Connect with us

Društvo

DANAS JE MRATINDAN: Šta kažu vjerovanja – kakva će biti zima

Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas proslavlja Svetog mučenika Stefana Dečanskog. U narodu se praznik naziva Mratindan. Danas se obilježava i dan Svetog velikomučenika Mine. Stefan Uroš III Nemanjić, sin kralja Milutina i otac cara Dušana, živio je krajem 13. i početkom 14. vijeka.

Po naređenju oca bio je oslijepljen, a po naređenju lakomislenog sina, u starosti udavljen.

Pri osljepljenju javio mu se Sveti Nikola u hramu na Ovčem polju i obećao mu da će mu vratiti vid.

Pet godina proveo je Sveti Stefan u Carigradu kao zatočenik u manastiru Svedržitelja (Pantokratora). Svojom mudrošću i trpeljivošću, podvigom i blagodušnošću izazivao je divljenje i monaha i cijelog Carigrada.

Kada je prošlo pet godina Sveti Nikola čudotvorno je vratio vid kralju Stefanu, koji je odmah, iz zahvalnosti sagradio hram Visoki Dečani, jednu od najljepših građevina vizantijske umjetnosti i srednjovjekovne arhitekture na tlu srpske države.

Bogato je darivao Baziliku Svetog Nikole u Bariju u kojoj počivaju svetiteljeve mošti.

Svoj vijek proživio je Sveti Stefan kao pravednik i mučenik i tako ga i skončao 1336. godine na današnji dan. Sa Svetim Savom i Svetim knezom Lazarom, Sveti Stefan čini trojstvo najmudrijih, najpožrtvovanijih i najblagorodnijih ličnosti i svetitelja koje je dao srpski narod.

Nekada se na ovaj dan u narodu proslavljao Sveti Martin. Crkvenom odlukom na ovaj dan premještena je slava posvećena srpskom kralju. Narod ga je po Svetom Martinu prozvao Mrata.

U mnogim krajevima danas se proslavljaju krsne i zavjetne slave. Mnogi su i kršteni njegovim imenom. Dan Svetog mučenika Stefana Dečanskog crno je slovo u kalendaru srpske pravoslavne crkve. Zavjetni je dan za sve one koji boluju od očnih bolesti.

Običaj je da se danas ovce ne izvode iz tora. Najavljuje se i zima izrekom “Sveti Mrata, snijeg na vrata”. Postoji vjerovanje i da se na Mratindan predskazuje kakva će zima biti. Ako je dan maglovit, zima će biti promjenljiva, a ako je vedar i sunčan, biće mraza.

Vjeruje se i da će, ako domaćin danas preuzme sve poslove u kući na sebe, domaćinstvu krenuti nabolje. U suprotnom, za tu kuću godina će biti loša.

Postoje interesantni običaji povezani s ovim praznikom, koji, kako tvrde etnolozi, potiču iz paganskih vremena. Prema jednom, na Mratindan su Stari Sloveni slavili kult vuka koji je istovremeno moćan protivnik i zaštitnik od demona.

Tako je nastalo vjerovanje da 24. novembra Sveti Mrata saziva sve vukove i određuje im koliko ovaca od kojeg domaćina smiju da pojedu te zime tako da nikome ne nanesu preveliku štetu.

Danas se završava period Vučijih dana, koji su počeli na Đurđic.

U ovim danima ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Krojači i obućari odmaraju, a žene ne rade ručne radove.

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja i Svetog velikomučenika Minu. Kao istinski hrišćanin, napustio je vojsku i otišao u planinu. Poslije nekoliko godina se vratio i pred okupljenima objavio svoju vjeru u Hrista. Mučen je i na kraju posječen mačem oko 304 godine. Nad njegovim moštima u Aleksandriji sagrađena je crkva.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne ponovo kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon sunčanog i toplog jutra očekuje nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom.

Od sredine dana očekuje se naoblačenje sa zapada, koje će prouzrokovati kišu i pljuskove sa grmaljavinom.

Lokalne nepogode i grad moći su u poslijepodnevnim časovima na sjeveru i istoku, a jači pljuskovi u večernjim časovima na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 16, u višim predjelima od sedam, a najviša dnevna od 25 do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusovih.

Ujutru će biti vedro, a tokom dana pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i toplo. Nešto oblačnije biće poslije podne u Hercegovini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najniža jutarnja temperatura vazduha iznosiće između osam i 13 stepeni Celzijusovih, na jugu do 16, a najviša dnevna između 23 i 28 stepena Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera.

Nastavi čitati

Aktuelno