Connect with us

Društvo

DANAS JE MRATINDAN: Šta kažu vjerovanja – kakva će biti zima

Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas proslavlja Svetog mučenika Stefana Dečanskog. U narodu se praznik naziva Mratindan. Danas se obilježava i dan Svetog velikomučenika Mine. Stefan Uroš III Nemanjić, sin kralja Milutina i otac cara Dušana, živio je krajem 13. i početkom 14. vijeka.

Po naređenju oca bio je oslijepljen, a po naređenju lakomislenog sina, u starosti udavljen.

Pri osljepljenju javio mu se Sveti Nikola u hramu na Ovčem polju i obećao mu da će mu vratiti vid.

Pet godina proveo je Sveti Stefan u Carigradu kao zatočenik u manastiru Svedržitelja (Pantokratora). Svojom mudrošću i trpeljivošću, podvigom i blagodušnošću izazivao je divljenje i monaha i cijelog Carigrada.

Kada je prošlo pet godina Sveti Nikola čudotvorno je vratio vid kralju Stefanu, koji je odmah, iz zahvalnosti sagradio hram Visoki Dečani, jednu od najljepših građevina vizantijske umjetnosti i srednjovjekovne arhitekture na tlu srpske države.

Bogato je darivao Baziliku Svetog Nikole u Bariju u kojoj počivaju svetiteljeve mošti.

Svoj vijek proživio je Sveti Stefan kao pravednik i mučenik i tako ga i skončao 1336. godine na današnji dan. Sa Svetim Savom i Svetim knezom Lazarom, Sveti Stefan čini trojstvo najmudrijih, najpožrtvovanijih i najblagorodnijih ličnosti i svetitelja koje je dao srpski narod.

Nekada se na ovaj dan u narodu proslavljao Sveti Martin. Crkvenom odlukom na ovaj dan premještena je slava posvećena srpskom kralju. Narod ga je po Svetom Martinu prozvao Mrata.

U mnogim krajevima danas se proslavljaju krsne i zavjetne slave. Mnogi su i kršteni njegovim imenom. Dan Svetog mučenika Stefana Dečanskog crno je slovo u kalendaru srpske pravoslavne crkve. Zavjetni je dan za sve one koji boluju od očnih bolesti.

Običaj je da se danas ovce ne izvode iz tora. Najavljuje se i zima izrekom “Sveti Mrata, snijeg na vrata”. Postoji vjerovanje i da se na Mratindan predskazuje kakva će zima biti. Ako je dan maglovit, zima će biti promjenljiva, a ako je vedar i sunčan, biće mraza.

Vjeruje se i da će, ako domaćin danas preuzme sve poslove u kući na sebe, domaćinstvu krenuti nabolje. U suprotnom, za tu kuću godina će biti loša.

Postoje interesantni običaji povezani s ovim praznikom, koji, kako tvrde etnolozi, potiču iz paganskih vremena. Prema jednom, na Mratindan su Stari Sloveni slavili kult vuka koji je istovremeno moćan protivnik i zaštitnik od demona.

Tako je nastalo vjerovanje da 24. novembra Sveti Mrata saziva sve vukove i određuje im koliko ovaca od kojeg domaćina smiju da pojedu te zime tako da nikome ne nanesu preveliku štetu.

Danas se završava period Vučijih dana, koji su počeli na Đurđic.

U ovim danima ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Krojači i obućari odmaraju, a žene ne rade ručne radove.

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja i Svetog velikomučenika Minu. Kao istinski hrišćanin, napustio je vojsku i otišao u planinu. Poslije nekoliko godina se vratio i pred okupljenima objavio svoju vjeru u Hrista. Mučen je i na kraju posječen mačem oko 304 godine. Nad njegovim moštima u Aleksandriji sagrađena je crkva.

Društvo

JEDNA PLATA NE MOŽE POKRITI NI TREĆINU KORPE! Odlazak na slavu postao finansijski stres za građane Srpske!

Nekada simboličan znak pažnje prema domaćinu danas ozbiljno udara po kućnom budžetu.

Boca vina, kafa, šećer i bombonjera mogu koštati više od 50 KM, dok nova poskupljenja prijete da dodatno otežaju svakodnevni život građana.

Poklon koji više nije sitan trošak

Sezona krsnih slava donosi porodična okupljanja i druženja, ali i troškove koji se sve teže uklapaju u kućni budžet. Običaj da se domaćinu ne dolazi praznih ruku ostaje, ali je kupovina poklona postala ozbiljniji izdatak nego ranije.

Za bocu vina, pola kilograma kafe, šećer i bombonjeru potrebno je izdvojiti oko 50 KM, a račun može biti i znatno veći ako se u poklon dodaju čokolade za djecu ili izaberu skuplji proizvodi.

Na sve težu situaciju upozorava izvršna direktorka Udruženja potrošača „DON“ iz Prijedora Murisa Marić.

– Navikli smo da ne idemo praznih ruku nekom domaćinu, tako da danas, bilo šta, boca vina, pola kilograma kafe, šećer, neka bombonjera, pa ako imamo tamo i neku djecu, onda idu i čokolade i to zna otići daleko više od 50 maraka, ukoliko ne kupujemo one najjeftinije proizvode – izjavila je Marićeva za ATV.

Prema njenim riječima, građani su zbog dugogodišnjih običaja sami sebi nametnuli određenu obavezu kada je riječ o poklonima, iako njihove finansijske mogućnosti često ne prate takva očekivanja.

Kafa i vino probijaju budžet

Među proizvodima koji najviše utiču na cijenu poklon kese posebno se izdvaja kafa, gotovo nezaobilazan dio slavskog dara.

Cijena pola kilograma kafe odavno je premašila 10 KM, a poskupjeli su i konditorski proizvodi, uključujući bombonjere, čokolade i druge slatkiše, od kojih veliki dio dolazi iz uvoza.

Ni izbor vina više ne prolazi bez pažljivog gledanja cijena.

– Danas i neku bocu najobičnijeg vina nećemo naći ispod 10 KM. Na njih ne obraćamo možda svaki dan pažnju, ali kada dođu ove svetkovine, svakako da ćemo vidjeti kako te cijene zapravo stoje i kako se iznijeti s njima – navela je Marićeva.

Kada se saberu proizvodi koji se tradicionalno nose domaćinima, granica od 50 KM lako se prelazi, posebno ako se kupuju pokloni za više porodičnih okupljanja tokom kratkog perioda, piše ATV.

Struja bi mogla pokrenuti novi talas poskupljenja

Iz Udruženja potrošača „DON“ upozoravaju da bi eventualno povećanje cijene električne energije moglo dovesti do novih poskupljenja.

Marićeva objašnjava da rast troškova poslovanja privrednih društava često utiče i na cijene proizvoda i usluga koje plaćaju građani.

– Ostaje nada da neće doći do povećanja cijene električne energije i da će sve ostati kako je za sada rečeno – kazala je Marićeva, izražavajući zabrinutost zbog mogućih dodatnih izdataka.

Ona je naglasila da se poskupljenja rijetko zaustavljaju na jednom proizvodu ili usluzi.

– Nikad ne ide jedno povećanje samo, nego povećava se i sve ostalo – poručila je.

Jedna plata ne pokriva ni osnovne potrebe

Troškovi poklona samo su dio finansijskog pritiska kojem su izložena domaćinstva. Hrana, komunalije, krediti, školske potrepštine i odjeća redovni su izdaci koje porodice moraju pokrivati svakog mjeseca.

Prema ocjeni Marićeve, jedna plata ne može pokriti ni trećinu potrošačke korpe, zbog čega su mnogi građani primorani da pažljivo raspoređuju novac i odustaju od pojedinih potreba.

– Ovdje imamo taj problem da se u toku mjeseca nečega trebamo odreći kako bi se zadovoljile neke druge potrebe – istakla je ona.

To znači da se svaki trošak pažljivo odmjerava, pa i onaj koji je nekada predstavljao uobičajen dio porodičnih i društvenih okupljanja.

I cvijeće za zadušnice košta više

Pritisak na kućni budžet ne završava se sa svakodnevnom kupovinom. Tokom godine smjenjuju se rođendani, svadbe, krsne slave i drugi događaji koji podrazumijevaju dodatne izdatke.

Marićeva je podsjetila i na poskupljenje cvijeća koje se nosi na groblje povodom zadušnica.

– Bile su zadušnice, idu slave i to cvijeće koje se nosi na groblje danas niste našli ispod 10 KM – navela je.

Zbog takvih troškova planiranje potrošnje postaje sve važnije, posebno u porodicama sa djecom, gdje su mjesečne obaveze već brojne.

Tradicija ostaje, ali novčanik određuje granice

Odlazak na slavu i darivanje domaćina i dalje su važan dio porodičnog i društvenog života. Ipak, iznos koji će gost izdvojiti za poklon sve više zavisi od njegovih mogućnosti, a ne samo od običaja.

Poklon kesa od oko 50 KM nije obavezni iznos niti pravilo koje svi moraju poštovati, već procjena troška nekoliko tradicionalnih proizvoda.

U vremenu kada poskupljuju i osnovne životne namirnice, građanima ostaje da pažljivije biraju šta će kupiti i koliko mogu izdvojiti. Običaji opstaju, ali njihovo održavanje sve češće zahtijeva računicu.

Nastavi čitati

Društvo

STIŽE ZIMSKO RAČUNANJE VREMENA! U noći sa subote na nedjelju pomjera se sat

Zimsko računanje vremena ove godine počinje u noći između subote i nedjelje, 24. i 25. oktobra, u 3.00 sata ujutru pomjeranjem kazaljki na časovnicima za jedan sat unazad.

Na osnovu Zakona o računanju vremena (“Službeni list SCG”, br. 20/06), ljetnje računanje vremena u ovoj godini se završava u nedjelju, 25. oktobra u 3.00 sata ujutru pomjeranjem za jedan čas unazad.

Srbija i BiH prate standardno Centralno evropsko vrijeme (CET, UTC+1), dok se tokom ljetnjeg perioda koristi Centralno evropsko ljetnje vrijeme (CEST, UTC+2). Ova praksa je usklađena sa većinom evropskih zemalja.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i svježije vrijeme sa kišom

U Republici Srpskoji i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno oblačno i svježije vrijeme sa kišom, a prestanak padavina u većini krajeva očekuje se poslije podne.

Tokom jutra na sjeveru će padati i jača kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od sedam na istoku do 14 na jugu i sjeveroistoku, a maksimalna od 12 na istoku do 18 stepeni Celzijusovih na jugu i jugoistoku. Duvaće slab do umjeren vjetar, tokom jutra na sjeveru i jak, sjevernih smjerova, a na jugu slab do umjeren jugozapadni.

Nastavi čitati

Aktuelno