Connect with us

Politika

ŠMIT NAJAVIO REAKCIJU: Kako će se glasati sa novim tehnologijama?

Ako je suditi po najavama Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, do kraja ove sedmice trebalo bi da se okupe “vodeći političari” i razgovaraju o izmjenama Izbornog zakona, a od tog sastanka, kako je rekao, zavisiće i njegovi potezi.

“Oni još jednom žele razgovarati o tim pitanjima. Skepsa postoji kod nekih tačaka u Republici Srpskoj kod gospodina Dodika (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske). Oni tu ne drže korak”, rekao je Šmit za “Večernji list”.

Na pitanje da li postoji optimizam, Šmit je odgovorio da optimizam postoji i da je “zahvalan za svaku odluku koju samostalno donesu”.

U suštini, ukoliko lideri političkih partija do kraja sedmice ne postignu dogovor, Šmit bi mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona kako je ranije i najavio. Te izmjene odnose se na uvođenje novih tehnologija u izborni proces, a kako će izgledati glasanje u slučaju uvođenja tih novih tehnologija (vjerovatno ne prije 2026. godine) objasnili su već nekoliko puta iz Centralne izborne komisije BiH.

Dakle, glasanje bi se obavljalo kao i sada, odnosno obilježavanjem imena kandidata olovkom na papiru, odnosno glasačkom listiću. Novina bi bila identifikacija birača, i umjesto lične karte ili pasoša, koji su se pokazivali dolaskom na biračko mjesto, sada bi se birači identifikovali otiskom.

“Birači bi na dan izbora prilikom ulaska na biračko mjesto bili dodatno elektronski identifikovani uz upotrebu biometrijskih podataka (otisak prsta), čije elektronske evidencije posjeduje Agencija za identifikacione dokumente, registre i razmjenu podataka (IDDEEA). CIK će, u saradnji sa IDDEEA i drugim relevantnim institucijama i organizacijama, raditi na kreiranju okruženja u kojem bi ova tehnologija bila implementirana na odgovarajućem broju pilot biračkih mjesta”, navedeno je u Strateškom planu Centralne izborne komisije za period od 2024. do 2027. godine.

Dalje, nakon identifikacije, birač bi, kao i ranije, dobio izborni listić, odlazio u prostor za glasanje, a nakon toga, umjesto u biračku kutiju, taj listić stavljao u skener.

“Birači označavaju svoj izbor na glasačkom listiću, a zatim ga ubacuju u mašinu za skeniranje. Mašina skenira i analizira svaki glasački listić kako bi prepoznala označeni izbor. Transparentnost i pouzdanost izbornog postupka se unapređuje, jer skeniranje omogućava precizno evidentiranje glasova, uključujući preferencijalne glasove, čime se osigurava poštovanje izborne volje birača”, navedeno je u Strateškom planu CIK-a.

Podsjećanja radi, Šmit je 19. decembra praktično dao rok domaćim političarima da se dogovore o izmjeni Izbornog zakona kako bi se, kako je rekao, održali pošteni i fer izbori. U suprotnom, rekao je da će on reagovati i praktično nametnuti te izmjene.

Poslije njegovog “ultimatuma”, SDA je u parlamentarnu proceduru uputila izmjene izbornog zakona BiH kojim se uvode nove tehnologije u izborni proces, ali tek od 2026. godine. Te izmjene, koje su prošle u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, nije podržao SNSD, ali ni HDZ, i gotovo je izvjesno da one ne mogu proći Dom naroda. Istovremeno, odmah nakon najava Šmita da će nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH, reagovali su iz Republike Srpske, a Dodik je tada rekao da će Republika Srpska usvojiti svoj izborni zakon i sprovoditi izbore na svojoj teritoriji bez Centralne izborne komisije BiH. Tačnije, kazao je da je Republika Srpska nadležna za sprovođenje republičkih i lokalnih izbora, te da nadležnost CIK-a može biti samo bh. nivo vlasti. Povodom toga održan je i sastanak lidera vladajućih stranaka iz Republike Srpske, na kojem je dogovoreno da se ide u pravcu donošenja novog izbornog zakona Republike Srpske, kojim bi Republička izborna komisija bila nadležna za sprovođenje lokalnih izbora 2024. godine. Ovaj sastanak bojkotovali su predstavnici opozicije u Republici Srpskoj, ističući da neće podržati Dodikov prijedlog, a istovremeno poslanici PDP-a i SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH podržali su prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je došao iz SDA.

