Connect with us

Društvo

EU pomaže BiH da transformiše energetiku, DOBILA 70 MILIONA EVRA

EU je kroz Paket energetske podrške u okviru projekta “Povezani kroz dobro” dodijelila 70 miliona evra bespovratnih sredstava BiH za ublažavanje posljedica energetske krize i unapređenje energetske efikasnosti.

Podrška uključuje 50 miliona evra za oko 190.000 ugroženih domaćinstava i 20 miliona evra za unapređenje energetske efikasnosti u oko 4.000 domaćinstava i oko 400 mikro, malih i srednjih preduzeća u oba entiteta i u Brčko distriktu.

“U sklopu Paketa energetske podrške, nadležne vlasti BiH prvi put dobijaju direktnu budžetsku podršku kako bi sredstava usmjerile ka građanima. Raspodjela sredstava je u toku, a nadležne vlasti su odgovorne da osiguraju da korisnici dobiju namijenjena sredstva do aprila 2024. godine. Način na koji BiH bude upravljala sredstvima iz Paketa energetske podrške će biti važan pokazatelj za direktnu podršku institucijama BiH u budućnosti”, kažu oni.

U okviru podrške ugroženim domaćinstvima, u Republici Srpskoj je isplaćena bespovratna EU pomoć za ublažavanje negativnih socio-ekonomskih uticaja energetske krize.

Oko 67.000 ugroženih domaćinstava je već dobilo sredstva koja je osigurala EU. U FBiH Federalno ministarstvo rada i socijalne politike objavilo je javni poziv 23. oktobra 2023, a isplate su počele prošlog mjeseca.

U okviru podrške za poboljšanje energetske efikasnosti, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS je 18. decembra 2023. godine raspisao javni poziv za dodjelu sredstava namijenjenih sprovođenju mjera energetske efikasnosti u stambenim objektima i mikro, malim i srednjim preduzećima za 2023. godinu.

Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH objavio je 3. novembra 2023. godine javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava EU građanima – vlasnicima stambenih objekata, te mikro, malim i srednjim preduzećima, za projekte energetske efikasnosti, podsticanje energetske tranzicije i ublažavanje negativnih posljedica izazvanih energetskim krizama i poskupljenjima.

EU je novac podijelila BiH, uprkos činjenici da BiH nije ispunila svoj dio obećanja. Naime, iako se obavezala, BiH nije usvojila deklaraciju o energetskoj bezbjednosti, koja je prije godinu dana predložena u sklopu Berlinskog procesa.

U Delegaciji EU za “Nezavisne” upozoravaju da BiH mora potpisati ovu deklaraciju ako želi da dobije dalju podršku.

“Od bh. vlasti se očekuje da će podržati deklaraciju jer je to takođe jedna od mjera iz Akcionog plana za Paket energetske podrške koji je Savjet ministara BiH odobrio u decembru 2022. godine”, kažu oni i podsjećaju da će EU za energetsku podršku zemljama zapadnog Balkana dodijeliti čak milijardu evra.

“Od tog iznosa, pola milijarde evra namijenjeno je kao budžetska podrška za podršku domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima zbog povećanja cijena energenata, po kojem osnovu je Bosna i Hercegovina dobila i 70 miliona evra iz IPA sredstava u 2023. godini. Plasman preostalih pola milijarde evra planiran je kroz Investicioni fond za zapadni Balkan (WBIF) za investicione projekte unapređenja energetske diversifikacije, proizvodnje obnovljive energije i interkonekcija gasa i električne energije”, kažu oni.

Podsjećaju da je u decembru prošle godine WBIF odobrio dvije investicije u obnovljivu energiju u BiH u ukupnom iznosu od oko 64 miliona evra i to za Vjetroelektranu Vlašić, za koju je izdvojeno 20,86 miliona evra i Vjetroelektranu Poklečani, za koju je izdvojeno 43,66 miliona evra.

U Delegaciji takođe podsjećaju da je BiH potpisala Sofijsku deklaraciju o Zelenoj agendi za zapadni Balkan, u skladu s Evropskim zelenim dogovorom, te se zajedno s drugim zemljama zapadnog Balkana obavezala da će raditi na karbonskoj neutralnosti do 2050. godine u skladu sa Pariskim sporazumom i obavezama preuzetim prema Ugovoru o Energetskoj zajednici.

“U cilju postizanja ciljeva Zelene agende, zemlje zapadnog Balkana usvojile su Akcioni plan za implementaciju Zelene agende. Nema sumnje da BiH treba ubrzati rad na dekarbonizaciji kako bi postala manje zavisna od uglja i gasa. Razlozi su brojni jer će energetska tranzicija osigurati sigurno snabdijevanje energijom, pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, osigurati čist vazduh i osnažiti bh. privredu”, naglasili su oni.

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Aktuelno