Connect with us

Politika

MILOVAN DRECUN “Sve što Kurti zamisli, Zapad aminuje”

Život Srba na Kosovu u Metohiji izuzetno je težak i komplikovan te krajnje nebezbjedan i neizvjestan, bez mogućnosti da se ostvare neka od osnovnih ljudskih prava, od zaštite lične imovine, do prava na rad i slobodu kretanja. Najveći problem jeste to što takozvane kosovske vlasti sve rade kako bi maksimalno otežale njihov život u dijelu zdravstva i obrazovanja pa i u slučaju kupovine osnovnih životnih namirnica i lijekova.

Upozorava na ovo predsjednik Odbora za Kosovo i Metohiju Skupštine Srbije Milovan Drecun, ističući kako vlasti takozvanog Kosova Srbe tretiraju kao građane drugog reda, a ne kao starosjedioce, ističući kako Kurtijev režim nastavlja sa represivnim mjerama, koje bi Srbe trebalo da natjeraju da napuste svoja vjekovna ognjišta.

– Policija i sudovi sve to ignorišu. Žmire pred očiglednim nasiljem koje se sprovodi nad srpskim narodom. Žmire i međunarodni predstavnici. Prave su gluvi, slepi i nemi. Albanci koji čak pucaju na Srbe ili im otvoreno otimaju privatnu imovinu ostaju van domašaja pravde i ne procesuiraju ih nadležne institucije. Na taj način se samo podstiče novo nasilje, a koje onda biva dodatno podgrejano zapaljivim izjavama Aljbina Kurtija i Vljose Osmani. Građani albanske nacionalnosti se podstiču na progon Srba sa KiM. Znajući sve to njihov život sve više podseća nalik onom u getu – kaže Drecun u intervjuu za “Glas Srpske”.

GLAS: Priština je donijela odluku da od 1. februara ukine platni promet sa Srbijom i da izbaci dinar kao platežno sredstvo i uvede evro. Da li je to još jedan planski udar na Srbe sa Kosova i Metohije?

DRECUN: Ukidanje platnog prometa, što Priština najavljuje, bio bi fatalni udarac za opstanak srpskog naroda na severu Kosova, ali i fatalan za dalji dijalog Beograda i Prištine. Kako će ti ljudu da žive ako ne primaju plate i socijalna davanja iz budžeta Republike Srbije.

GLAS: Kako gledate na inertnost predstavnika međunarodne zajednice kada je u pitanju formiranje ZSO, za koje je i sam Aljbin Kurti rekao kako mu nije u prioritetu?

DRECUN: Deo međunarodne zajednice koji je priznao lažnu državu Kosovo, sada nastoji da zaokruži tu jednu priču koju su otvorili u jednom prethodnom periodu. Deo tog plana je da se Beograd što više izoluje od svih događaja na Kosovu i Metohiji. Zajednica srpskih opština bi sigurno bila jedan dobar institucionalni mehanizam koji bi srpskom narodu omogućio da sam odlučuje o svojoj sudbini, da upravlja svojim životima u svim ključnim oblastima. Na taj način bi oni ostali “povezani” sa Srbijom, koja bi im onda mogla pomoći u finansiranju rada te zajednice, ali to je očigledno nešto na šta Priština ne želi da pristane.

GLAS: Međunarodna zajednica toleriše taj Kurtijev stav, iako se radi o ključnom dogovoru koji je postignut još davne 2013. godine?

DRECUN: Stalno se pronalaze i predlažu neke druge stvari, koje nemaju nikakve veze sa ZSO, onako kako je to pre deset godina dogovoreno. Kurti želi ovu zajednicu formirati prema tzv. ustavu Kosova, a što znači pravljenje nekakve nevladine organizacije, asocijacije koja ne bi imala nikakvu suštinsku nadležnost. Nudi se nekakva samouprava koja ne može pomoći Srbima da životno opstanu na tim prostorima. Priština tu priču i koristi za manipulacije i klasičnu trgovinu. Oni Beograd pokušavaju uceniti rečima, da ukoliko Srbija želi da se formira ZSO, pre toga mora priznati lažnu državu. U prvoj fazi de fakto, a u drugoj i de jure. Na kraju nam poručuju da ukoliko to ne uradimo neće biti ni ove zajednice. Da kojim slučajem međunarodna zajednica primora Prištinu da to uradi, ovih ucena ne bi bilo. Da zaključim, sve što Kurti zamisli, Zapad aminuje, kako bi se Srbija primorala da prihvati francusko-nemački plan KiM.

GLAS: Da li očekujete da se pojačaju pritisci na Srbiju uoči predstojećih izbora za Evropski parlament?

DRECUN: Imaju oni mnogo značajnije teme kojima će se baviti. Doduše, postojeća briselska administracija, čelni ljudi Evropske komisije, ali i iz Bijele kuće imaju određeni interes da se pitanje KiM što pre reši. Prva faza, kao što sam već rekao, jeste de jure priznanje i to je jedan kontinuiran pritisak. Što se tiče izbora za Evropski parlament verujem da će nakon njih određene snage početi da uviđaju kakvu su grešku napravili prema Srbiji i srpskom narodu.

GLAS: Koliko trenutnu situaciju dodatno može zakomplikovati, ali i usložniti odluka SAD da će razmotriti slanje “džavelin” raketa Prištini? Veliku zabrinutost među tamošnjim Srbima izazvala je i najava obaveznog služenja vojnog roka. Da li je to uvod u formiranje tzv. kosovske vojske, što je u suprotnosti sa Rezolucijom 1244?

DRECUN: Transformacija Kosovskih bezbednosnih snaga (KBS) traje već jedno izvesno vreme pod patronatom pojedinih sila, pogotovo SAD, Velike Britanije, Nemačke i Turske. Taj proces je osmišljen od strane američkog Instituta za upravljanje bezbednošću. Sada se ušlo u drugu fazu, što podrazumeva jačanje vojnih kapaciteta po NATO standardima.

Što se tiče slanja naoružanja tu prednjače Turska i Amerika, dok je Velika Britanija zadužena za obuku tih snaga. Znači i ta priča o slanju “džavelin” raketa nas upozorava da taj proces militarizacije i stvaranja tzv. kosovske vojske ide u opasnom pravcu, iako je tako nešto striktno zabranjeno Rezolucijom 1244. Taj proces neće biti prekinut, ma ko bio predsednik SAD. Verujem da će ta tri pešadijska puka biti u funkciji mnogo pre nego što je planirano. KBS će u jednom trenutku sigurno rasporediti svoje snage na severu KiM, bez odobrenja komandanta KFOR-a.

GLAS: Kada bi to moglo da bude?

DRECUN: Verujem da će ta priča o formiranju ove vojske biti zaokružena tokom 2025. godine. Sve to prati razvoj i drugih vojnih kapaciteta. Naravno tu je i izgradnja vojnih baza. Ne zaboravite da im je Turska već prodala određeni broj dronova. Formirana je i obaveštajna i kontraobaveštajna služba. Ono što je interesantno jeste to da uglavnom nabavljaju ofanzivno naoružanje. U planu im je i kupovina haubica iz Turske. Sve to zabrinjava, jer se formira jedna ozbiljna vojna formacija na prostoru KiM. Stoga i ove najave o uvođenju obaveznog vojno roka. Iako se sa regrutacijom trebalo početi tek 2028. godine, Kurti je odlučio da tokom 2024. sprovede pilot projekat. Tu vojnu obavezu verovatno će pokušati nametnuti i Srbima na KiM, što bi dovelo do novih problema. Da sumiram, sve se svodi na stvaranje uslova da se u jednom trenutku vojno okupira sever Kosova.

Novi izbori

GLAS: Nedavno su u srpskim sredinama počeli sa prikupljanjem potpisa za smjenu albanskih gradonačelnika. Šta očekujete?

DRECUN: Ako ne bude prepreka od strane Prištine čitav proces uključuje i nove izbore i trajaće verovatno oko šest meseci. Nadajmo se da Priština neće opet naći neko tumačenje takozvanog ustavnog suda pa da kažu da nešto nije bilo u skladu sa tzv. ustavom. To je prvi, početni korak da bi se ušlo u proces organizacije novih izbora.
Glas Srpske

Related Topics:

Politika

PONIŠTEN KONKURS ZA RIK! NSRS ipak poslušala Ustavni sud BiH?

Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske poništila je javni konkurs za izbor Republičke izborne komisije.

“Poništava se Javni konkurs za izbor Republičke izborne komisije od 17. juna 2025. godine”, navodi se u Odluci Komisije za izbor i imenovanje od 21. avgusta 2025. godine, a koja je danas objavljena na stranici Narodne skupštine Republike Srpske.

Podsjećanja radi, ovaj konkurs još ranije, tačnije 10. jula poništio je Ustavni sud BiH kao i sve druge akte donesene na osnovu ukinutog Izbornog zakona Republike Srpske.

Odlukom Ustavnog suda BiH zabranjuje se svim institucijama u Republici Srpskoj, svim službenim ili odgovornim osobama u njima, ili jedinicama lokalne samouprave, kao i službenim ili odgovornim osobama iz Republike Srpske koje obavljaju dužnost u institucijama BiH da preduzimaju bilo kakve radnje na osnovu ukinutog Izbornog zakona Republike Srpske.

Ustavni sud BiH je, dodaje se u obrazloženju, ovu odluku donio odlučujući o zahtjevima Denisa Zvizdića, u vrijeme podnošenja zahtjeva prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH, te četiri delegata.

“Ranije je utvrđeno da Izborni zakon Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH. Istovremeno, taj izborni zakon stavljen je van snage u cijelosti i prestao je da važi. Prethodno je Ustavni sud Odlukom o privremenoj mjeri usvojio zahtjev podnosioca Denisa Zvizdića i Izborni zakon RS privremeno stavio van pravne snage do donošenja konačne odluke Ustavnog suda”, podsjećaju iz Ustavnog suda BiH.

Zanimljivo, Komisija za izbor i imenovanja Narodne skupštine poništila je konkurs i praktično ispoštovala odluku Ustavnog suda BiH iako je u Republici Srpskoj na snazi Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, a zvaničnici Republike Srpske u više navrata rekli su da se njihove odluke na teritoriji Republike Srpske neće poštovati.

Nastavi čitati

Politika

PROPAO BIZNIS VLADAJUĆIH? Pravobranilaštvo zaustavilo kupovinu Radišićeve zgrade

Iako je prošlog mjeseca Uprava za indirektno oporezivanje donijela odluku o kupovini dvije zgrade u Banaluci za gotovo stotinu miliona maraka od firme “Grand Trade”, u koju će biti smješteno 650 zaposlenih i prateća oprema, postupak je obustavljen do daljnjeg. Firma “Grand Trade”, od koje su zgrade kupljene, u vlasništvu je Mile Radišića, koji se dovodi u bliske, kumovske veze s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.

Vrijednost ove nabavke je višestruko uvećana u odnosu na početno planiranih 37 miliona 2013. godine. Pored toga, reagovalo je Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, uputivši žalbu Upravi za indirektno oporezivanje. Po žalbi postupa Kancelarija za razmatranje žalbi, a od njihove odluke zavisi ko će koga tužiti, prenosi BHRT. Uprava za indirektno oporezivanje zajedno je s pratećom dokumentacijom proslijedila predmetnu žalbu na nadležno postupanje Kancelariji za razmatranje žalbi BiH 12. avgusta. Kancelarija za razmatranje žalbi trebala bi u prvom zakonskom roku do 12. septembra da se izjasni o žalbi.

Žalba je u postupku rješavanja. Zakonski rok za donošenje odluke je 30 dana, s mogućnošću produženja za još toliko.

Na prijedlog Komisije za borbu protiv korupcije, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je zaključak da Pravobranilaštvo BiH pokrene upravni spor u vezi s kupovinom zgrade od “Grand Tradea”.

Član Komisije za borbu protiv korupcije u državnom parlamentu Jasmin Emrić kazao je kako je sporno to što Savjet ministara nije uradilo ništa da spriječi kupovinu.

“Savjet ministara je osiguralo sredstva u netransparentnom procesu gdje smo konstatovali kroz saslušanja i kroz izvještaj koji je usvojio Predstavnički dom da je napravljeno nekoliko krivičnih djela, odnosno, sumnji”, kazao je Emrić.

Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić kritikovao je Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, ukazavši na izostanak reakcije u postupku kupovine objekata u Sarajevu i Mostaru. Sumnja da je neko u Pravobranilaštvu u dogovoru sa “Grand Tradeom”.

“Tog momenta kada se propuste rokovi iz ponude onaj ponuđač ima mogućnost da tuži BiH da naplati kompletan iznos i da mu ostane objekat u vlasništvu. Imam osjećaj da neko u Pravobranilaštvu hoće da ovaj ponuđač zaradi pravi novac”, rekao je Amidžić.

Bivši pravobranilac Mlađen Mandić smatra da će od odluke Kancelarije za razmatranje žalbi zavisiti ko će podnijeti tužbu – ponuđač Grand Trade ili Pravobranilaštvo BiH. Zakon je, kaže, na strani Pravobranilaštva.

“Jedino Pravobranilaštvo ima pravo da ospori svaki ugovor koji nije u skladu sa zakonom, ustavom ili je rezultat nekih prevarnih radnji. Pravobranilaštvo je u analizama zaključilo da to nije zakonito i tu niko ne snosi posljedice.Grand Trade može da proda zgradu kome hoće, ali BiH ne može prodati pod ovim uslovima”, rekao je Mandić.

Novinar Goran Dakić uvjeren je da će zgrada ipak biti kupljena od ponuđača zbog kojeg je tender i raspisan.

“Nemam nikakav dokaz za to, ali jasno je kao dan ako nešto naraste sa 30 miliona na 100 miliona, a da za to ne postoji nekakvo opravdanje ni obrazloženje osim da će da se rastale i namire svi oni koji su učestvovali u trgovini”, kazao je Dakić.

U “Grand Tradeu” za sada se ne izjašnjavaju hoće li podnijeti tužbu. Iz advokatske kancelarije Stevanović, pravnog zastupnika Grand Tradea, kratak odgovor da su bez komentara.

(BHT) Foto: Ilustracija

Nastavi čitati

Politika

DODIK “Pokušaću da ubijedim PUTINA da podrži naš stav o REFERENDUMU”

Milorad Dodik izjavio je da će pokušati da ubijedi ruskog predsjednika Vladimira Putina da podrži težnje za održavanje referenduma o nezavisnosti Srpske.

“O tome je razgovarano i ranije, ali je Putin uvijek podržavao Dejtonski sporazum i teritorijalni integritet BiH. Tako je bilo i posljednji put kada smo razgovarali, ali mnogo toga se promijenilo od tada. Pokušaću da ga ubijedim da podrži naš stav. Ne znam da li ću uspjeti, ali ću svakako o tome govoriti”, rekao je Dodik.

“To je civilizacijsko dostignuće koje pripada i srpskom narodu”, rekao je Dodik u intervju za ruski servis Bi-Bi-Sija.

Odgovarajući na pitanje šta ako federalna Vlada i Kristijan Šmit ne prihvate rezultate referenduma u Srpskoj koji je raspisan za 25. oktobar, Dodik je rekao da bi to značilo da njima nije stalo do stava i volje naroda kojim oni ovdje pokušavaju da vladaju.

“Nama će to biti osnova da kreiramo neke nove političke agende i procese u kojima ćemo se boriti za afirmaciju narodnog stava. Mi ćemo vjerovatno u nekom narednom periodu pitati narod da li želi da živi u BiH u kojoj se ne prihvata njegova volja”, rekao je Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno