Connect with us

Društvo

DUGE LISTE ČEKANJA ZA ZDRAVSTVENE PREGLEDE U RS: Napretka ima, ali pacijenti i dalje čekaju po šest mjeseci

Nakon što je Ministarstvo zdravlja Kantona Sarajevo donijelo novi Pravilnik koji zabranjuje formiranje listi čekanja za preglede, provjerili smo kakva je situacija u Republici Srpskoj.

Naime, kako je Haris Vranić, ministar zdravstva u Kantonu Sarajevo prošle sedmice objasnio, prema novom pravilniku listama čekanja na pojedine zdravstvene preglede će se stati u kraj.

Kako je Vranić naveo, do sada su pacijenti u Kantonu Sarajevo na neke preglede znali čekati i duže od pola godine, a sada će se usluge pacijentima morati pružiti u roku od 30 dana.

Ukoliko to nije moguće, pacijent će pregled moći obaviti u privatnoj ustanovi, a troškove će mu refundirati Zavod zdravstvenog osiguranja.

Borba sa dugim listama čekanja vodi se i u Republici Srpskoj, gdje se još uvijek na pojedine dijagnostičke procedure čeka i do pola godine, pa čak i duže.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da su liste čekanja uobičajene u zdravstvenom sistemu svake zemlje, pa i onih mnogo razvijenijih od naše, te da Fond u kontinuitetu nastoji, da u okviru svojih nadležnosti, aktivnostima koje preduzima utiče na to da se što kraće čeka na preglede.

Međutim, čini se da je u Srpskoj, kao i u Kantonu Sarajevo, najduži “red” za CT i MR preglede, a naročito za one koji se mogu uraditi jedino u UKC-u RS.

“Dužina čekanja na ove preglede zavisi od vrste pregleda, kao i zdravstvene ustanove. Na pojedine preglede ne čeka se duže od mjesec dana, dok se na pojedine preglede čeka po šest mjeseci pa i duže, posebno ako su u pitanju pregledi koji se rade jedino u UKC-u RS, kao npr. MR glave sa spektoroskopijom i MR srca”, istakli su u Fondu zdravstvenog osiguranja Srpske.

Napominju da se hitni slučajevi zbrinjavaju odmah i ne čekaju na preglede.

“MR i CT pregledi se rade u 21 zdravstvenoj ustanovi u Srpskoj, a od toga 12 ustanova su privatne ustanove koje imaju ugovor sa Fondom i u njima jemoguće uraditi pomenute preglede na uputnicu, odnosno uz plaćanje samo participacije ukoliko osiguranik nije oslobođen plaćanja ove obaveze”, kažu u FZO RS.

U FZO RS podsjećaju da se, kada su u pitanju dijagnostičke usluge magnetne rezonance, kao i CT-a, zakazivanje na ove preglede vrši centralizovano preko FZO RS, na način da se pacijenti zakazuju za prve slobodne termine prema rasporedima pregleda koje zdravstvene ustanove dostavljaju Fondu, te da je centralizovano zakazivanje uvedeno prije više od 10 godina, upravo sa namjerom da se maksimalno smanji dužina čekanja na MR i CT preglede.

Kako bi se liste čekanja skratile Fond je prije više od 15 godina ugovorio zdravstvenu zaštitu za osigurana lica sa privatnim sektorom.

“Imamo potpisane ugovore sa preko 90 privatnih ustanova koje pružaju konsultativno specijalističke zdravstvene usluge, brojne dijagnostičke procedure, ali i porodičnu medicinu, bolničku zdravstvenu zaštitu i dr. Dakle, privatni sektor u Srpskoj je dio našeg zdravstvenog sistema i osiguranici u privatnim ustanovama koje sa Fondom imaju ugovor mogu da ostvaruju svoja prava pod jednakim uslovima kao i u javnim ustanovama”, istakli su u FZO RS.

Kako su naglasili, ugovori sa privatnim zdravstvenim ustanovama se potpisuju upravo sa namjerom da bi se unaprijedila dostupnost zdravstvene zaštite, ali i kvalitet, i da bi osiguranici što manje čekali na preglede, a da ih pri tome ne moraju plaćati iz svog džepa.

U Fondu očekuju i da će Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) kojeg realizuju, između ostalih prednosti, doprinijeti i skraćivanju listi čekanja.

“U toku je integrisanje privatnih ustanova u ovaj sistem, što će omogućiti razmjenu medicinskih podataka između svih zdravstvenih ustanova u IZIS-u. Zahvaljujući IZIS-u uputnice su od trenutka kreiranja u ambulanti porodične medicine vidljive u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi sekundarnog i tercijarnog nivoa, što bi trebalo da dovede do lakšeg i efikasnijeg kreiranja listi čekanja za pojedine specijalističke preglede i dijagnostičke procedure, a što bi u konačnici trebalo doprinijeti poboljšanju dostupnosti zdravstvene zaštite pacijenata. IZIS će, takođe, obezbijediti i transparentnost uputnica, odnosno listi čekanja”, naveli su u Fondu.

Napominju da je FZO RS nedavno produžio maksimalni rok važenja specijalističke uputnice na 180 dana od dana kreiranja uputnice, te se ne bi smjelo dešavati da se na preglede čeka duže.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano temperatura do 37

U našoj zemlji sunčano. Vjetar slab do umjeren na jugu jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 20, na jugu do 25, a dnevna od 28 do 34, na jugu do 37 °C.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE ZA VREMENSKI ŠOK! Stiže nagli pad temperature i nevrijeme, EVO KADA!

Kiša i pljuskovi sa grmljavinom u Republici Srpskoj očekuju se u utorak, 18. avgusta, prognoza je Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Dan ranije u ponedeljak, 17. avgusta, veći dio dana uglavnom će biti sunčano uz umjerenu oblačnost, na jugu sunčanije i vruće.

Poslije podne i uveče biće nestabilno uz jači razvoj oblačnosti koji će usloviti kišu i pljuskove sa grmljavinom.

Maksimalna temperatura vazduha u ponedjeljak biće od 31 do 39, u višim predjelima od 28 stepeni Celzijusovih.

Za vikend će biti sunčano i vruće, a sutra sa maksimalnom temperaturom vazduha od 32 do 38, u višim predjelima od 27 stepeni.

U nedjelju, 16. avgusta, poslije podne očekuje se razvoj oblačnosti od jugozapada ka jugu, pa će mjestimično u Hercegovini doći do prolazne kiše ili kratkotrajnog pljuska.

Maksimalna temperatura vazduha biće od 32 do 39, u višim predjelima od 28 stepeni. 

Nastavi čitati

Društvo

ZAROBILI VODOPAD, PA GUŠE NAROD! Ekološki zločin na sjeveru BiH, umjesto vode niz stijene teče jalovina!

Čuveni vodopad Blihe kod Sanskog Mosta je presušio. Satima niz stijene nije potekla ni kap vode. A 40-tak kilometara odatle, u selu Bukova Kosa kod Prijedora, narod se gušio i hvatao dah. Nije to zbog suše, nego zbog rudnika uglja.

Kompanija Lager je prije nekoliko godina dobila koncesiju za Rudnik mrkog uglja Zlauše kod Kamengrada, u blizini vodopada Blihe u Sanskom Mostu. Još od 2018. godine vodopad je na udaru neodgovornog rudarenja.

Preduzeće  “Drvo export” Teslić, koje se povezuje sa SNSD-ovim favoritom Srđanom Klječaninom Rufijem, nikad nije imalo urednu i kompletnu dokumentaciju za kopanje lignita na lokalitetu Bukova Kosa.

Ali, to im nije smetalo da kopaju, uništavaju vodu od koje živi lokalno stanovništvo i sumpornim isparenima guše mještane. Nisu stali ni kada je Vrhovni sud Republike Srpske poništio koncesiju.

Nezaustavljivi su i kopači uglja kod Sanskog Mosta.

Kako upozoravaju ekolozi, voda je nekoliko put ozbiljno zagađena jalovinom iz rudnika, a mještani tvrde da je rijeka “pregrađivana” kako bi se pravila jezera za odlaganje jalovine.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka poručuje: ako se zna kakav je odnos društva i institucija prema prirodi, vodopad bez vode, nije iznenađenje, nego gorka realnost.

Ističe da vlast otvoreno ide na ruku zagađivačima.

 

 

– Vlada Unsko sanskog kantona je odbila da raskine koncesiju za eksploataciju uglja firmi Lager – sada ta firma i dalje uništava Blihu. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je 2021. godine oslobodilo Lager od obaveze da pribavi ekološku dozvolu. Godinama inspekcijski organi, posebno na Federalnom nivou, ne čine ništa povodom zagađenja Blihe, a prošle godine smo imali skoro istu situaciju kakva se desila juče i sve je prošlo nekažnjeno – kaže Topić za Srpskainfo.

Posebna priča je što je nakon zastoja voda izunebuha ponovo zahučala na vodopadu Blihe. A nije bilo kiše.

Sve to pokazuje da vodopad nije presušio zbog suše, niti je ponovo proradio zbog porasta vodostaja i da je očigledno da je rudnik zarobio i rijeku i vodopad.

Ni s druge strane entitetske granice, ništa novo,

Nakon što je Vrhovni sud Republike Srpske poništio koncesiju za istraživanje nalazišta lignita na Bukovoj Kosi, koju je Vlade RS dodijelila firmi Drvo export, oni su – nastavili sa radom. Obrazloženje: dobili su drugu dozvolu, onu za eksploataciju.

Ali, rovovska bitka paragrafima je nastavljena.

Po tužbi Centra za životnu sredinu Banjaluka, Okružni suda u Banjaluci je po drugi put poništio ekološku dozvolu za eksploataciju uglja na Bukovoj Kosi.

– Između ostalog, ekološka dozvola je izdata nezakonito, jer nije izrađen projekat remedijacije i rekultivacije terena, te nije bilo javnog uvida, pa ni mještani i šira javnost nisu imali adekvatan pristup odlučivanju o ovoj temi, što je suprotno zakonu – objašnjavaju iz Centra za životnu sredinu.

Rekultivacije i remedijacija, u prevodu, znači da bi oni koji dobiju koncesiju za rudarenje, nakon što izvade traženu rudu, teren morali dovesti u stanje u kojem je bio prije nego što je iskopavanje počelo: svaki busen trave, svako drvo i potok morali bi vratiti na svoje mjesto.

To je zakonska obaveza, ali u BiH to niko ne čini.

– Koliko je rekultivacija i remedijacija bitna, najbolje se može vidjeti na primjerima rudnika Medna kod Mrkonjić Grada i Bistrica kod Prijedora. Nakon što su završili sa eksploatacijom, ti su rudnici iza sebe ostavili devastirane potoke, zagađene vode i zemljište, klizišta i uopšte trajne posljedice po životnu sredinu – upozoravaju iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno