Svijet
Putin kreće u lov na blago RUSKE IMPERIJE
Ruski predsjednik Vladimir Putin je krenuo u lov na imovinu – naredio je zvaničnicima da pronađu imovinu koja je nekada pripadala bivšoj Ruskoj imperiji ili je bila u vlasništvu Sovjetskog Saveza.
Ukaz ruskog predsjednika objavljen je u četvrtak kasno i njime se državnoj kancelariji dodjeljuju sredstva za traženje imovine u inostranstvu i obezbjeđivanje registracije ruskih imovinskih prava.
U dokumentu se ne precizira veličina budžeta za ovu operaciju, niti se precizira kakva se imovina traži, prenosi Blumberg.
Državni organ koji je dobio ovaj zadatak i sredstva preimenovan je u Odjeljenje za inostranu imovinu Administrativne uprave predsjednika Ruske Federacije, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Sredstva će biti opredijeljena za pokrivanje troškova vezanih za “proces traženja nepokretnosti u vlasništvu Ruske Federacije, bivše Ruske imperije, bivšeg SSSR-a”, kao i za “pravilnu registraciju (imovinskih) prava” i “pravne zaštite ove imovine”, precizirao je TASS, koji pominje i još jednu uredbu kojom se izdvajaju sredstva za pokrivanje troškova odjeljenja za održavanje i korišćenje ruske federalne imovine u inostranstvu.
Prema dokumentu, kako navodi Ukrajinska pravda, ovim pitanjem će se, pored predsjedničke administracije, baviti i Ministarstvo spoljnih poslova.
U 2021. godini su prilagođena pravila za subvencionisanje potrage za nepokretnostima i ovaj proces je prestao da bude osnova za dodjelu sredstava. Nova uredba vraća mehanizam subvencija, nalažući ovlašćenoj kompaniji da traži i pruži pravnu zaštitu ruskoj imovini u inostranstvu.
Na svom vrhuncu, Rusko carstvo se prostiralo na teritoriji današnje Poljske i baltičkih država Estonije, Letonije i Litvanije, kao i Finske. Raspala se pod političkim i drugim pritiscima koji su proizašli iz Prvog svjetskog rata i boljševičke revolucije 1917. pod vođstvom Vladimira Lenjina, što je označilo rođenje komunističke države.
Sovjetski Savez, formiran 1922. godine, obuhvatao je većinu teritorije bivše imperije, ali je isključivao Poljsku i Finsku, sve dok se nije raspao 1991. kada su republike na Baltiku, Kavkazu, Ukrajini, Bjelorusiji i Centralnoj Aziji postale nezavisne.
U januaru su zemlje Evropske unije počele da sprovode prijedlog Evropske komisije da 300 milijardi dolara zamrznute ruske imovine koristi u interesu Ukrajine, piše Moscow Times. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je podršku ovoj inicijativi, ocijenivši je kao “fer i zakonit” korak, kao i signal potencijalnim agresorima u svijetu.
Kao odgovor na ove akcije, ruski zvaničnici su zaprijetili mogućim pravnim postupkom i obećali reagovanje u slučaju konfiskacije ruske imovine.
“Kremlj smatra svaki pokušaj zapljene (ruske imovine) “potpunom krađom”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Svijet
TAJNI ZAHTJEV ZELENSKOG: Od Trampa tražio da ubijedi Maska da uključi Starlink protiv Rusije
Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, zamolio je Donalda Trampa, američkog predsjednika, da ubijedi američkog milijardera Ilona Maska da dozvoli Ukrajini da koristi njegovu satelitsko-komunikacionu mrežu Starlink za gađanje sistema za lansiranje balističkih raketa unutar Rusije, izjavila su danas dva zvaničnika koja su upoznata sa razgovorom.
Zvaničnici su za portal “Atlantik” rekli da je Zelenski za tu uslugu zamolio Trampa tokom razgovora iza zatvorenih vrata u Bijeloj kući 28. jula.
Prema riječima zvaničnika, Tramp je na molbu Zelenskog ostao uzdržan i ostavio je to pitanje otvoreno.
Novi prijedlog Zelenskog, koji ranije nije objavljen u javnosti, ponudio je Sjedinjenim Američkim Državama način da zaobiđu slanje Ukrajini naprednih raketa protivvazdušne odbrane Patriot, čije je zalihe američki rat u Iranu dramatično iscrpio.
Umjesto toga, Ukrajina bi proširila upotrebu druge američke tehnologije-satelitsko-komunikacione mreže Starlink, koju kontroliše Mask, za navođenje svojih dronova kojima bi napala ruske sisteme za lansiranje balističkih raketa.
Svijet
MIGRANTSKI TALAS IZMIČE KONTROLI: Oko 60.000 ljudi ušlo u špansku enklavu (VIDEO)
Broj migranata koji su u posljednja 24 časa iz Maroka ušli u špansku enklavu Seutu porastao je na oko 60.000, dok su najmanje 34 osobe poginule pokušavajući da pređu granicu, saopštile su španske vlasti.
Situacija u Seuti dodatno se pogoršala nakon što su izbili novi sukobi migranata i bezbjednosnih snaga na marokanskoj strani granice, dok je španski premijer Pedro Sančez tokom posjete enklavi poručio da je riječ o narušavanju teritorijalnog integriteta Španije i optužio krijumčare ljudi da stoje iza masovnog priliva migranata.
Oko 60.000 migranata ušlo je u protekla 24 sata iz Maroka u špansku enklavu u sjevernoj Africi, Seutu, izjavio je šef regionalne vlade Seute Huan Hesus Vivas, navodeći da se ta brojka podudara sa oko 70 odsto redovnog stanovništva tog grada, prenosi Tanjug.
Najmanje 34 stradalih
Prilikom pokušaja prelaska u špansku enklavu poginula su najmanje 34 migranta, prenosi AP.

“Situacija kroz koju Seuta prolazi potpuno je neodrživa”, rekao je Vivas.
Sukob na granici
Granična kriza eskalirala je juče i nastavila se danas, kada je došlo do sukoba bezbjednosnih snaga i migranata na marokanskoj strani granice.
Španski premijer osudio je danas tokom posjete Seuti narušavanje granice, ocijenivši da je riječ o “kršenju teritorijalnog integriteta Španije”.

Okrivio je krijumčare ljudi, navodeći da oni “obmanjuju veliki broj mladih ljudi i na kraju mnoge od njih vode u smrt – bilo u moru ili, kao u ovom slučaju, na granici Španije u autonomnom gradu Seuti”.
Sančez je u Seutu stigao u pratnji ministra unutrašnjih poslova Fernanda Grande-Marlaske, gdje se sastao sa predstavnicima policije, Civilne garde i lokalnih vlasti.
Premijera dočekali protesti
Njegovu posjetu obilježili su protesti i verbalni incidenti ispred heliodroma, kao i kratkotrajni sukobi demonstranata sa policijom.
Veliki broj migranata od juče, 30. jula, luta ulicama Seute i noć su proveli na otvorenom, dok ljudi i dalje prelaze granicu iz Maroka, preneo je “Pais”.
Takođe, manji broj migranata pokušao je da uđe i u drugu špansku enklavu, Melilju.
Svijet
GROM POGODIO AVION: Let sa 106 putnika hitno vraćen u Štutgart
Avion koji je letio iz Štutgarta za Beč udario je grom, nakon čega se vratio u Štutgart na tehnički pregled, saopšteno je iz avio-kompanije “Jurovingz”.
Kako je navedeno, avion kompanije “Jurovingz” već je bio u vazduhu kada ga je udario grom.
Bezbjednost leta nije bila ugrožena ni u jednom trenutku, a avion se vratio na polazni aerodrom nakon 40 minuta.
Ukupno 106 putnika i članova posade bilo je u avionu. Putnici su prebačeni na druge letove.
Tehničari su pregledali avion “erbas A320”, koji bi tokom dana ponovo mogao da poleti, navodi DPA.
-
Politika10 sati agoKRESOJEVIĆ “Ne trebaju nam granice, naplatne kućice su dovoljne za KILOMETARSKE KOLONE” (VIDEO)
-
Hronika2 dana agoPUCNJAVA USRED BAŠČARŠIJE: Fantomkom maskirani napadač otvorio vatru pa pobjegao
-
Politika8 sati ago“DO KADA ĆEMO ISPRAVLJATI GREŠKE INSTITUCIJA?” Basara o sudskim rješenjima za RTV taksu iz 2012.
-
Društvo1 dan agoKOLIKO CIGARETA SMIJETE PRENIJETI IZ BiH U EU? Kazne mogu biti paprene!
-
Politika2 dana agoPOMOĆ ZA SVETINJU U DRINJAČI! Stanivuković podržao izradu novih dveri na ikonostasu
-
Svijet2 dana agoKATASTROFALNI POŽARI U GRČKOJ: Poginula tri vatrogasca, hiljade turista evakuisane
-
Svijet3 dana agoHUMANOST U NAJTEŽIM TRENUTCIMA: Dok se Srpkinja bori za život, vlasnik apartmana pokazao veliko srce
-
Društvo2 dana agoAKO IDETE NA MERLINOV KONCERT: Objavljena važna uputstva za ulazak i boravak
