Connect with us

Društvo

EU pomaže BiH da transformiše energetiku, DOBILA 70 MILIONA EVRA

EU je kroz Paket energetske podrške u okviru projekta “Povezani kroz dobro” dodijelila 70 miliona evra bespovratnih sredstava BiH za ublažavanje posljedica energetske krize i unapređenje energetske efikasnosti.

Podrška uključuje 50 miliona evra za oko 190.000 ugroženih domaćinstava i 20 miliona evra za unapređenje energetske efikasnosti u oko 4.000 domaćinstava i oko 400 mikro, malih i srednjih preduzeća u oba entiteta i u Brčko distriktu.

“U sklopu Paketa energetske podrške, nadležne vlasti BiH prvi put dobijaju direktnu budžetsku podršku kako bi sredstava usmjerile ka građanima. Raspodjela sredstava je u toku, a nadležne vlasti su odgovorne da osiguraju da korisnici dobiju namijenjena sredstva do aprila 2024. godine. Način na koji BiH bude upravljala sredstvima iz Paketa energetske podrške će biti važan pokazatelj za direktnu podršku institucijama BiH u budućnosti”, kažu oni.

U okviru podrške ugroženim domaćinstvima, u Republici Srpskoj je isplaćena bespovratna EU pomoć za ublažavanje negativnih socio-ekonomskih uticaja energetske krize.

Oko 67.000 ugroženih domaćinstava je već dobilo sredstva koja je osigurala EU. U FBiH Federalno ministarstvo rada i socijalne politike objavilo je javni poziv 23. oktobra 2023, a isplate su počele prošlog mjeseca.

U okviru podrške za poboljšanje energetske efikasnosti, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS je 18. decembra 2023. godine raspisao javni poziv za dodjelu sredstava namijenjenih sprovođenju mjera energetske efikasnosti u stambenim objektima i mikro, malim i srednjim preduzećima za 2023. godinu.

Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH objavio je 3. novembra 2023. godine javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava EU građanima – vlasnicima stambenih objekata, te mikro, malim i srednjim preduzećima, za projekte energetske efikasnosti, podsticanje energetske tranzicije i ublažavanje negativnih posljedica izazvanih energetskim krizama i poskupljenjima.

EU je novac podijelila BiH, uprkos činjenici da BiH nije ispunila svoj dio obećanja. Naime, iako se obavezala, BiH nije usvojila deklaraciju o energetskoj bezbjednosti, koja je prije godinu dana predložena u sklopu Berlinskog procesa.

U Delegaciji EU za “Nezavisne” upozoravaju da BiH mora potpisati ovu deklaraciju ako želi da dobije dalju podršku.

“Od bh. vlasti se očekuje da će podržati deklaraciju jer je to takođe jedna od mjera iz Akcionog plana za Paket energetske podrške koji je Savjet ministara BiH odobrio u decembru 2022. godine”, kažu oni i podsjećaju da će EU za energetsku podršku zemljama zapadnog Balkana dodijeliti čak milijardu evra.

“Od tog iznosa, pola milijarde evra namijenjeno je kao budžetska podrška za podršku domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima zbog povećanja cijena energenata, po kojem osnovu je Bosna i Hercegovina dobila i 70 miliona evra iz IPA sredstava u 2023. godini. Plasman preostalih pola milijarde evra planiran je kroz Investicioni fond za zapadni Balkan (WBIF) za investicione projekte unapređenja energetske diversifikacije, proizvodnje obnovljive energije i interkonekcija gasa i električne energije”, kažu oni.

Podsjećaju da je u decembru prošle godine WBIF odobrio dvije investicije u obnovljivu energiju u BiH u ukupnom iznosu od oko 64 miliona evra i to za Vjetroelektranu Vlašić, za koju je izdvojeno 20,86 miliona evra i Vjetroelektranu Poklečani, za koju je izdvojeno 43,66 miliona evra.

U Delegaciji takođe podsjećaju da je BiH potpisala Sofijsku deklaraciju o Zelenoj agendi za zapadni Balkan, u skladu s Evropskim zelenim dogovorom, te se zajedno s drugim zemljama zapadnog Balkana obavezala da će raditi na karbonskoj neutralnosti do 2050. godine u skladu sa Pariskim sporazumom i obavezama preuzetim prema Ugovoru o Energetskoj zajednici.

“U cilju postizanja ciljeva Zelene agende, zemlje zapadnog Balkana usvojile su Akcioni plan za implementaciju Zelene agende. Nema sumnje da BiH treba ubrzati rad na dekarbonizaciji kako bi postala manje zavisna od uglja i gasa. Razlozi su brojni jer će energetska tranzicija osigurati sigurno snabdijevanje energijom, pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, osigurati čist vazduh i osnažiti bh. privredu”, naglasili su oni.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno