Nacrt zakona o zaštiti prirode RS, a o kome poslanici trenutno raspravljaju u Narodnoj skupštini RS, a moglo se čuti niz pohvala, ali i niz zamjerki na polju očuvanja životne sredine širom Republike Srpske.

Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS u uvodnoj riječi je naglasio da je Zakon o zaštiti prirode RS donesen 2014. godine, a da se novim Nacrtom nastoji unaprediti zaštita postojećih područja i uspostavljanja novih zaštićenih područja.

“S obzirom da je od 2014. godine povećan broj zaštićenih područja u Srpskoj, prioritetan cilj ovog nacrta je da se dalje usklade propisi sa EU. U Srpskoj trenutno postoji 34 zaštićenih područja, a uredbom o zaštićenim i strogo zaštićenim ugroženim vrstama zaštićeno je 700 strogo zaštićeoh drivljih vrsta i 708 zaštićenih divljih vrsta”, kazao je Vipotnik.

“Nacrtom ovog zakona unapređuje se i očuvanje divljih vrsta u prirodi, i to zabranom upotrebe određenih sredstava za hvatanje i ubijanje divljih vrsta, zbrinjavanjem divljih vrsta u prihvatilištima, definisanjem područja očuvanja divljih vrsta ptica, uvođenjem odredbi o repopulaciji divljih vrsta, te propisivanjem označavanja strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta”, rekao je ministar Vipotnik.

Milan Savanović, poslanik u Klubu Za pravdu i red na početku je pohvalio što se raspravlja o zakonu, ali je komentarišući situaciju oko zaštite prirode rekao kako ga najviše pogađa situacija sa rijekom Vrbas u Banjaluci, koja je, kako je kazao, zagađena otpadnim vodama i smećem.

Predsjednik poslaničkog kluba Socijalističke partije Srđan Todorović smatra da je važno donošenje ovog zakona, posebno u dijelu koji se odnosi na zaštitu postojećih i uspostavljanja novih zaštićenih područja Srpske, ali i da prije donošenja prijedloga ovog zakona treba izmijeniti druge propise koji se odnose na korištenje prirodnih bogatstava u Republici Srpskoj.

Spomenka Stevanović, šef Kluba poslanik DEMOS-a smatra da najveću odgovornost za zaštitu prirode nose kompanije koje se bave određenim poslovima, te građani.

“Potrebno je podići svijest ljudi o potrebi zaštite životne sredine, a to je moguće postići jedino pooštravanjem kazni za fizička i pravna lica”, istakla je Stevanovićeva.

Poslanik SDS-a Ognjen Bodiroga smatra da je Nacrt zakona dobro napisan, ali da se u praksi zakonska rješenja u vezi zaštite prirode ne sprovode.

“Svaka gradnja mini hidro-elektrana mijenja floru i faunu. Kod nas je to počelo 2006. godine i svaka od tih elektrana je u privatnom vlasništvu, a ti ljudi su se obogatili. Zato je neophodno da te mini hidro-elektrane budu u vlasništvu lokalnih zajednica, a da odluku da li će se nešto graditi ili ne, treba da daju građani referendumom”, poručio je Bodiroga, koji je dodao da veliki problem na području opštine Foča predstavlja i nelegalna sječa šume.

Da u Srpskoj postoji nekontrolisana sječa šuma, upozorila je i Maja Dragojević-Stojić, poslanik SDS-a.

“Počeću sa tim da su prije tri godine na Kozari posječene stotine kubika šume, što je ekocid. Sve u blizini nacionalnog parka, a niko za to nije odgovarao. Nadležni su se pravdali da je snježna oluja uništila šumu pa su to morali posjeći. Pa kako nije uništila vikendice rukovodstva ljudi iz tog Šumskog gazdinstva i pripadnika vlasti. Pa nema gore oluje od vas, šta god ste uzeli da radite uništili se”, poručila je Dragojević Stojićeva, koja je podsjetila da je Vlada RS u ovoj godini dozvolila istraživanja na Bukovoj kosi – Bistrici.

“Mještani su se više puta pobunili, ali bezuspješno. Obezmišljena je svaka borba. Mašine su tamo, izvozi se ugalj, čak iako mještani leže po putu da to spriječe”, kazala je ona.

Iz opozicije su podsjetili i na situaciju sa istraživanjima oko više rudnika, poput rudnika litijuma nedaleko od Lopara, te još nizom primjera.

Tomica Stojanović, poslanik SDS-a je dodao da ovaj zakon ne treba samo da zaštiti prirodu već i ljude. On je podsjetio da su stručnjaci upozoravali da treba stati sa rudnicima i bilo kakvim sličnim geološkim istraživanja, a kako je naveo, trenutno se u Srpskoj to radi na 24 lokacije.

Nebojša Vukanović, šef Kluba Za pravdu i red, između ostalog je govorio i o zaštiti divljih životinja i njihovom ubijanju.

“Privatna lica dobijaju ovdje zaštićena područja i tamo love. I onda ubiju medvjeda za koga je kazna 12.000 KM, zavisno od područja, i dobri su dvije godine na osnovu toga. Zašto dajemo našu zemlju nekome”, pitao je Vukanović.

Ključna zamjerka opozicije je to što se postojeće zakoni ne poštuju.

“Džaba zakoni kada inspekcije ne rade svoj posao, jer se oni ne primjenjuju”, poručio je Milanko Mihalijica, poslanik PDP-a u NS RS.

Nacrt zakona bi, nakon eventualnog usvajanja, trebao da ide na javnu raspravu.