Connect with us

Region

TONI CETINSKI OPTUŽEN ZA DAVANJE MITA: Na spisku još 13 osoba, među njima i pjevačica

Kako hrvatski mediji prenose, pjevač Toni Cetinski i još 13 osoba su pod istragom zbog kupovine lažnih potvrda o vakcinisanju.

Pjevač Toni Cetinski i još 13 osoba nalaze se na listi optuženih za davanje mita u zamjenu za kupovinu lažnih potvrda o vakcinaciji za vrijeme pandemije koronavirusa, pišu hrvatski mediji.

Tačno 13 mjeseci od pokretanja istrage, USKOK je podigao optužnicu protiv 14 osoba. Policija je u saradnji s USKOK-om, odmah nakon saznanja o prevarama s kovid potvrdama koje su se kupovale za najmanje 100 evra, pod lupu stavila ukupno 243 osobe stoga se još u odnosu na (pre)ostalih 224, istraga i dalje sprovodi.

Kako se dalje navodi, na listi se nalazi niz poznatih ličnosti, a među takvima je i operska pjevačica Lana Kos, vlasnik narodnjačkog kluba, direktori poznatih firmi, TV voditeljka i njen suprug, brojni privatni poduzetnici, jedan bivši učesnik Velikog brata, i brojni sportisti.

Istražitelji sumnjaju da je medicinska sestra koja je izdavala lažne potvrde sa 11 posrednika zaradila preko 28 hiljada evra i 36 hiljada kuna koje su međusobno podelili. U svoju obranu kazala je da osobe koje je upisivala u sistem nije poznavala već su joj dolazili samo posrednici koji bi joj donosili liste s podacima i novac.

Region

HITNO EVAKUISANI UČENICI I ZAPOSLENI: Ponovo lažne dojave o bombama u školama u Crnoj Gori

Dojave o bombama koje su jutros stigle na adrese Gimnazije, Srednje likovne škole i Stručne škole na Cetinju, bile su lažne, prenose crnogorski mediji.

Nastava u tim školama danas je prekinuta zbog dojava o podmetnutim eksplozivnim napravama nakon čega su učenici i zaposleni evakuisani

Iz Ministarstva prosvjete Crne Gore je preporučeno da se nakon pregleda prostorija učenici vrate u klupe i nastave sa redovnom nastavom.

Nastavi čitati

Region

“NE PROIZVODIMO DOVOLJNO”: Hrvatska u problemu ostaje bez NAJBITNIJIH NAMIRNICA

Hrvatska iz godine u godinu postaje sve zavisnija od uvoza hrane. Uprkos visokim subvencijama — čak 8 milijardi evra koje su ušle u poljoprivredu od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju do kraja 2024. — domaća poljoprivreda mijenja se presporo.

Oovome i drugim ključnim pitanjima u vezi sa uvozom hrane i budućnošću hrvatske poljoprivrede govorilo se na konferenciji „Budućnost hrane i maloprodaje“ u organizaciji Motus Medije.

Zvjezdana Blažić, direktorka i konsultantkinja kompanije Geja savjetovanje, u opsežnoj prezentaciji iznijela je ključne probleme na koje Hrvatska nailazi u pokušajima da postane samodovoljna u proizvodnji hrane.

– Od 2014. godine do danas, uvoz je porastao za 4 milijarde evra i sada iznosi gotovo 6,4 milijarde, dok je izvoz porastao za 2,5 milijarde i sada iznosi 3,8 milijardi evra – rekla je Blažić. Deficit u robnoj razmjeni prešao je 2,4 milijarde evra.

Sve veći deficit i sve manja samodovoljnost

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi nešto više od 60 odsto. Od ulaska u EU pa do 2020. godine, spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda bilježila je relativno stabilan deficit, ali je pandemija privremeno usporila uvoz. Međutim, oporavak turizma i rast potrošnje doprineli su novom talasu uvoza.

– Kada gledamo uvoz u vijrednosnom i količinskom smislu, vrijednosno je rastao 8 odsto, količinski samo 5 odsto, što znači da uvozimo skuplju robu – kaže Blažić. S druge strane, izvoz je količinski rastao 11,7 odsto, ali vrijednosno tek 0,5 odsto — što ukazuje na to da izvozimo uglavnom jeftine, sirove poljoprivredne proizvode.

Najviše se uvozi meso (posebno svinjetina), proizvodi od žitarica (kruh i pekarski proizvodi), pića, alkohol, voće, stočna hrana, kakao i povrće. Kod izvoza prednjače kukuruz, žitarice i proizvodi od brašna, kakao proizvodi, alkoholna pića, ribe i rakovi, žive životinje i uljarice.

Hrvatska nije samodovoljna ni u osnovnim prehrambenim proizvodima

– U svim kategorijama samodovoljnost iz godine u godinu opada. Kod žitarica i uljarica imamo višestruku samodovoljnost, ali kod jaja i piletine, gdje smo bili blizu samodovoljnosti — bilježimo pad – rekla je Blažić. Kada je riječ o proizvodima koje građani najviše konzumiraju — kao što su voće, povrće, meso i ulje — Hrvatska nije ni blizu zadovoljenja sopstvenih potreba.

Zaključak: ne proizvodimo dovoljno, niti konkurentno. Proizvodnja se malo pomjerila u odnosu na period prije ulaska u EU. Rast izvoza u nekim godinama zasniva se na višim cijenama, ne na većoj proizvodnji.

Poljoprivrednici bježe od sistema

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna vrednost prodaje proizvoda iz sopstvene proizvodnje iznosi 904,3 miliona evra (61,3%), dok je otkup od porodičnih poljoprivrednih gazdinstava iznosio 571,6 miliona evra (38,7%).

U 2023. godini bilo je registrovano 162.000 OPG-ova (porodičnih gazdinstava), od čega je 30.000 bilo samoopskrbno. Aktivno ostaje 130.000, ali manje od 5.000 njih su pravi poslovni subjekti. Mnogi OPG-ovi prodaju robu van sistema, što doprinosi sivoj ekonomiji.

– Niko ne kontroliše te podatke. Prodaja OPG-ova se rijetko registruje, jer od toga ne zavise ni porezi ni subvencije. Mnogi se klone širenja proizvodnje upravo zbog straha od ulaska u poreski sistem – ističe Blažić.

Nema konkurentnosti bez ulaganjaDa bi se povećala konkurentnost, potrebno je ulagati ne samo u subvencije, već i u produktivnost. Nažalost, kako Blažić navodi, iako rastu i vrijednost proizvodnje i dohodak, ulaganje u fiksni kapital stagnira. To znači da se ne ulaže dovoljno u opremu, mehanizaciju i infrastrukturu koja bi omogućila konkurentnu proizvodnju.

– Bez produktivnosti nema ni povećanja proizvodnje. A na otvorenom evropskom tržištu niko nas neće zaštititi od uvoza – zaključila je Blažić.

Vlada je, prema njenim riječima, prepoznala probleme, ali ciljevi i strategije nisu usklađeni sa mjerama predviđenim strateškim planom. Hrvatska ima dobre resurse i rastuće domaće tržište, ali ih ne koristi dovoljno. „Svaka zemlja koja može da proizvede hranu, mora da je i proizvodi“, rekla je Blažić.

Nastavi čitati

Region

DJEČAK TEŠKO POVRIJEĐEN NAKON GURANJA U ŠKOLSKOM DVORIŠTU: Pao i udario glavom o beton

Dječak (14) juče je primljen u bolnicu u Beogradu sa teškim povredama glave, saznaje “Telegraf.rs”.

Prema prvim informacijama, dječaci su se gurali i u jednom trenutku jedan od njih je pao na beton. Prilikom pada dijete je udarilo glavom o beton!

Prema rečima svjedoka, drama se odigrala u školskom dvorištu.

Nastavi čitati

Aktuelno