Connect with us

Društvo

“ŠUME SRPSKE” U DEBELOM MINUSU! Najavljeni rezovi, kako na rukovodećim mjestima, TAKO I NA PLATAMA!

Manje kiše u julu, avgustu i septembru ove godine pomoglo je Javnom preduzeću “Šume Republike Srpske” da gubitak od 5,112 miliona KM, koliko je iznosio na kraju juna 2023, spusti na 413.651 KM na kraju septembra.
Ali, iako ovo nekima djeluje zadovoljavajuće, treba podsjetiti da su na kraju septembra 2022. godine, “Šume” bile u dobitku od 7,754 miliona KM.

Takođe, zaključno sa 30. septembrom ove godine, čak polovina organizacionih jedinica (16 od 32) poslovala je negativno, zbog čega su i resorni ministar, ali i prvi čovjek “Šuma RS” najavili rezove, kako na rukovodećim mjestima, tako i na platama.

“U trećem kvartalu ove godine, vremenski uslovi, a time i proizvodnja i realizacija šumskim drvnih sortimenata (ŠDS) su se popravili, ali još nedovoljno. U odnosu na isti period 2022. godine, realizacija ŠDS je manja za 122.172 m3, što je cca 15 miliona KM. U odnosu na plan, realizacija ŠDS je manja za 317.116 m3, što je cca 35 miliona KM”, navodi se i Izvještaju o finansijskom poslovanju JP “Šume RS”, koji potpisuje Nenad Koprivica, izvršni direktor za finansijsko-računovodstvene poslove.

Treba istaći da je od kraja juna do kraja septembra, sedam šumskih gazdinstava (ŠG) iz negativnog rezultata prešlo u pozitivno, dok je istovremeno jedno gazdinstvo iz “plusa” otišlo u “minus”. Osam ŠG zadržalo je pozitivno poslovanje od polovine ove godine, a čak 15 je ispred svog poslovnog bilansa zadržalo znak “minus”

Kada se uzme u obzir kompletan finansijski rezultat poslovanja “Šuma RS”, on kaže da su ukupni prihodi svih organizacionih jedinica od 1. januara do 30. septembra 2023. godine iznosili 176.754.707 KM, dok su rashodi dostigli 177.168.358 KM.

Iz ovog proizlazi podatak sa početka ovog teksta, a to je da se u odnosu prihodi – rashodi bilježi gubitak od 413.651 KM.

Ubjedljivo najbolje poslovanje imaju šumska gazdinstva “Romanija” Sokolac i “Jahorina” Pale, čiji je profit na kraju septembra bio 2,417 miliona KM, odnosno 1,319 miliona KM.

A od 16 organizacionih jedinica koje su poslovale negativno i čiji je ukupni gubitak iznosio 6,621 milion KM, najteža situacija je u ŠG “Vrbanja” Kotor Varoš, “Doboj” iz Doboja, “Panos” Višegrad i CSRP Doboj, a samo one su napravile gotovo polovinu gorepomenutog gubitka (2,968 miliona KM).

“Navedeni organizacioni dijelovi nisu u stanju obezbjeđenja ni proste reprodukcije i ovaj period godine nisu ‘preživjeli’ zahvaljujući rezultatima svoga rada i poslovanja”, piše u Izvještaju o finansijskom poslovanju.

Nenad Pezerović, direktor ŠG “Vrbanja” Kotor Varoš, koje je na kraju septembra imalo gubitak od 736.000 KM, kaže za “Nezavisne novine” da će na kraju ove godine situacija biti nešto bolja.

“Uspjeli smo popraviti stanje u odnosu na kraj devetog mjeseca, gubitak bi trebalo da bude ispod 500.000 KM”, naveo je Pezerović.

Komentarišući situaciju, Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, nedavno je kazao da 11 gazdinstava značajno posluje pozitivno, ali će Ministarstvo reagovati zbog gubitaša.

“Kažu da su svi ministri, kako je koji dolazio, imali želju da to urede, ja neću odustati. Sa 12. mjesecom, za sve koji nisu pozitivno poslovali mora jedna od mjera da bude promjena menadžmenta. Dakle, jedna od mjera su smjene”, poručio je Minić.

Na ovu poruku Pezerović nije imao konkretan stav. Kaže da ŠG “Vrbanja” nije jedino koje je u problemu.

“Ne znam, zaista, većina ŠG je u takvom stanju. Ne plašim se smjene, ne znam šta bih ti rekao na to”, poručio je Pezerović.

A reakcije sprema i uprava preduzeća. Slaven Gojković, vršilac dužnosti direktora ‘Šuma RS’ naložio je direktorima svih organizacionih jedinica (OJ) da učine sve da poprave situaciju te im je “skrenuo pažnju” na to da, ukoliko ne bude tako, moraju povesti računa o tekućim i svim drugim troškovima, uključujući i plate radnika.

“Ako nema proizvodnje, onda nema prihoda, a tada je problem i plaćanje, pa i plate za radnike. Prevashodni cilj zaključka koji smo nedavno donijeli, a koji se odnosi na Proizvodno-finansijski plan od početka ove godine pa do kraja novembra, nije da se smanje plate radnicima, i to je zadnja mjera. Željeli smo da upozorimo one organizacione jedinice koje posluju loše na to šta slijedi ako se ne završi plan. Bolje da imamo i redovne plate, pa i da su manje. Ali, moramo da se uozbiljimo”, kazao je Gojković za “Nezavisne novine”.

Poručuje da je svjestan da određene OJ neće uspjeti dostići zacrtani plan proizvodnje i da će u njima biti povučene sigurno određene mjere.

“Ova godina, posebno prva polovina, bila je katastrofalna za preduzeće. Situacija se značajno popravila i vjerujem da ćemo na kraju godine imati pozitivno poslovanje”, zaključio je Gojković.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/  će biti sunčano vrijeme uz malu oblačnost i toplije.

Ujutro će biti vedro i svježe, u višim predjelima i po kotlinama prohladno, a lokalno duž rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar. U Hercegovini se ujutru očekuje umjerena bura, a tokom dana južni vjetar.  Jutarnja temperatura vazduha biće od devet od 14, na jugu do 19, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.

BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.

Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.

“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.

Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.

“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.

Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.

Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.

BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.

“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.

Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.

“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Mjestimično kiša i pljuskovi

U Bosni i Hercegovini će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa prolaznom kišom i kratkotrajnim pljuskovima.

drugom dijelu dana se očekuje smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, dok će uveče biti pretežno vedro i svježe, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorloškog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 17, u višim predjelima na istoku od šest stepeni, a maksimalna od 21 na istoku do 26 na zapadu, na jugu do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.  Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu ujutro umjerena i jaka bura, koja će tokom dana oslabiti.

Nastavi čitati

Aktuelno