Connect with us

Društvo

Njemačka KOČNICA za bh. VOZAČKE DOZVOLE

Odlučio sam napustiti državu jer sam kao vozač vidio mogućnost da mogu bolje zaraditi u Njemačkoj. Međutim, prilikom podnošenja zahtjeva za radnu dozvolu i upućivanja u to šta mi je sve potrebno, naglašeno mi je da vozačka dozvola koju sam stekao u BiH, a u kojoj piše da imam položeno i za kamion, ne može biti prihvaćena u Njemačkoj i da moram ponovo polagati i nastavu i vožnju. Nije mi preostalo ništa drugo nego da to i učinim.

Ovo za “Nezavisne novine” priča vozač iz BiH, koga je životni i radni put prije četiri godine odveo u Nirnberg.

Dodaje da mu nije bilo lako prihvatiti da opet mora polagati vozački ispit i da bi bilo mnogo jednostavnije da je dozvola priznata svugdje u Evropi, ali da je odluku o odlasku u Njemačku već donio i nije mu preostalo ništa drugo nego da to i učini.

Njegov slučaj nije jedini. Da profesionalnim vozačima iz BiH koji žele raditi u Njemačkoj nije dozvoljeno da komanduju volanom na njemačkim putevima dok ne polože vozački ispit i u toj državi, jer Njemačka ne priznaje vozačke dozvole iz BiH, “Nezavisnim novinama” su potvrdili i u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH.

Iako se bh. diplomatija godinama zalaže da se uspostavi međusobna saradnja sa zvaničnim Berlinom po pitanju uzajamnog priznavanja i zamjeni vozačkih dozvola, njemačka strana ne prihvata tu inicijativu i ne priznaje vozačku dozvolu stečenu u BiH, i to za većinu kategorija vožnje.

Podsjećaju da je oblast uzajamnog priznavanja i zamjene vozačkih dozvola između BiH i Njemačke uređena Zajedničkom deklaracijom o namjeri Saveznog ministarstva prometa i digitalne infrastrukture Njemačke i Ministarstva komunikacija i transporta BiH o postupku zamjene vozačkih dozvola, potpisanom 10. februara 2015.

“Ovim je data mogućnost zamjene vozačke dozvole kategorije A i B i potkategorije A1 bez polaganja dodatnog teorijskog ili praktičnog ispita. S naše strane pokrenuta je inicijativa da se izvrši dopuna Zajedničke deklaracije na način da ista obuhvati i ostale kategorije (BE, C, CE, D i DE) i potkategorije (B1, C1, C1E, D1, D1E) vozačke dozvole, o čemu treba da se postigne saglasnost s nadležnim organom Njemačke. Naša inicijativa za dopunu Zajedničke izjave i priznavanje svih kategorija i potkategorija vozačkih dozvola nije prihvaćena od njemačke strane”, navode iz Ministarstva komunikacija i prometa.

Od 2018. godine nadležna ministarstva u BiH više puta slala su urgencije i dopise kojima se traži da se Zajednička deklaracija dopuni, ali nije bilo pozitivnog odgovora.

“Nakon odgovarajuće provjere predočene dokumentacije ne može se dopuniti postojeća Zajednička deklaracija. Zbog važnih visokih kriterijuma prema vlasnicima vozačkih dozvola za teretna vozila ili autobuse u Njemačkoj (u pogledu kvalifikacije za profesionalnog vozača) dopuna ZD predloženim kategorijama vozačkih dozvola, nažalost, nije moguća”, stoji u odgovoru koji je Ambasada Njemačke poslala 2018. godine.

Istim putem nastavilo se i u naredne četiri godine, a na posljednju urgenciju, koja je upućena 15. februara ove godine od strane Ministarstva inostranih poslova, kratko je poručeno sljedeće.

“…U noti Ministarstva inostranih poslova SR Njemačke data je informacija da će odgovor Saveznog ministarstva saobraćaja i digitalne infrastrukture SR Njemačke biti dostavljen Ambasadi BiH u Berlinu, odmah nakon primitka istog u Ministarstvu inostranih poslova SR Njemačke”.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske, kaže da je upoznat s ovim problemom i da je izuzetno loše što se vozačke dozvole, za koje građani BiH plaćaju i više od hiljadu KM, ne priznaju u većini evropskih zemalja.

“Možda se to može dovesti čak i u vezu s političkim odnosima na relaciji Njemačka – BiH, ali svakako da to nije dobra stvar”, ističe Grbić za “Nezavisne novine” i podsjeća da BiH u ogromnoj mjeri zavisi od njemačke privrede.

“Mislim da se što prije mora raditi da se ovaj problem riješi, jer to neće donijeti ništa dobro. A riješiti se može samo diplomatskim putem”, navodi Grbić.

A dok bh. vozači ne mogu u Njemačku, zanimljivo je da bez ikakvog bilateralnog akta o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola mogu u Katar i Australiju. Ugovorni propisi riješeni su i s Danskom, Francuskom i Austrijom.

Related Topics:

Društvo

ALARMANTNO STANJE NA GRANICAMA! Pritisak nikad veći, BiH ponovo u centru migrantske krize!

Migrantska ruta kroz BiH je ponovo najaktivnija. Broj dolazaka porastao je za petinu. Od početka godine do kraja avgusta registrovano je oko 23 hiljade dolazaka, a u BiH je registrovano 1800 migranata. Podaci su ovo Međunarodne organizacije za migracije. Prema tim podacima najviše dolazaka prošlog mjeseca registrovano je u BiH.

“Prema nacionalnosti, među migrantima koji su tokom avgusta registrovani u BiH najviše je bilo državljana Sudana, koji su činili gotovo petinu odsto ukupnog broja dolazaka. Državljani Avganistana činili su 16 odsto, dok su državljani Egipta činili nešto više od deset odsto”, navedeno je u izvještaju Međunarodne organizacije za migracije.

Broj ilegalnih migracija u Hrvatskoj je u padu, ali problemi na granici BiH postoje, poruka je ministra unutrašnjih poslova Hrvatske. Kako kaže, gotovi svi nezakoniti migranti sa zapadnobalkanske rute dolaze iz BiH.

“Više od 90, 95% migranata dolazi iz smjera BiH, zato smo se zalagali i uspjeli da se Fronteks rasporedi u BiH, oni su tek u početku i mi im želimo pomoći”, kaže Davor Božinović, ministar unutrašnjih poslova Hrvatske.

Migrantska ruta kroz BiH već dugo funkcioniše van kontrole institucija. Potrebno je hitno djelovanje nadležnih organa kako bi se spriječile prijetnje po bezbjednost zemlje, ocjena je stručnjaka za bezbjednost.

“Danas tvrdim da ništa nije kontrolisano, nikada nismo u BiH napravili ozbiljnu analizu, nikada nismo na osnovu te analize napravili ozbiljan plan i program, ozbiljnu strategiju, tako da i danas BiH je jedna od rijetkih zemalja u koju svako može da uđe, a ne može da izađe”, kaže Slobodan Župljanin, stručnjak za bezbjednost.

“Očito da Republika Srpska nema velikih problema kada su migranti u pitanju s obzirom da je odlučila da ne prihvati ni migrantske kampove, a i one koji su ilegalno prešli deportuje i vrati odakle su krenuli”, rekao je Saša Mićin, profesor Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci.

Na Zapadnom Balkanu je tokom avgusta 2026. godine bilo aktivno 27 prihvatnih objekata. Stav Republike Srpske ostaje isti. Republika Srpska odbija mogućnost izgradnje i otvaranja bilo kakvih migrantskih centara i zadržavanja migranata na svojoj teritoriji, piše ATV.

Nastavi čitati

Društvo

BRAK JE SKUP, ALI RAZVOD JE SKUPLJI! Detaljan cjenovnik sudova i advokata u BiH!

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je u 2024. godini sklopljeno 16.213 brakova, dok ih je samo tri godine ranije bilo 17.835. Istovremeno, u 2024. godini zabilježeno je 2.913 razvoda.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2021. godini zabilježen je 2.871 razvod, 2022. godine 2.865, 2023. godine 3.048, a 2024. godine 2.913. Preliminarni podaci za 2025. pokazuju 2.052 razvoda, dok je u prvih šest mjeseci 2026. broj razvoda bio gotovo 16 odsto manji nego u istom periodu 2025. godine.

Koliko košta razvod u BiH?

Troškovi zavise od toga da li je razvod sporazuman ili sporni, kao i od kantona odnosno entiteta i broja sudskih postupaka.

U Kantonu Sarajevo sudska taksa na tužbu za razvod iznosi 200 KM, a još 200 KM plaća se za presudu.

„Prema advokatskoj tarifi koju navodi advokat Azur Prnjavorac, puna radnja advokata, uz vrijednost spora od 10.000 KM, iznosi 780 KM plus PDV, i to po svakoj radnji. Zbog toga sporazumni razvod može biti relativno jednostavan i jeftiniji, dok sporni postupak, uz više ročišta, vještačenja i eventualne žalbe, može koštati višestruko više“, prenosi Avaz.ba.

Kakve su cijene i takse u regionu?

Troškovi razvoda u Srbiji takođe zavise od toga da li supružnici postižu dogovor ili se razvod vodi po tužbi.

Kod sporazumnog razvoda, sudske takse za predlog i presudu ukupno iznose oko 45–50 evra (odnosno oko 90 do 100 KM), a taj trošak se najčešće dijeli između supružnika. Postupak se u takvim situacijama redovno završava na samo jednom ročištu.

Kod razvoda po tužbi, takse su slične, ali ukupni trošak može biti znatno veći jer se advokatske usluge naplaćuju za svaku pojedinačnu radnju svaki podnesak i svako održano ročište. Ako se istovremeno vodi i postupak za podjelu bračne imovine, troškovi dodatno rastu jer se visina takse i advokatski honorari određuju prema ukupnoj vrijednosti imovine koja je predmet spora, piše Avaz.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ujutru svježe, dan donosi sunce i temperaturu do 27 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje sunčano vrijeme uz malu oblačnost i toplo.

Ujutru će biti vedro i svježe, u višim predjelima hladno, ponegdje sa mrazom i prolaznom maglom duž rijeka i po kotlinama, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Јutarnja temperatura vazduha iznosiće od četiri do devet, na jugu do 15, a maksimalna od 22 do 27 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar, istočni, a u Hercegovini južnih smjerova.

U Republici Srpskoj i FBiH danas preovladava pretežno sunčano vrijeme, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno