Connect with us

Društvo

Njemačka KOČNICA za bh. VOZAČKE DOZVOLE

Odlučio sam napustiti državu jer sam kao vozač vidio mogućnost da mogu bolje zaraditi u Njemačkoj. Međutim, prilikom podnošenja zahtjeva za radnu dozvolu i upućivanja u to šta mi je sve potrebno, naglašeno mi je da vozačka dozvola koju sam stekao u BiH, a u kojoj piše da imam položeno i za kamion, ne može biti prihvaćena u Njemačkoj i da moram ponovo polagati i nastavu i vožnju. Nije mi preostalo ništa drugo nego da to i učinim.

Ovo za “Nezavisne novine” priča vozač iz BiH, koga je životni i radni put prije četiri godine odveo u Nirnberg.

Dodaje da mu nije bilo lako prihvatiti da opet mora polagati vozački ispit i da bi bilo mnogo jednostavnije da je dozvola priznata svugdje u Evropi, ali da je odluku o odlasku u Njemačku već donio i nije mu preostalo ništa drugo nego da to i učini.

Njegov slučaj nije jedini. Da profesionalnim vozačima iz BiH koji žele raditi u Njemačkoj nije dozvoljeno da komanduju volanom na njemačkim putevima dok ne polože vozački ispit i u toj državi, jer Njemačka ne priznaje vozačke dozvole iz BiH, “Nezavisnim novinama” su potvrdili i u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH.

Iako se bh. diplomatija godinama zalaže da se uspostavi međusobna saradnja sa zvaničnim Berlinom po pitanju uzajamnog priznavanja i zamjeni vozačkih dozvola, njemačka strana ne prihvata tu inicijativu i ne priznaje vozačku dozvolu stečenu u BiH, i to za većinu kategorija vožnje.

Podsjećaju da je oblast uzajamnog priznavanja i zamjene vozačkih dozvola između BiH i Njemačke uređena Zajedničkom deklaracijom o namjeri Saveznog ministarstva prometa i digitalne infrastrukture Njemačke i Ministarstva komunikacija i transporta BiH o postupku zamjene vozačkih dozvola, potpisanom 10. februara 2015.

“Ovim je data mogućnost zamjene vozačke dozvole kategorije A i B i potkategorije A1 bez polaganja dodatnog teorijskog ili praktičnog ispita. S naše strane pokrenuta je inicijativa da se izvrši dopuna Zajedničke deklaracije na način da ista obuhvati i ostale kategorije (BE, C, CE, D i DE) i potkategorije (B1, C1, C1E, D1, D1E) vozačke dozvole, o čemu treba da se postigne saglasnost s nadležnim organom Njemačke. Naša inicijativa za dopunu Zajedničke izjave i priznavanje svih kategorija i potkategorija vozačkih dozvola nije prihvaćena od njemačke strane”, navode iz Ministarstva komunikacija i prometa.

Od 2018. godine nadležna ministarstva u BiH više puta slala su urgencije i dopise kojima se traži da se Zajednička deklaracija dopuni, ali nije bilo pozitivnog odgovora.

“Nakon odgovarajuće provjere predočene dokumentacije ne može se dopuniti postojeća Zajednička deklaracija. Zbog važnih visokih kriterijuma prema vlasnicima vozačkih dozvola za teretna vozila ili autobuse u Njemačkoj (u pogledu kvalifikacije za profesionalnog vozača) dopuna ZD predloženim kategorijama vozačkih dozvola, nažalost, nije moguća”, stoji u odgovoru koji je Ambasada Njemačke poslala 2018. godine.

Istim putem nastavilo se i u naredne četiri godine, a na posljednju urgenciju, koja je upućena 15. februara ove godine od strane Ministarstva inostranih poslova, kratko je poručeno sljedeće.

“…U noti Ministarstva inostranih poslova SR Njemačke data je informacija da će odgovor Saveznog ministarstva saobraćaja i digitalne infrastrukture SR Njemačke biti dostavljen Ambasadi BiH u Berlinu, odmah nakon primitka istog u Ministarstvu inostranih poslova SR Njemačke”.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske, kaže da je upoznat s ovim problemom i da je izuzetno loše što se vozačke dozvole, za koje građani BiH plaćaju i više od hiljadu KM, ne priznaju u većini evropskih zemalja.

“Možda se to može dovesti čak i u vezu s političkim odnosima na relaciji Njemačka – BiH, ali svakako da to nije dobra stvar”, ističe Grbić za “Nezavisne novine” i podsjeća da BiH u ogromnoj mjeri zavisi od njemačke privrede.

“Mislim da se što prije mora raditi da se ovaj problem riješi, jer to neće donijeti ništa dobro. A riješiti se može samo diplomatskim putem”, navodi Grbić.

A dok bh. vozači ne mogu u Njemačku, zanimljivo je da bez ikakvog bilateralnog akta o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola mogu u Katar i Australiju. Ugovorni propisi riješeni su i s Danskom, Francuskom i Austrijom.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano temperatura do 37

U našoj zemlji sunčano. Vjetar slab do umjeren na jugu jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 20, na jugu do 25, a dnevna od 28 do 34, na jugu do 37 °C.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE ZA VREMENSKI ŠOK! Stiže nagli pad temperature i nevrijeme, EVO KADA!