Politika

Bivši ambasador Marfi o skidanju sankcija Dodiku: NISAM OPTIMISTIČAN

Što se tiče toga da li ukidanje američkih sankcija predstavlja korak unazad, mislim da to zavisi od toga kako će se događaji odvijati u narednih nekoliko mjeseci, ali nisam optimističan, rekao je Majkl Marfi, bivši ambasador SAD u BiH.

On ocjenjuje da je prerano procjenjivati kako će ukidanje sankcija uticati na put BiH. U intervjuu Žurnalu istakao je da je međunarodna zajednica i ranije pravila dogovore s Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a, i tvrdi da je Dodik te dogovore prekršio.

“Ako se ispostavi da je ovo još jedan u dugom nizu dogovora međunarodne zajednice osmišljenih da prikriju problem bez njegovog rješavanja, ako ne postoji ozbiljan i usklađen napor da se provede taj dogovor i ako se gospodinu Dodiku dozvoli da nastavi provoditi svoju antidejtonsku, separatističku agendu bez posljedica, onda to ne sluti na dobro za BiH”, rekao je Marfi.

On tvrdi da je moguće da dođe do takvog razvoja događaja, ali ističe da ne misli da Trampovu administraciju čine ljudi koji su naivni ili slijepi kao ljudi koji su sklopili te dogovore.

Nastavi čitati

Politika

JOŠ JEDNA LAŽ REŽIMA! Gdje su milionska ulaganja Elektro-Bijeljine

Dok se Elektro-Bijeljina hvali milionskim ulaganjima u opštini Lopare, stanovnici brojnih loparskih sela imaju problema sa čestim nestankom električne energije. Prošle godine u decembru zbog velikog snijega i vremenskih neprilika pojedine mjesne zajednice bile su više od 7 dana bez električne energije. “Ne živimo nikako. Prošle zime u decembru kad je nestalo struje, nismo je imali devet dana, sve što smo imali u frižideru smo bacili”, kaže Cviko Lukić iz sela Vukosavci kod Lopara.

U saopštenju”Elektro-Bijeljina” navodi se da su u proteklih 10. mjeseci, tj. od velikih elementarnih nepogoda na području opštine Lopare, uradili obnovu uništenih i rekonstrukciju kritičnih dijelova distributivne mreže u vrijednosti preko 1.000.000 KM. Mještani ove opštine se pitaju gdje su ta milionska ulaganja ako i dalje imaju problem sa čestim nestankom struje koje je, kako kažu, posljedica dugogodišnjeg nerada.

“Manji vjetar pirne nama se ukida struja takoreći, osigurači iskaču tamo, to je sve zbog nerasječene šume, starih stubova i ne obnavljaju duže godina liniju”, kaže Milan Spasojević iz sela Vukosavci kod Lopara.

Zbog problema nedostatka električne energije mještani Lopara su protestovali ispred Zgrade Elektro Bijeljine kada im je obećano rješenje ovog problema. Danas u Loparama još uvijek stoje nagnuti dotrajali drveni stubovi, pa mještani ne mogu da se ne zapitaju šta je to tačno uradila Elektro-Bijeljina.

Da li oni mogu za mjesec i po dana da urade to što su obećali nešto što je bilo za 6 mjeseci nisu uspjeli da urade. Mi ne možemo reći da za mjesec i po dana neće biti snijega. Mi smo u novembru mjesecu, mi smo planinski kraj gdje snijeg može da padne sutra već, da se promijeni vrijeme, sutra da padne snijeg, šta ćemo mi, sutra opet nemamo struje”, priča Đuka Mitrović koja je bila predstavnik neformalne grupe građana na protestima.

Mještani kažu da su najvećoj mjeri isplaćene nadoknade štete onima koji su više dana bili bez električne energije u iznosu od 200 do 500 maraka što nije dovoljno da pokriju stvarnu štetu.
“Nema veze za odštetu, da hoće napravit struju da imamo, a ovo što je bilo, bilo je, da hoće napravit da imamo od sad makar da imamo normalnu struju, ali ništa im ne vjerujem”, kaže Mitar Spasojević iz Milinog Sela kod Lopara.

Načelnik Lopara Rado Savić kaže da se mještani plaše da će prvo sljedeće nevrijeme dodatno opteretiti strujne vodove i da će ljudi ponovo biti bez struje, te zahtijevaju da se ovaj problem što prije riješi.

“Dugogodišnji nerad na obnovi elektromreže je došao na naplatu ove zime. Ako su obećali višemilionska ulaganja, a i dalje imamo kabal na zemlji, imamo da su roguljama podaprli kabal za žice ili masu nagetih stubova kojima je dovoljan jedan manji snijeg da u potpunosti padnu bojim se da nije puno toga urađeno na onom što je najhitnije bilo”, kaže načelnik Savić.

Ako sa jedne strane imamo dotrajale drvene stubove i struju koja često nestaje, ne možemo da se ne zapitamo gdje su ta milionska ulaganja Elektro-Bijeljine i zašto mještani loparskih sela pripremaju svijeće za predstojeću zimu?

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

Dodik pozvao ljude iz dijaspore da se vrate “OVDJE SU DOBRI USLOVI ZA ŽIVOT”???

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da u Republici Srpskoj postoje dobri uslovi za život i da Srpska podržava povratak svojih ljudi iz dijaspore.

– Cilj je da podržimo ljude koji su došli iz dijaspore i dopremo do ljudi koji su otišli daleko računajući da će svoj život moći da srede na bolji način. Vidimo da se stvaraju bolji uslovi i okolnosti, da u Republici Srpskoj postoje dobri uslovi za život – rekao je Dodik u Banjaluci prije početka manifestacije “Dani dijapore”.

On je istakao da je vrijeme da “počnemo da prikazujemo i dobre stvari u Republici Srpskoj”, a sigurno dobra stvar je, kaže, da se ljudi vraćaju u svoju otadžbinu. – To je dokaz da sve što Republika Srpska radi i što ja radim ima smisla – poručio je Dodik. Dodik kaže da je evidentno da je “veoma teško poslovati u nekim zapadnim zemljama, a ovdje ko organizuje posao može to da uradi na savremen način”. On je istakao da Zapad više nije mjesto uspjeha za sve i da Republika Srpska podržava povratak svog naroda koji tamo prolazi teška iskušenja.

Dodik je naglasio da duboko poštuje one koji su probali da tamo živi i rade, pa se vratili.

– Banjaluka je jedan od najsigurnijih regionalnih gradova, Republika Srpska jednako tako, naše škole funkcionišu, djeca su sigurna – istakao je on.

Dodik je rekao da u Srpskoj nije perfektno, ali je dobro. “Dani dijaspore” održavaju se u Banjaluci pod sloganom “Dobrodošli kući”, a manifestacija je okupila dijasporu, povratnike i domaće preduzetnike.

Ovaj susret zamišljen je kao informativno-umrežavajući događaj, namijenjen svima koji žele da podijele pozitivna iskustva povratka i poslovanja, saznaju važne informacije o životu i radu u Republici Srpskoj, te se povežu sa drugim povratnicima i lokalnim preduzetnicima.

Nastavi čitati

Aktuelno