Connect with us

Politika

ŠMIT NAJAVIO REAKCIJU: Kako će se glasati sa novim tehnologijama?

Ako je suditi po najavama Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, do kraja ove sedmice trebalo bi da se okupe “vodeći političari” i razgovaraju o izmjenama Izbornog zakona, a od tog sastanka, kako je rekao, zavisiće i njegovi potezi.

“Oni još jednom žele razgovarati o tim pitanjima. Skepsa postoji kod nekih tačaka u Republici Srpskoj kod gospodina Dodika (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske). Oni tu ne drže korak”, rekao je Šmit za “Večernji list”.

Na pitanje da li postoji optimizam, Šmit je odgovorio da optimizam postoji i da je “zahvalan za svaku odluku koju samostalno donesu”.

U suštini, ukoliko lideri političkih partija do kraja sedmice ne postignu dogovor, Šmit bi mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona kako je ranije i najavio. Te izmjene odnose se na uvođenje novih tehnologija u izborni proces, a kako će izgledati glasanje u slučaju uvođenja tih novih tehnologija (vjerovatno ne prije 2026. godine) objasnili su već nekoliko puta iz Centralne izborne komisije BiH.

Dakle, glasanje bi se obavljalo kao i sada, odnosno obilježavanjem imena kandidata olovkom na papiru, odnosno glasačkom listiću. Novina bi bila identifikacija birača, i umjesto lične karte ili pasoša, koji su se pokazivali dolaskom na biračko mjesto, sada bi se birači identifikovali otiskom.

“Birači bi na dan izbora prilikom ulaska na biračko mjesto bili dodatno elektronski identifikovani uz upotrebu biometrijskih podataka (otisak prsta), čije elektronske evidencije posjeduje Agencija za identifikacione dokumente, registre i razmjenu podataka (IDDEEA). CIK će, u saradnji sa IDDEEA i drugim relevantnim institucijama i organizacijama, raditi na kreiranju okruženja u kojem bi ova tehnologija bila implementirana na odgovarajućem broju pilot biračkih mjesta”, navedeno je u Strateškom planu Centralne izborne komisije za period od 2024. do 2027. godine.

Dalje, nakon identifikacije, birač bi, kao i ranije, dobio izborni listić, odlazio u prostor za glasanje, a nakon toga, umjesto u biračku kutiju, taj listić stavljao u skener.

“Birači označavaju svoj izbor na glasačkom listiću, a zatim ga ubacuju u mašinu za skeniranje. Mašina skenira i analizira svaki glasački listić kako bi prepoznala označeni izbor. Transparentnost i pouzdanost izbornog postupka se unapređuje, jer skeniranje omogućava precizno evidentiranje glasova, uključujući preferencijalne glasove, čime se osigurava poštovanje izborne volje birača”, navedeno je u Strateškom planu CIK-a.

Podsjećanja radi, Šmit je 19. decembra praktično dao rok domaćim političarima da se dogovore o izmjeni Izbornog zakona kako bi se, kako je rekao, održali pošteni i fer izbori. U suprotnom, rekao je da će on reagovati i praktično nametnuti te izmjene.

Poslije njegovog “ultimatuma”, SDA je u parlamentarnu proceduru uputila izmjene izbornog zakona BiH kojim se uvode nove tehnologije u izborni proces, ali tek od 2026. godine. Te izmjene, koje su prošle u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, nije podržao SNSD, ali ni HDZ, i gotovo je izvjesno da one ne mogu proći Dom naroda. Istovremeno, odmah nakon najava Šmita da će nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH, reagovali su iz Republike Srpske, a Dodik je tada rekao da će Republika Srpska usvojiti svoj izborni zakon i sprovoditi izbore na svojoj teritoriji bez Centralne izborne komisije BiH. Tačnije, kazao je da je Republika Srpska nadležna za sprovođenje republičkih i lokalnih izbora, te da nadležnost CIK-a može biti samo bh. nivo vlasti. Povodom toga održan je i sastanak lidera vladajućih stranaka iz Republike Srpske, na kojem je dogovoreno da se ide u pravcu donošenja novog izbornog zakona Republike Srpske, kojim bi Republička izborna komisija bila nadležna za sprovođenje lokalnih izbora 2024. godine. Ovaj sastanak bojkotovali su predstavnici opozicije u Republici Srpskoj, ističući da neće podržati Dodikov prijedlog, a istovremeno poslanici PDP-a i SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH podržali su prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je došao iz SDA.

Politika

BODIROGA “Jedan dripac upao u škripac”

Šef Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga, podigao je prašinu na društvenim mrežama nakon što je aktuelnu političku situaciju u Srpskoj prokomentarisao stihovima.

I to ne bilo kakvim. Bodiroga je posegnuo za pjesmom književnika Milovana Danojlića, koja, kako su mnogi zaključili, nosi jasnu političku poruku:

– Jedan dripac upao u škripac. Drugom jamu kopao, pa sam u nju propao…

Komentatori su mu, podjednako oštro i poetski, odgovarali – neki su ga podržali, dok su drugi uzvratili stihovima: “Miševi često zbore o lavu“.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

SANJA VULIĆ NAPALA CRNATKA “Politički manijače, ti si dno srpske politike”

Šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je Srni da je potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak očigledno neizmjerno tužan što nije uspio da uvede jedinstvene udžbenike u BiH, te istakla da su udžbenici koje danas imaju učenici u Republici Srpskoj poklon institucija Srpske, što pokazuje razliku između sadašnje odgovorne vlasti i politike PDP-a koji je uvijek samo brinuo o svojim privilegijama.

Vulićeva je istakla da je Crnadak politički statista koji živi od aplauza sarajevskih medija, ali da nikada neće imati ni djelo, ni ime koje će narod Republike Srpske pamtiti.

“Smeta ti sve što ima veze sa Republikom Srpskom, isfrustriran si što nisi više faktor u Sarajevu i neizmjerno tužan što nisi uspio da uvedeš jedinstvene udžbenike u BiH”, navela je Vulićeva. Ona je najnovije izjave Crnatka ocijenila kao političku manipulaciju i obmanjivanje javnosti.

“Politički manijače, ti si dno srpske politike, a odavno si prestao da budeš išta više od političkog putnika namjernika”, poručila je Vulićeva Crnatku, reagujući na njegovo objavljivanje fotografije udžbenika koji će početkom nove školske godine biti podijeljeni osnovcima u Republika Srpska na kojima se nalazi naljepnica sa potpisom predsjednika Srpske Milorada Dodika.

Ona je podsjetila da je predsjednik Dodik za Republiku Srpsku izgradio puteve, bolnice, škole i očuvao stabilnost, dok je Crnadak, kao nekadašnji ministar inostranih poslova u Savjetu ministara, bio poznat samo po putovanjima, slikama sa aerodroma i turističkim obilascima na račun građana. Linker
“Tvoje `diplomatije` sjećaju se još samo hotelski lobiji po Evropi”, poručila je Vulićeva.

Ona je napomenula da učenici danas imaju udžbenike koji su poklon institucija Republike Srpske, što pokazuje razliku između odgovorne vlasti i PDP politike, kada su ih roditelji sami morali sve kupovati dok je ova stranka brinula jedino o sopstvenim privilegijama, punila džepove i pravila nekretninske imperije po Londonu.

“Politički odrone, tvoje izjave su sramota, tvoji nastupi su karikatura, a tvoje poređenje Republike Srpske sa Sjevernom Korejom govori više o tvojoj mržnji prema narodu nego o realnosti. Zato se tebe gnušaju čak i oni koji te nominalno zovu saborcem”, ocijenila je Vulićeva.

Nastavi čitati

Politika

ZORA DIJELI FOTELJE! Piloti, konobari, agronomi – svi dobrodošli!

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović uz saglasnost Vlade izmijenila je Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta i tako omogućila da u njemu rade ili da se zaposle osobe koje nemaju dodirnih tačaka sa novcem i finansijama.

Deseti put od kada je donesen, a to je bilo 2012. godine, mijenja se akt koji uređuje organizaciju rada i raspored poslova u jednom od najvažnijih ministarstava u Vladi.

Za posljednje korekcije jedini logičan zaključak koji se nameće je da se radna mjesta prilagođavaju stručnoj spremi onih koji su već zaposleni.

Naime, službenika za računovodstvene operacije ministarka je u novoj sistematizaciji zamijenila sa višim stručnim saradnikom od kojeg se, vjerovali ili ne, traži završen fakultet zdravstvenih nauka.

Interesantna je i škola koja je propisana za poziciju stručnog saradnika za platne transakcije.

On, kako stoji u opisu, radi na poslovima plaćanja, vrši poravnanje transakcija, izrađuje jutarnji izvještaj o stanju finansijskih sredstava na jedinstvenim računima trezora.

Prvobitnom sistematizacijom, ove poslove je mogao raditi  poslovno – pravni tehničar, a posljednjim izmjenama za ovu poziciju je potrebna  vazduhoplovna opšta srednja vojna škola.

Nelogičnosti se nastavljaju u nedogled.

Primjera radi, ranije je za kompjuterskog tehničara tražena srednja elektrotehnička škola, a njegov zadatak je bio da instalira, konfiguriše i rješava probleme sa računarima, instalira softver, šalje elektronske naloge u banku i slično.

Ubuduće to će moći raditi menadžer finansija, bankarstva i osiguranja sa godinu  dana iskustva i 240 ETCS bodova od kojeg se traži da samo poznaje osnove sistema.

Na poziciji višeg stručnog saradnika za administrativno – tehničke poslove koji je ranije mogao obavljati i gimnazijalac sada će biti zaposlen, ili već radi, neko sa završenim poljoprivrednim fakultetom, a koji je po ocjeni ministarske Vidović potreban za ovu poziciju.

Napominjemo da je riječ o radnom mjestu sa kojeg se prati finansijski položaj preduzeća, rentabilnost i razvoj privrede, a osoba koja je na njemu zaposlena pravi izvještaje i analizu uplaćivanja javnih prihoda, prima, pregleda i evidentira predmete upućene ministru i slično.

Od zanimljivih poteza obuhvaćenih posljednjim izmjenama treba spomenuti i to da je saradnicima za obuke sertifikacije internih revizora ukinuta obaveza posjedovanja sertifikata ovlaštenog eksternog i internog revizora.

Međutim, treba napomenuti da ove „igrice“ sa sistematizacijom nisu novina u ovom ministarstvu.

Tako je prvobitno definisano da viši stručni saradnik za usklađivanje procedura ministarstva sa pravnim propisima i standardima Evropske unije mora imati završen pravni ili ekonomski fakultet.

Kasnije je to izmijenjeno i određeno da to može biti i osoba sa završenim filološkim fakultetom.

Arhivar koji je po prvom pravilniku o sistematizaciji od škole morao imati gimnaziju kasnije je mogao biti i osoba sa svršenom školom za ugostiteljstvo i turizam.

Šef voznog parka prvobitno je trebao biti kvalifikovani vozač. Naknadno je definisano da ovim resorom može upravljati saobraćajni inženjer.

Takođe izmijenjena je i sistematizacija za vozača, gdje je omogućeno da taj posao radi i ekonomski tehničar.

Inače, prema zvaničnim podacima, zaključno sa prošlom godinom u ministarstvu je radilo 182 ljudi. Od tog broja 145 su državni službenici a 34 namještenici.

Nije isključeno da Vidovićeva na ovaj način želi da osigura mjesta ljudima koje je zaposlila u slučaju da u novoj Vladi ona više ne bude ministarka finansija.

(Capital)

Nastavi čitati

Aktuelno