Kiša i pljuskovi sa grmljavinom u Republici Srpskoj očekuju se u utorak, 18. avgusta, prognoza je Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Dan ranije u ponedeljak, 17. avgusta, veći dio dana uglavnom će biti sunčano uz umjerenu oblačnost, na jugu sunčanije i vruće.

Poslije podne i uveče biće nestabilno uz jači razvoj oblačnosti koji će usloviti kišu i pljuskove sa grmljavinom.

Maksimalna temperatura vazduha u ponedjeljak biće od 31 do 39, u višim predjelima od 28 stepeni Celzijusovih.

Za vikend će biti sunčano i vruće, a sutra sa maksimalnom temperaturom vazduha od 32 do 38, u višim predjelima od 27 stepeni.

U nedjelju, 16. avgusta, poslije podne očekuje se razvoj oblačnosti od jugozapada ka jugu, pa će mjestimično u Hercegovini doći do prolazne kiše ili kratkotrajnog pljuska.

Maksimalna temperatura vazduha biće od 32 do 39, u višim predjelima od 28 stepeni. 

Nastavi čitati

Društvo

ZAROBILI VODOPAD, PA GUŠE NAROD! Ekološki zločin na sjeveru BiH, umjesto vode niz stijene teče jalovina!

Čuveni vodopad Blihe kod Sanskog Mosta je presušio. Satima niz stijene nije potekla ni kap vode. A 40-tak kilometara odatle, u selu Bukova Kosa kod Prijedora, narod se gušio i hvatao dah. Nije to zbog suše, nego zbog rudnika uglja.

Kompanija Lager je prije nekoliko godina dobila koncesiju za Rudnik mrkog uglja Zlauše kod Kamengrada, u blizini vodopada Blihe u Sanskom Mostu. Još od 2018. godine vodopad je na udaru neodgovornog rudarenja.

Preduzeće  “Drvo export” Teslić, koje se povezuje sa SNSD-ovim favoritom Srđanom Klječaninom Rufijem, nikad nije imalo urednu i kompletnu dokumentaciju za kopanje lignita na lokalitetu Bukova Kosa.

Ali, to im nije smetalo da kopaju, uništavaju vodu od koje živi lokalno stanovništvo i sumpornim isparenima guše mještane. Nisu stali ni kada je Vrhovni sud Republike Srpske poništio koncesiju.

Nezaustavljivi su i kopači uglja kod Sanskog Mosta.

Kako upozoravaju ekolozi, voda je nekoliko put ozbiljno zagađena jalovinom iz rudnika, a mještani tvrde da je rijeka “pregrađivana” kako bi se pravila jezera za odlaganje jalovine.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka poručuje: ako se zna kakav je odnos društva i institucija prema prirodi, vodopad bez vode, nije iznenađenje, nego gorka realnost.

Ističe da vlast otvoreno ide na ruku zagađivačima.

 

 

– Vlada Unsko sanskog kantona je odbila da raskine koncesiju za eksploataciju uglja firmi Lager – sada ta firma i dalje uništava Blihu. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je 2021. godine oslobodilo Lager od obaveze da pribavi ekološku dozvolu. Godinama inspekcijski organi, posebno na Federalnom nivou, ne čine ništa povodom zagađenja Blihe, a prošle godine smo imali skoro istu situaciju kakva se desila juče i sve je prošlo nekažnjeno – kaže Topić za Srpskainfo.

Posebna priča je što je nakon zastoja voda izunebuha ponovo zahučala na vodopadu Blihe. A nije bilo kiše.

Sve to pokazuje da vodopad nije presušio zbog suše, niti je ponovo proradio zbog porasta vodostaja i da je očigledno da je rudnik zarobio i rijeku i vodopad.

Ni s druge strane entitetske granice, ništa novo,

Nakon što je Vrhovni sud Republike Srpske poništio koncesiju za istraživanje nalazišta lignita na Bukovoj Kosi, koju je Vlade RS dodijelila firmi Drvo export, oni su – nastavili sa radom. Obrazloženje: dobili su drugu dozvolu, onu za eksploataciju.

Ali, rovovska bitka paragrafima je nastavljena.

Po tužbi Centra za životnu sredinu Banjaluka, Okružni suda u Banjaluci je po drugi put poništio ekološku dozvolu za eksploataciju uglja na Bukovoj Kosi.

– Između ostalog, ekološka dozvola je izdata nezakonito, jer nije izrađen projekat remedijacije i rekultivacije terena, te nije bilo javnog uvida, pa ni mještani i šira javnost nisu imali adekvatan pristup odlučivanju o ovoj temi, što je suprotno zakonu – objašnjavaju iz Centra za životnu sredinu.

Rekultivacije i remedijacija, u prevodu, znači da bi oni koji dobiju koncesiju za rudarenje, nakon što izvade traženu rudu, teren morali dovesti u stanje u kojem je bio prije nego što je iskopavanje počelo: svaki busen trave, svako drvo i potok morali bi vratiti na svoje mjesto.

To je zakonska obaveza, ali u BiH to niko ne čini.

– Koliko je rekultivacija i remedijacija bitna, najbolje se može vidjeti na primjerima rudnika Medna kod Mrkonjić Grada i Bistrica kod Prijedora. Nakon što su završili sa eksploatacijom, ti su rudnici iza sebe ostavili devastirane potoke, zagađene vode i zemljište, klizišta i uopšte trajne posljedice po životnu sredinu – upozoravaju iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno