

Evropska unija najavila je šest milijardi evra vrijedan paket za zemlje zapadnog Balkana, ali pod uslovom da budu sprovedene reforme, prije svega s ciljem uspostavljanja jedinstvenog regionalnog tržišta, a koje je, po mišljenju privrednika, neophodno.

Evropska unija smatra da, ukoliko plan, koji je na Samitu Berlinskog procesa u Tirani predstavila Ursula Fon der Lajen, bude sproveden, u narednoj deceniji može se udvostručiti obim ekonomija regiona. Taj plan sastoji se od četiri stuba, prvi je uvođenje zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU i to kompanija u sedam ključnih oblasti, među kojima su saradnja carina, e-trgovina, bezgotovinsko plaćanje, roming itd. Drugi stub je da šest država zapadnog Balkana (Srbija, Albanija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo) moraju uspostaviti jedinstveno regionalno tržište, koje bi, prema mišljenju Fon der Lajenove, podiglo BDP regiona za deset odsto. Treći stub je sprovođenje reformi koje su neophodne za ulazak zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU, i četvrti, izdvajanje EU za zapadni Balkan, ali pod uslovom da države tog regiona sprovedu potrebne reforme.

“Predložili smo investicioni paket od šest milijardi evra, od kojih su dvije milijarde u grantovima, a četiri u obliku zajmova. Sredstva će biti upućena ako reforme budu sprovedene”, rekla je Fon der Lajenova.

O milijardama koje treba da dođu u zemlje zapadnog Balkana nedavno je govorio i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, koji je rekao da je Evropa odobrila paket od 14 milijardi evra u idućih sedam godina, od čega šest milijardi u iduće tri godine.

“Od šest milijardi, četiri milijarde biće usmjerene na poboljšanje poslovnog ambijenta na prostoru zapadnog Balkana. Ukoliko BiH ispadne iz tog paketa, najveću odgovornost imaće bh. političari”, rekao je tada Konaković apelujući na poslovnu zajednicu da izvrši pritisak na političare, jer se radi o velikoj prilici za razvoj biznisa.

Ono što je činjenica jeste da bi eventualno jedinstveno tržište zemalja zapadnog Balkana, na kojem se nalazi malo manje od 18 miliona stanovnika, bilo privlačnije investitorima, a to je istaknuto i na samitu. Trenutno, ekonomije zapadnog Balkana na 35 odsto su prosjeka Evropske unije, što je veoma malo, ali predstavlja i prednost.

Peter Sijarto, mađarski ministar spoljnih poslova, nedavno je rekao da je region zapadnog Balkana jedini i najveći potencijal za rast ukupne ekonomije Evropske unije, te da je u njenom interesu da taj prostor integriše.

“Inicijativa o jedinstvenom tržištu je već duži period aktuelna i na njoj se radi. Mi moramo i trebamo tražiti najprije tržište okruženja i održavati ga, a onda se pripremati za treća tržišta i Evropsku uniju i sve što se radi na tom planu je dobro. Novac koji se najavljuje doprinijeće svakako razvoju svakog pojedinačnog tržišta i, naravno, u interesu svih je da ekonomije dobiju bilo kakvu finansijsku podršku kako bi pojačale svoju tržišnu poziciju”, rekao je Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ekonomista Saša Stevanović kaže da cilj da se ekonomija regiona podigne dvostruko više u narednih deset godina podrazumijeva ekonomski rast regiona za sedam odsto na godišnjem nivou, što odstupa od prosječnog ekonomskog rasta u prethodnih deset godina.

“Bazirajući se samo na investicijama, mislim da to nije moguće, jer vrlo su egzaktni podaci koliko investicije doprinose ekonomskom rastu, one mogu biti i neproduktivne ako ne stvorimo tržište”, rekao je Stevanović dodajući da bi taj projektovani rast bio moguć ukoliko se našim politikama oslonimo na brzorastuća tržišta, što svakako nije tržište EU.

On kaže da će u postojećim geopolitičkim odnosima tržište EU biti umiruće, jer se Evropa koju poznajemo bazirala na resurse iz Rusije, tržište Kine i bezbjednost koju garantuje SAD.

“Treba biti slijep na činjenicu da nam je Evropa najbliža, da od nje najviše zavisimo, ali ne treba ni očekivati magični rast, ma kakve reforme da sprovodite i recepte u ambijentu u kojem prema posljednjim podacima u narednih šest godina Evropa raste po stopi od 1,4% uz inflaciju od 2,6%. Nominalni rast od 4%, da biste postigli 7%, potreban je drugačiji pristup, matematički nije izvodljivo, osim ukoliko će neko finansirati naše kapacitete koji će biti orijentisani ka Aziji ili Indiji”, rekao je Stevanović.

Regionalno tržište podrazumijeva:
-smanjenje vremena čekanja na granicama za 70 odsto

-uklanjanje prepreka koje radne dozvole predstavljaju

-uspostavljanje regionalnog tržišta e-trgovine

-slobodno kretanje uz ličnu kartu

-diplome i sertifikati priznati svugdje u regionu

-niže bankarske takse za plaćanje i prenos novca

Politika

CIK U PROBLEMU: Glasački listić prepreka za raspisivanje tendera

Centralna izborna komisija pokrenula je inicijativu za donošenje izmjena Izbornog zakona BiH, između ostalog i za izmjenu izgleda glasačkog listića, jer je to neophodno kako bi se raspisao tender za nabavku opreme za nove izborne tehnologije.

Naime, da bi se raspisao tender za nabavku skenera za glasačke listiće neophodno je znati dimenzije samih listića. Postojeći glasački listić praktično je nemoguće skenirati, a ako bi se kojim slučajem i nabavile mašine koje to mogu, na sam dan izbora došlo bi do brojnih problema.

“Dovedeni smo pred zid. Intervencijom u Izborni zakon mi bismo imali mogućnost da taj listić svedemo na razuman format. Bez toga, imali bismo dugačke listiće i vjerovatno probleme u provođenju izbora na izborni dan uz pomoć optičkih skenera. Da bismo objavili tender on mora sadržavati neke podatke koji moraju ponuditi odgovor kakav format listića ćemo imati na izborni dan. Ako imamo A4 format listića, a metar dugačak, pitanje je šta će stajati u tenderskoj dokumentaciji. Dobili smo novac, dobili smo zakon i mi tender moramo raspisati”, rekao je Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Na samoj sjednici CIK-a istaknuto je da bez izmjena Izbornog zakona BiH nije moguće izvršiti implementaciju onih odredaba koje se odnose na uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, a koje su dio Izbornog zakona BiH.

“Svi u parlamentu, razmatrajući ovu inicijativu, imaće mogućnost zapravo pokazati ko je spreman podržati uvođenje novih izbornih tehnologija u izborni proces, a ko to deklarativno samo javno tvrdi”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a.

Inače, nakon što je Kristijan Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, omogućeno je uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Te nove tehnologije podrazumijevaju biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića. Nakon toga, Šmit je nametnuo i odluke kojima se Centralnoj izbornoj komisiji BiH omogućava 112,5 miliona KM za uvođenje novih tehnologija. I pored toga što je ovaj novac već odobren i operativan, CIK još nije raspisao tender za nabavku novih tehnologija, a plan je bio da se to uradi još prije dvije sedmice. Kao problem sada se pojavio izgled samog glasačkog listića. Postojeći glasački listići su obimni i na njima se nalaze stotine kandidata iz različitih političkih partija.

“Druga stvar je skeniranje glasačkih listića, to je glupost koja ne znači ništa. Šta ćemo skenirati glasačke listiće kad ih imamo u tvrdoj kopiji. Dalje, ne postoje skeneri koji mogu skenirati format glasačkog listića A1 plus za Kantonalnu skupštinu Sarajevskog kantona, recimo. Ako su to i samo brojači, opet se isti problem pojavljuje. To je papir veličine stola za ručavanje, mašina bi trebalo da bude kao frižider ili veš-mašina”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Branko Petrić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Da li će i kada Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine postupiti po inicijativi CIK-a da se mijenja Izborni zakon BiH – još nije poznato. Ako je suditi po ranijim sličnim inicijativama biće potrebno nekoliko mjeseci da se o tome uopšte odlučuje, a ako uzmemo u obzir da u proceduri ima nekoliko izmjena Izbornog zakona BIH, nije teško zaključiti da inicijativa CIK-a u skorije vrijeme neće doći pred poslanike.

“Inicijativa zaslužuje veću pažnju. U hitnoj inicijativi traži se dopuna samo 11 članova. Ovo je hitno i alarmantno u svjetlu ne samo primjene novih tehnologija, već jačanja komisije i jačanja manje zastupljenog pola”, rekla je Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

Nastavi čitati

Politika

MRAK U PODGRMEČKIM SELIMA! Ponovo bez struje, mještani ogorčeni – Carić najavio proteste

Sinoć su sva podgrmečka sela ponovo ostala bez električne energije – čitavu noć u mraku. Ovaj problem, koji se iz godine u godinu ponavlja, izazvao je ogorčenje mještana, a Dario Carić ispred Pokreta Sigurna Srpska, poručio je da je krajnje vrijeme da se stanje promijeni.

Carić je podsjetio da je o ovom pitanju više puta govorio na sjednicama lokalne skupštine Novi Grad, upozoravajući da se problem napajanja u Podgrmeču mora trajno riješiti.

–Ovo nije samo tehničko pitanje, ovo je pitanje osnovnih uslova života naših ljudi. Neshvatljivo je da u 21. vijeku čitava sela ostaju u mraku i bez struje, i da se to ponavlja iz godine u godinu – istakao je Carić.

On je naglasio da sinoćnjim nestankom električne energije nisu pogođeni samo stanovnici Podgrmeča, već i brojni privrednici, privatni preduzetnici i poljoprivredni proizvođači, koji su, kako kaže, „kičma opštine Novi Grad“.

–Njihov rad i trud direktno zavise od stabilnog snabdijevanja električnom energijom, a ovakvi prekidi nanose ozbiljnu štetu i njima i lokalnoj ekonomiji – dodao je Carić.

Zbog, kako navodi, potpunog ignorisanja problema od strane lokalne i republičke vlasti, Carić je najavio da će zajedno sa mještanima svih podgrmečkih sela organizovati protest upozorenja.

–Tačan datum protesta biće blagovremeno objavljen. Vrijeme je da se ovaj problem prestane ignorisati i da se konačno obezbijedi stabilno i sigurno snabdijevanje električnom energijom za sve stanovnike Podgrmeča – poručio je Carić.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ “Red, rad i SNSD – tri riječi koje zajedno ZVUČE KAO ŠALA”

Red, rad i SNSD – tri riječi koje zajedno zvuče kao šala. Istina je da ekipa predvođena banjalučkim skandal doktorom ima red, ali samo u uništavanju svega što funkcioniše.

Izjavio je ovo Nebojša Drinić iz Sigurne Srpske, koji je šef Kluba odbornika PDP u Skupštini grada Banjaluka.

-Danas na sastanku šefova klubova nisu se udostojili ni pojaviti. Toliko o njihovoj namjeri da Skupština profunkcioniše- kaže Drinić.

Napominje da je Banjaluka u deset mjeseci imala tek tri redovne sjednice.

-U istom periodu, građani su platili predsjedniku lokalne Skupštine oko 50.000 KM. Za nerad. Ali to je sitnica u odnosu na desetine miliona koje je progutala garaža UKC-a, simbol politike GrO SNSD Banjaluka. Projekat koji godinama guta novac, a danas je klizište, ne parking. Propali i investitor i izvođač. Niko nije odgovarao. Tako sve što dotaknu – proklizne – jasan je Drinić.

Ironija je, kaže on, što baš ti ljudi danas drže moralne lekcije, kao da svi ne vidimo u kakvom je stanju sve što je prošlo kroz ruke SNSD kadrova.

-Ali svako klizanje ima svoj kraj, a njihov je sve bliži – zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Aktuelno