Connect with us

Društvo

MLADIMA DRAŽE DRŽAVNE JASLE nego pokretanje vlastitog biznisa

Mladi u BiH zainteresovani su za pokretanje vlastitog biznisa, ali se zbog izazova koje sa sobom nosi taj poduhvat radije okreću potrazi posla, a po mogućnosti onog u javnoj službi.

Ovo kažu poznavaoci društvenih i socijalnih prilika, koji ističu da su finansije ključni razlog zašto se mladi boje krenuti u sopstveni posao.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, u razgovoru za “Nezavisne” svjedoči da je procenat preduzetničkih ideja mladih u BiH na veoma nezavidnom nivou.

Kaže da za tako nešto ima više uzroka, a da ih predvodi i društvena nesigurnost u kompletnoj državi, kao i to što se sve vrti oko javnog sektora.

“Opšti ambijent u društvu je takav da je sve orijentisano ka javnom sektoru i gdje on omogućava da se ostvare bolje i adekvatnije zarade nego što bi imali kada bi pokrenuli svoj biznis. Osim toga, kao razlog se može tražiti i lakše rješavanje stambenog pitanja i drugog, što se mnogo jednostavnije rješava ako radite u javnom sektoru i to daje sigurno veće garancije. Ali treba napomenuti da smo sada došli do toga da su i plate u privatnom sektoru veće”, pojašnjava Račić.

On ističe da se na ovom planu rade razne edukacije kako bi se mladima olakšalo da dođu u priliku da pokrenu svoj posao, ali priznaje da to ne daje rezultate.

“Mi smo prije nekoliko godina radili istraživanje u sklopu jednog projekta u kome su učestvovali predstavnici italijanske komore, gdje je navedeno da u Italiji negdje do 65 do 70 odsto mladih ima ambicije da započne vlastiti privatni biznis. Negdje oko 15 do 20 odsto mladih je zainteresovano da počne da radi u nekoj firmi da bi stekli određena iskustva i da bi opet započeli vlastiti biznis. Samo nekih 15 odsto mladih je orijentisano da radi u javnoj upravi. Kod nas je sasvim obrnuta situacija. Kod nas nemamo ni 10-15 odsto mladih koji su spremni da započnu neki preduzetnički biznis ili pokrenu ideju. Uglavnom, oko 70 odsto mladih ima ambicije da se zaposli u nekom javnom sektoru ili javnoj instituciji”, navodi Račić.

Prema njegovim riječima, situaciju otežava i činjenica da je BiH gotovo neprekidno u izbornim kampanjama.

“Svake dvije godine su izbori. Najveći dio energije u ovom društvu troši se na izbore”, kategoričan je Račić, koji dodaje da ipak svi moraju biti svjesni da brojne preduzetničke ideje neće biti prihvaćene.

“U Sloveniji, na primjer, ako od 200 preduzetničkih ideja uspije samo 10 odsto, oni su vrlo zadovoljni”, navodi on.

Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), u Republici Srpskoj u ovom trenutku registrovana su 2.182 osnivača privrednih subjekata između 18 i 35 godina.

“Najčešći poslovi su drumski prevoz robe, mješovita poljoprivredna proizvodnja, izgradnja stambenih i nestambenih zgrada, testerisanje i blanjanje drveta, impregnacija drveta, računarsko programiranje, nespecijalizovana trgovina na veliko, agencije za reklamu i propagandu, djelatnosti stomatološke prakse, savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, kao i gajenje povrća, dinja i lubenica, korjenastog i gomoljastog povrća”, kazali su za “Nezavisne novine” iz APIF-a.

Sa druge strane, iz Odjela za ekonomski razvoj u Institutu za razvoj mladih KULT ističu da zainteresovanost mladih za pokretanje vlastitog biznisa i te kako postoji.

“Istraživanje koje je smo radili u 2021. godini pokazuje da je 50 odsto mladih voljno pokrenuti vlastiti biznis, ali nemaju mogućnosti za to. To oni kažu. Oko pet odsto je pokrenulo svoj biznis, a oko sedam odsto radi na pokretanju tog biznisa. Oko 17 odsto njih nije voljno”, kaže Ajka Rovčanin, predstavnica Odjela za ekonomski razvoj u Institutu za razvoj mladih KULT sa Ilidže.

Ona za “Nezavisne” poručuje da su mladi na pitanje koja vrsta podrške im je potrebna za pokretanje biznisa redom odgovarali da je to novac.

“Radili smo i istraživanje s mladima koji su pokrenuli vlastiti biznis i oni su naglasili da su im najveći problemi bili nedostatak finansijskih sredstava, nedovoljna informisanost o procedurama osnivanja, nedostatak ranijeg poslovnog iskustva, nedostatak poslovnog prostora, kao i preduzetničkih vještina i mentorstva. Kazali su da su najčešće svojim novcem kretali u taj poduhvat”, istakla je Rovčaninova i zaključila da je potpuno jasno da treba još veća podrška mladima.

Društvo

PROMJENA VREMENA STIŽE VEĆ SUTRA! Snijeg u planinama

Promjena vremena, koja donosi padavine, stiže sutra kada se očekuju kiša i jak vjetar, a uz nagli pad temperature u večernjim časovima snijeg je moguć u planinskim predjelima, najavili su hrvatski meteorolozi.

Duvaće umjeren do jak jugozapadni vjetar, u planinama na udare i olujan, a uveče će naglo okrenuti na sjeverac i sjeveroistočni. Prema večeri doći će i do pada temperature i u noći ponegdje u planinama može biti snijega.

U utorak će doći do postepenog smirivanja sa zapada, uz nagli pad temperature, pa zbog toga u planinama treba računati na snijeg.

Razvedravanje se očekuje u noći na srijedu i u srijedu.

Drugi, snažniji prodor hladnog vazduha meteorolozi prognoziraju za kraj sljedeće sedmice, pa se u planinskim krajevima iznad 1.200 metara očekuju susnježica i snijeg, dok se u nizinama očekuju samo povremene snježne pahulje bez stvaranja značajnijeg pokrivača.

Nastavi čitati

Društvo

“Djeca su bombardovana aparatima za igre na sreću” Svako 4. DIJETE u BiH ima problem sa KOCKANJEM

Uz podatak da BiH ima gotovo 60.000 patoloških kockara, poražavajuće je da je, prema istraživanjima UNICEF, svako četvrto dijete u BiH imalo u jednom trenutku problem s kockanjem. o samo potvrđuje ono što stručnjaci godinama upozoravaju da se starosna granica sve više spušta i da među ovisnicima o tom poroku raste znatan broj jako mladih osoba.

Ekspanzija kockarnica
Tako je starosna granica onih koji uživaju u ovoj lošoj navici sve niža, a raznim igrama na sreću sve više se okreću osnovci i srednjoškolci. Sociolog Vladimir Vasić kaže kako imamo ekspanziju kockarnica u blizini škola.

– Bukvalno, djeca su „bombardovana“ tim aparatima za igre na sreću, ali to, opet, nije toliki problem, koliko problem predstavlja onlajn kockanje i taj dvostruki život kod mladih kojima su lako dostupne te igre na sreću. I nije stvar u tome da li imaju ili ne tu dostupnost, već da li im se dovoljno posvećuje pažnja, razgovara li se s njima na adekvatan način, ali i kada govorimo o tinejdžerima, da li im se daje dovoljno novca za džeparac ili im se to uskraćuje – kaže Vasić za Avaz. Nedovoljno sredstava
Ako im se, govori, uskraćuje ili u slučaju nedovoljnih sredstava džeparca to može da ode u drugu krajnost, odnosno linijom manjeg otpora.

– Ovo govorim iz iskustva, odnosno iz razgovora s djetetom koje ima problem upravo s kockom. Onog momenta kada, da tako kažem, roditelji dignu ruke od djeteta, odnosno kada nedovoljno ili nikako ne komuniciraju s djetetom, onda dolazi problem. Zlo samo nikad ne dolazi. Uvijek je tu čitava kompozicija i kocka je nešto što će sigurno biti veliki problem među mladim ljudima, s obzirom na to da imaju toliko uslova i pogodnosti da kockaju, tako da je pravo čudo sačuvati se od te pošasti – kazuje Vasić.

Bazni problem
Naglašava da je bazni problem u porodici i u odnosima roditelj – dijete. Neophodan je, ističe, iskren odnos, razgovor, pažnja i posvećenost.

– Ne smijemo se voditi time – „Nije to moje dijete“, „Ne može to moje dijete“ i slično. Kockanje je nešto jako opasno i brojni su primjeri za to. Čini mi se da mi ni kao društvo ni kao pojedinci nismo svjesni koliko je zapravo kocka opasna i teška bolest zavisnosti. Fokus smo stavili na narkomaniju i neke devijantne pojave u društvu, ali kocka je, čini mi se, potcijenjena, ali podjednako pravi probleme, ako ne i gore, kao narkomanija i slično – mišljenja je Vasić.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE RASTU BEZ PRESTANKA! Inflacija jede svako povećanje plata

Cijene osnovnih živtonih namirnica rastu iz dana u dan, pa svako povećanje plata „pojede inflacija“. Da li će novo najavljeno  povećanje plata dovesti to novog rasta inlfacije  i novog talasa smanjenja kupovne moći stanovništva?

Od 1. januara iduće godine u Republici Srpskoj najniža plata za nekvalifikovane radnike biće 1000 a,  za visoku stručnu spremu 1450 maraka.

Do kraja godine očekuje se i da će Vlada Federacije donijeti sličnu odluku.

Rast plata prema procjenama strčanjaka ne znači i povećanje kupovne moću građana, jer stalna inflacija koja na dnevnom nivou utiče na poskupljenje osnovnih  životnih namirnica, „pojede“ svako povećanje plata.

“Povećanje plata u ovakvim okolnostima jednako je povećanju poreza. Od tog povećanja 50 odsto ide državi. Idemo prema izborima, treba više para i oni potežu ovom populističkom obliku, pa brinu se za radnike.

Mene je strah kad čujem da se brinu, o bilo kakvoj strukturi. Kad se brinu o penzionerima oni nabelaje, a kad se brinu o radnicima i njihovoj plati onda oni fasuju žestoko“.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom sarajevu Predstag Mlinarević smatra da povećanje najniže plate neće dovesti i do povećenja inflacije.

„Ova odluka se prije svega može posmatrati kao redistributivna uloga minimalne zarade. U smislu da se jedan dio dohotka iz profita poslodavaca u industrijama koje nisu naročito konkurentne i sofisticirane da preusmjeri na poboljšanje standarda naših radnika, zato što smo imali jedan apsurd u našoj ekonomiji da u takvim vrstama djelatnosti ste imali relativno visoke dobiti i porađali smo milionere, a da se sve to moglo desiti na uštrb standarda radnika. Zato je ova mjera vezana za povećanje minimalca nešto što trebamo pozdraviti“, rekao je Mlinarević.

Ono u čemu se ekonomisti slažu, jeste to da država treba da razmišlja o fiskalnom rasterećenju i smanjenju poreza i doprinosa.

„Samanjite ih za 10 odsto pa ćete vidjeti da će se povećati ekonomska aktivnost, a radnici će imati povećanje plate u ekvivalentu onih doprinosa koji oni plaćaju“, kaže ekonomista Muharem Karamjić, a ekonomista Predrag Mlinarević smatra da država odricanjem jednim dijelom novca od poreza i doprinosa ne bi imala „rupe u budžetu“.

„Zbog činjenice da će se to povećanje usmjeriti na dodatnu tražnju kroz druge oblike poreskih prihoda, to onda bude poreski neutralno, što znači da država ne napravi rupu u budžetu, nego sa druge strane da ousmjeti jedan dio onoga što je ona ranije uzimala prema radnicima“, istakao je Mlinarević.

Osim što se država ne bavi olakšicama za  poslodavace, ne bavi se ni kontolom cijena osnovnih životnih namirnica, koje rastu iz dana u dan. To primjećuju i građani .

„To ide kako je kome ćejf, čini mi se da tako i diže cijene“, „ Najviše hrana poskupljuje“, „Poskupljuje sve po malim granapima“, „Rast cijena u zadnjim godinama i rast plata i penzija uopšte jedno drugo ne prati“, rekli su anketirani građani Istočnog Sarajeva.

Da cijena potrošačke korpe raste iz mjeseca u mjesec potvrđuju i iz Udruženja potrošača „DON“ iz Prijedora.

„Svakodnevno smo svjedoci da imamo sve više proivoda sa smanjenom gramažom , a imamo sve veće cijene bilo kof proizvoda. Na ovo niko i ne obrtaćsa pažnju, a građani ispaštaju.

Treba definitivno da se porekene jedna velika akcija provjere svih cijena namirnica koji su na našem tržištu, da se ovo ne dozvoli, tolika marža na lijekove koju sada imamo od oko 20 odsto i da se prehrambeni artikli ne mogu poskupljivati svaki dan“, zaključila je Murisa Marić  izvršni direktor  Udruženja potrošača „DON“ – Prijedor

 Iz Udruženja potrošača upozoravaju da se u Srpskoj priprema i poskupljenje svih komunalnih usluga za 20 odsto.

Uz već najavljeno poskupljenje  goriva, plus svakodnevni rast cijena osnovnih životnih namirnica, dolazimo do zaključka da „Ko preživi, pričaće“.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno