Politika
ŠMIT NAJAVIO REAKCIJU: Kako će se glasati sa novim tehnologijama?
Ako je suditi po najavama Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, do kraja ove sedmice trebalo bi da se okupe “vodeći političari” i razgovaraju o izmjenama Izbornog zakona, a od tog sastanka, kako je rekao, zavisiće i njegovi potezi.
“Oni još jednom žele razgovarati o tim pitanjima. Skepsa postoji kod nekih tačaka u Republici Srpskoj kod gospodina Dodika (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske). Oni tu ne drže korak”, rekao je Šmit za “Večernji list”.
Na pitanje da li postoji optimizam, Šmit je odgovorio da optimizam postoji i da je “zahvalan za svaku odluku koju samostalno donesu”.
U suštini, ukoliko lideri političkih partija do kraja sedmice ne postignu dogovor, Šmit bi mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona kako je ranije i najavio. Te izmjene odnose se na uvođenje novih tehnologija u izborni proces, a kako će izgledati glasanje u slučaju uvođenja tih novih tehnologija (vjerovatno ne prije 2026. godine) objasnili su već nekoliko puta iz Centralne izborne komisije BiH.
Dakle, glasanje bi se obavljalo kao i sada, odnosno obilježavanjem imena kandidata olovkom na papiru, odnosno glasačkom listiću. Novina bi bila identifikacija birača, i umjesto lične karte ili pasoša, koji su se pokazivali dolaskom na biračko mjesto, sada bi se birači identifikovali otiskom.
“Birači bi na dan izbora prilikom ulaska na biračko mjesto bili dodatno elektronski identifikovani uz upotrebu biometrijskih podataka (otisak prsta), čije elektronske evidencije posjeduje Agencija za identifikacione dokumente, registre i razmjenu podataka (IDDEEA). CIK će, u saradnji sa IDDEEA i drugim relevantnim institucijama i organizacijama, raditi na kreiranju okruženja u kojem bi ova tehnologija bila implementirana na odgovarajućem broju pilot biračkih mjesta”, navedeno je u Strateškom planu Centralne izborne komisije za period od 2024. do 2027. godine.
Dalje, nakon identifikacije, birač bi, kao i ranije, dobio izborni listić, odlazio u prostor za glasanje, a nakon toga, umjesto u biračku kutiju, taj listić stavljao u skener.
“Birači označavaju svoj izbor na glasačkom listiću, a zatim ga ubacuju u mašinu za skeniranje. Mašina skenira i analizira svaki glasački listić kako bi prepoznala označeni izbor. Transparentnost i pouzdanost izbornog postupka se unapređuje, jer skeniranje omogućava precizno evidentiranje glasova, uključujući preferencijalne glasove, čime se osigurava poštovanje izborne volje birača”, navedeno je u Strateškom planu CIK-a.
Podsjećanja radi, Šmit je 19. decembra praktično dao rok domaćim političarima da se dogovore o izmjeni Izbornog zakona kako bi se, kako je rekao, održali pošteni i fer izbori. U suprotnom, rekao je da će on reagovati i praktično nametnuti te izmjene.
Poslije njegovog “ultimatuma”, SDA je u parlamentarnu proceduru uputila izmjene izbornog zakona BiH kojim se uvode nove tehnologije u izborni proces, ali tek od 2026. godine. Te izmjene, koje su prošle u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, nije podržao SNSD, ali ni HDZ, i gotovo je izvjesno da one ne mogu proći Dom naroda. Istovremeno, odmah nakon najava Šmita da će nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH, reagovali su iz Republike Srpske, a Dodik je tada rekao da će Republika Srpska usvojiti svoj izborni zakon i sprovoditi izbore na svojoj teritoriji bez Centralne izborne komisije BiH. Tačnije, kazao je da je Republika Srpska nadležna za sprovođenje republičkih i lokalnih izbora, te da nadležnost CIK-a može biti samo bh. nivo vlasti. Povodom toga održan je i sastanak lidera vladajućih stranaka iz Republike Srpske, na kojem je dogovoreno da se ide u pravcu donošenja novog izbornog zakona Republike Srpske, kojim bi Republička izborna komisija bila nadležna za sprovođenje lokalnih izbora 2024. godine. Ovaj sastanak bojkotovali su predstavnici opozicije u Republici Srpskoj, ističući da neće podržati Dodikov prijedlog, a istovremeno poslanici PDP-a i SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH podržali su prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je došao iz SDA.
Politika
STEVANOVIĆ: Kada radnici Željeznica RS ne dobiju platu, više neću biti ministar
Nakon što je Sindikat “Željeznica Republike Srpske” uputio zvaničan dopis Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske sa zahtjevom za sastanak, resorni ministar Zoran Stevanović poručio je da će razgovori biti održani naredne sedmice, te da on neće biti više ministar kada radnici ovog preduzeća ne dobiju plate.
“Sljedeće sedmice ću razgovarati s njima. Nisam želio da sjedamo ranije dok ne prođe rebalans budžeta, kojim su obezbijeđena sredstva u iznosu od 35 miliona KM“, rekao je Stevanović za “Nezavisne novine”
Istakao je da će sastanak biti održan zajedno sa upravom preduzeća i sindikatom.
“Ne sjedam odvojeno, već zajedno i sa jednima i sa drugima“, naveo je Stevanović.
Govoreći o isplati plata radnicima, Stevanović je poručio:
“Kada radnici Željeznica RS ne dobiju platu, ja više neću biti ministar”, kazao je Stevanović.
Iz Sindikata su ocijenili da je neophodno hitno uspostaviti pun socijalni dijalog između Vlade Republike Srpske, Ministarstva saobraćaja i veza, Uprave ŽRS i predstavnika radnika, kako bi se zaustavio negativan trend odliva kadrova, poboljšao materijalni položaj zaposlenih i obezbijedili uslovi za stabilan rad i razvoj Željeznica Republike Srpske.
Pozdravili su prijedlog Vlade RS da se kroz rebalans budžeta obezbijede dodatna sredstva za ovo preduzeće, ali su istakli da je potrebno razmotriti i povećanje plata željezničarima, s obzirom na to da su u drugim sektorima već realizovana povećanja.
“Međutim, smatramo da je krajnje vrijeme da se ozbiljno razmotri i pitanje povećanja plata željezničarima, imajući u vidu da su u prethodnom periodu povećanja plata ostvarena u brojnim drugim sektorima, uključujući i institucije same Vlade Republike Srpske”, navodi se iz Sindikata.
Dodaju da zajedničkom sastanaku Ministarstva, Uprave i sindikata koji je održan 16. februara predložili konkretne mjere racionalizacije troškova, transparentnijeg rada, odgovornijeg upravljanja i pravednijeg vrednovanja rada zaposlenih.
“Nažalost, za većinu tih prijedloga nije pokazano dovoljno razumijevanja niti spremnosti za njihovu realizaciju, što dodatno produbljuje nezadovoljstvo radnika” ističu iz Sindikata.
Posebno zabrinjava, navode, činjenica da novi zajednički sastanak nije održan, iako je ranije dogovoreno da bude održan najkasnije do 27. maja 2026. godine.
Dodaju da do danas nisu dobili zvaničnu informaciju o tome da li će sastanak biti održan.
Politika
“DA JE OVDJE, POLOMIO BIH GA, Je.. mu Bog m…. !” Načelnik prijavio predsjedavajućeg Vijeća zbog brutalnih prijetnji!
Načelnik Bugojna Edin Mašić prijavio je policiji predsjedavajućeg Opštinskog vijeća Igora Vrljića zbog navodnih prijetnji koje su, prema tvrdnjama iz njegovog kabineta, upućene 23.juna u zgradi Opštine. Policija je obavila uviđaj i uzela izjave od svjedoka događaja.
“Poslije ozbiljnih prijetnji upućenih načelniku Edinu Mašiću sa govornice Općinskog vijeća od strane viječnika većine(SDA – HDZ) danas smo svjedočili novoj i rekli bi smo najozbiljnijoj prijetnji do sada.
Stigla je od strane predsjedavajućeg OV-a Igora Vrljića”, naveli su u saopšetnju.
Dodali su da je jutros u 10.05 sati Vrljić je ušao u kancelariju višeg referenta za administrativno tehničke poslove opštinskog načelnika.
“Nakon što se interesirao za načelnika Mašića, koji je bio odsutan, te čuo informaciju savjetnika načelnika ‘da će se načelnik vratiti u Ured između 11 i 11, 30 sati predsjedavajući Vrljić je izrekao sljedeće : ‘Azame, reci načelniku, ovo mu je posljednja opomena. Bolje mu je da ne dolazi danas na posao. Da je ovdje, polomio bih ga. Je.. mu Bog m….'”, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je, nakon toga bez obrazloženja za razloge ovakvog njegovog postupka, vidno ljut se udaljio iz prostorije.
“Svaki komentar na ovakvo ponašanje je suvišan.Nedopustivo je da se prvi čovjek općinskog parlamenta ponaša na ovaj način, pa bez obzira o čemu se radi i šta je eventualno izazvalo neprimjerenu reakciju. Njegova funkcija nosi veliku odgovornost, a on već izvjesno vrijeme pokazuje da se teško nosi s tim. Više puta je na sastancima Kolegija i na sjednicama OV- a krajnje nekorektno, potcjenjivački i čak bezobrazno vrijeđao načelnika Mašića”, dodaje se u saopštenju.
Kako se navodi, na sve to načelnik se nije previše osvrtao, ali da je “današnji čin je izuzetno ozbiljan i zaslužuje pažnju”.
“Sigurnost načelnika Mašića je ugrožena. Današnji događaj prijavljen je policiji. Policijski službenici su uzeli izjave od načelnikovih saradnika, koji su se zatekli u trenutku Vrljićevih verbalnih prijetnji i, Općina Bugojno očekuje konkretno djelovanje po ovom pitanju. Predlažemo da gospodin Vrljić ozbiljno razmisli o svojim postupcima u budućnosti, jer je očito da mu kao i mnogim drugim smeta zakonit, javan i transparentan rad načelnika i općinske administracije”, zaključeno je u saopštenju koje je objavljeno na Facebooku.
Politika
VLADA RS IMA ČAK 54 POMOĆNIKA MINISTARA: Najviše ih u Finansijama, MUP jedini bez ijednog pomoćnika
U 16 ministarstava Vlade Republike Srpske angažovana su ukupno 54 pomoćnika ministara, od kojih značajan broj funkciju obavlja kao vršilac dužnosti. Najviše pomoćnika ima Ministarstvo finansija i to devet, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova nema nijednog
Prema podacima koje su CAPITAL-u dostavili iz Vlade RS, osim u broju resora kojima pomoćnici rukovode, razlike postoje i u načinu njihovog imenovanja, s obzirom na to da dio njih ima višegodišnje mandate, dok su drugi na funkcijama u statusu vršilaca dužnosti na period od 90 dana.
Ministarstvo finansija napustila dugogodišnja pomoćnica
Kako smo već naveli najveći broj pomoćnika, čak devet, ima ministarka finansija Zora Vidović i svi se nalaze u statusu vršilaca dužnosti.
Resorom za makroekonomsku analizu i politiku rukovodiJelena Popović, dok je na čelu resora za fiskalni sistem Slobodanka Popović.
Za resor upravljanja dugom donedavno je bila zadužena Bojana Vasiljević Poljašević koju je na tom mjestu zamijenio Bojan Dejanović, dok resor za programiranje i koordinaciju finansijske podrške Evropske unije vodi Maja Perić.
Poslove u resoru za računovodstvo i reviziju obavljaSnježana Kelečević, dok je za resor budžeta i javnih finansija zadužena Svetlana Radovanović.
Na čelu resora za finansijski sistem nalazi se Snježana Rudić, resorom za upravljanje investicijama rukovodi Suzana Šalić, dok poslove pomoćnika ministra za pravne poslove obavlja Stojan Krnjaić.
Kuzmić i Đokić imaju po pet pomoćnika
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS na čijem je čelu Anđelka Kuzmić ima angažovanih pet pomoćnika i to Sašu Lalića, pomoćnika resora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ruralni razvoj čiji mandat ističe 7. oktobra 2028. godine.
S druge strane na čelu resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi za pomoćnika ministra postavljen je Goran Bursać čiji mandat ističe 22. juna sljedeće godine.
Pomoćnik ministra koji se nalazi na čelu resora za šumarstvo je Radenko Laketić, a njegov madant ističe istog datuma kao i Lalićev, tačnije 7. oktobra 2028. godine.
Vršilac dužnosti pomoćnika ministra za veterinarstvo je Negoslav Lukić, a njegov mandat ističe 19. avgusta ove godine.
Za pomoćnika ministra za vodoprivredu za vršioca dužnosti je postavljen Milan Gavrić čiji mandat ističe 26. juna ove godine.
Isti broj pomoćnika ima i ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić.
Na čelu resora za rudarstvo i geologiju nalazi se pomoćnik ministraEsad Salčin, koji je na funkciju imenovan 9. septembra 2022. godine na period od pet godina.
Pomoćnik ministra za pravne poslove i evropske integracije je Mladen Mitrović, koji je imenovan 8. septembra 2023. godine, takođe na mandat od pet godina.
Resor za elektroenergetiku vodi Milan Baštinac, dok je na čelu resora za energente Zoran Savić. Obojica su na funkcije pomoćnika ministra imenovani 9. septembra 2022. godine na period od pet godina.
Funkciju sekretara ministarstva od 27. decembra 2022. godine obavlja Jelena Derajić, a njen mandat traje pet godina.
Ministarstvo privrede i preduzetništva RS koje vodi ministar Radenko Bubić ima angažovana četiri pomoćnika.
Slobodanka Dubravac je pomoćnik ministra za ekonomsku saradnju, a njen mandat ističe 7. jula 2027. godine.
Na čelu Resora za privredni razvoj nalazi se pomoćnik ministra Ivana Sandić Blagojević, čiji petogodišnji mandat ističe 22. marta sljedeće godine.
Pomoćnik ministra za industriju Sonja Tovilović rukovodi Resorom za industriju, a njen petogodišnji mandat ističe 5. septembra 2028. godine.
Za pomoćnika ministra za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva imenovan je Rajko Lajić, koji se nalazi na čelu istoimenog resora. Njemu mandat istiće 16. septebmra sljedeće godine.
Ministarstvo pravde RS, odnosno ministar Goran Selak takođe ima angažovana četiri pomoćnika.
Na čelu resora pravosuđa nalazi se vršilac dužnosti pomoćnika ministra Neda Blagojević, kojoj mandat ističe 13. septembra 2026. godine.
Resor za poslove notarijata, advokature, pravobranilaštva i besplatne pravne pomoći vodi pomoćnik ministra Brankica Grahovac, čiji mandat traje do 25. maja sljedeće godine.
Pomoćnik ministra u resoru za sprovođenje strategije za borbu protiv korupcije je Bojana Milanović Kresojević, kojoj mandat ističe 25. februara 2028. godine.
Na čelu resora za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija nalazi se Pero Dunjić, čiji mandat ističe 25. maja 2027. godine.
Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS, tačnije ministarka Irena Ignjatović ima angažovana tri pomoćnika i to Jelenu Kurtinović, vršioca dužnosti pomoćnika ministra za porodicu, čiji mandat ističe 14. juna ove godine.
„Završena je procedura za njeno naredno postavljenje na period do 90 dana, a čeka se objavljivanje u “Službenom glasniku Republike Srpske”“, istakli su za CAPITAL u ovom ministarstvu.
Na čelu resora za omladinu kao vršilac dužnosti pomoćnika ministra nalazi se Helena Kerkez, a njen mandat ističe 20. avgusta ove godine.
Vršilac dužnosti pomoćnika ministra za sport je Danijela Ćapin, čiji mandat je istekao 14. juna ove godine.
I za njeno naredno postavljanje na period od 90 dana je završena procedura, te se takođe čeka objavljivanje u Službenom glasniku RS.
U Ministarstvu trgovine i turizma RS, koje vodi ministar Ned Puhovac angažovana su tri pomoćnika ministra.
Za oblast turizma i ugostiteljstva zadužen je Predrag Tešić, čiji v.d. mandat traje do 28. jula 2026. godine.
Poslove pomoćnika ministra za pravne poslove obavljaMišo Stojanović, kojem mandat ističe 30. decembra 2028. godine.
Funkciju vršioca dužnosti pomoćnika ministra za trgovinu trenutno obavlja Ljubiša Markanović. Procedura za njegovo imenovanje na period do 90 dana je završena, a u toku je objavljivanje odluke u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, na čelu sa Alenom Šeranićem ima angažovana tri pomoćnika ministra.
Poslove pomoćnika ministra u resoru za planiranje, analizu, finansiranje i implementaciju projekata obavlja Milenko Dulić, čiji mandat traje do 31. jula 2026. godine.
Za resor farmacije zadužena je pomoćnik ministra Vesna Vipotnik, kojoj mandat ističe 8. decembra 2026. godine.
U resoru za socijalnu, porodičnu i dječiju zaštitu funkciju pomoćnika ministra obavlja Vladimir Makarić, a njegov mandat traje do 31. jula 2026. godine.
Ministarstvo prosvjete i kulture RS koje vodi ministar Borivoje Golubović ima angažovana tri pomoćnika ministra.
Resor za predškolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje vodi Nataša Cvijanović, koja je na petogodišnji mandat imenovana 22. aprila 2026. godine.
Pomoćnik ministra za kulturu je Tanja Đaković, čiji petogodišnji mandat traje od 29. decembra 2021. godine.
Funkciju vršioca dužnosti pomoćnika ministra za srednje obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje odraslih obavlja Bojana Kos, koja je na tu poziciju imenovana na period do 90 dana, počev od 20. maja 2026. godine.
U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS na čijem čelu je ministar Bojan Vipotnik angažovana su tri pomoćnika ministra, koji su na funkcije imenovani nakon sprovedenog postupka javne konkurencije na mandat od pet godina.
Za oblast urbanizma i prostornog planiranja zadužen je Dragan Jevtić, čiji mandat traje do 2027. godine.
Resor građevinarstva vodi Slobodan Šiljegović, kojem mandat ističe 2029. godine.
Pomoćnik ministra za ekologiju je Duško Solomun, a njegov petogodišnji mandat traje do 2030. godine.
Ministarstvo saobraćaja i veza RS, odnosno ministar Zoran Stevanović ima angažovana tri pomoćnika ministra.
Za oblast željezničkog, vodnog i vazdušnog saobraćaja zadužena je Vesna Vožni, koja je na funkciju imenovana 7. septembra 2023. godine na mandat od pet godina.
Resor poštanskog saobraćaja, telekomunikacija i evropskih integracija vodi Mladen Đurić, čiji petogodišnji mandat teče od 20. aprila 2023. godine.
Funkciju vršioca dužnosti pomoćnika ministra za drumski saobraćaj obavlja Dragan Miletić, koji je na tu poziciju imenovan 11. decembra 2025. godine na period od 90 dana, nakon čega mu je mandat produžen.
Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS na čelu sa ministrom Zlatanom Klokićem ima angažovana tri pomoćnika ministra.
Resor za saradnju sa dijasporom vodi Helena Krnetić, koja je na funkciju pomoćnika ministra imenovana na petogodišnji mandat koji traje od 21. juna 2024. do 21. juna 2029. godine.
Poslove vršioca dužnosti pomoćnika ministra za evropske integracije obavlja Radmila Štrbac, čiji mandat traje od 19. marta do 19. juna 2026. godine.
Za međunarodnu saradnju zadužen je vršilac dužnosti pomoćnika ministra Nemanja Kovačević, koji je na tu funkciju imenovan za period od 20. maja do 20. avgusta 2026. godine.
Budimir jedini ministar bez pomoćnika
Kako su u Vladi RS za CAPITAL odgovorili Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS koje vodi ministarka Senka Jujić ima angažovana dva pomoćnika ministra.
Na čelu resora uprave nalazi seAleksandar Šuvak, koji je na funkciju pomoćnika ministra imenovan 2023. godine nakon sprovedenog javnog konkursa. Njegov petogodišnji mandat traje do 2028. godine.
Resor lokalne samouprave trenutno vodi vršilac dužnosti pomoćnika ministra Đorđe Papak.
Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS na čijem čelu je ministar Draga Mastilović ima angažovana dva vršioca dužnosti pomoćnika ministra.
Na čelu resora za visoko obrazovanje nalazi se Biljana Rađenović, koja je za vršioca dužnosti pomoćnika ministra imenovana na period do 90 dana.
Funkciju vršioca dužnosti pomoćnika ministra za naučnotehnološki razvoj obavlja Zoran Bjelajac, koji je takođe imenovan na period do 90 dana.
Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS, na čelu sa ministrom Radanom Ostojićem ima angažovana dva pomoćnika ministra.
Resor za rad i zapošljavanje vodi Andrea Milinčić, koja je na funkciju imenovana u januaru 2024. godine na mandat od pet godina, koji traje do januara 2029. godine.
Funkciju vršioca dužnosti pomoćnika ministra u resoru za boračko-invalidsku zaštitu i zaštitu civilnih žrtava rata obavljaMladen Radić. On je na tu poziciju imenovan u junu 2026. godine na period do 90 dana.
Jedino ministarstvo koje nema angažovane pomoćnike je Ministarstvo unutrašnjih poslova RS na čelu sa ministrom Budimirom.
Pojedini pomoćnici ministara su u više mandata bili na tim pozicijama, a među najdugovječnijim pomoćnicima svakako su Snježana Rudić i Pero Dunjić.
(Capital)
-
Politika1 dan ago“ZABORAVLJUJU ŠTA SU OSTAVILI IZA SEBE”! Drinić optužio SNSD za svjesno širenje netačnih informacija
-
Društvo3 dana agoPUTUJETE U EU? Od 1. jula vas na granici čekaju nova pravila
-
Politika2 dana agoDOK PRIČAJU O ŠMITU, PROŠLOST IH SUSTIŽE: SNSD godinama sprovodio odluke visokih predstavnika
-
Svijet2 dana agoPOSLIJE ZAHTJEVA TRAMPA: Erdogan dao zeleno svjetlo za otvaranje pravoslavne bogoslovije
-
Politika2 dana agoNOVI UDARAC ZA VUKANOVIĆA: Bivši poslanik njegove stranke političku budućnost nastavlja u SDS-u
-
Banjaluka1 dan agoPOVODOM VIDOVDANA! Danica Crnogorčević u Manastiru Gomionica
-
Politika2 dana agoVIŠKOVIĆ NA DJELU! „Autoputevi RS“ se zadužuju po kamati od 7,8 odsto
-
Politika2 dana agoLAŽ I IZMIŠLJOTINA! BLAGOJEVIĆ DEMNATOVAO VUKANOVIĆA: Nisam tražio kandidaturu, SDS je mene pozvao
