Imovina “Željeznica RS” (ŽRS) procijenjena je na oko 300 miliona maraka. To je prvi put da su procjenitelji izašli na teren nakon 1992. godine, od kada je osnovano ovo javno preduzeće, i utvrdili koliko ono zaista vrijedi, rekao je “Glasu Srpske” direktor te kompanije Slađan Jović.

Na Banjalučkoj berzi objavljeno je da je Vlada RS upoznata sa informacijom o procjeni vrijednosti imovine ŽRS te da je zadužila nadležne u javnom preduzeću da procjenu imovine uknjiže u poslovne knjige i evidentiraju u svojim finansijskim izvještajima.

Jović je rekao da je procjena imovine urađena u sklopu restrukturiranja javnog preduzeća.

– Ovlašćene procjeniteljske kuće završile su sa procjenom vrijednosti imovine i o tome smo upoznali i Ministarstvo saobraćaja i veza, odnosno Vladu Republike Srpske. Prvi put nakon 1992. godine, od kada je osnovano ovo javno preduzeće, urađena je procjena imovine i to na takav način da je tačno utvrđeno šta je u vlasništvu “Željeznica” prema trenutno važećim zakonskim rješenjima – poručio je Jović.

Naglasio je da će procijenjena vrijednost imovine biti evidentirana u bilansima ŽRS.

– Nakon što smo završili ovaj dio posla, idemo u proceduru pretvaranja duga u kapital. Time bi trebalo da bude i završena sva priča u vezi sa restrukturiranjem ovog javnog preduzeća. Tu je riječ o onom dugu koji je država preuzimala na sebe o pitanju kredita i vraćala ih u ime ŽRS – naglasio je Jović i dodao da bi proces restrukturiranja, nakon više pomjeranja zacrtanih rokova, konačno trebalo da bude završen krajem godine.

Do tada bi, naglašava Jović, u sklopu ŽRS trebalo da budu i osnovana tri zasebna preduzeća – za prevoz putnika, kargo i infrastrukturu.

Restrukturiranje ŽRS počelo je 2017. godine, odnosno kada je Svjetska banka u decembru te godine odobrila kredit za taj projekat u iznosu od 51,3 miliona evra. Rok za završetak restrukturiranja do sada je u više navrata pomjeren, odnosno sa 2021. prolongiran je na kraj 2022. godine, pa na 30. septembar 2023, da bi, prema najnovijoj odluci, vremenska odrednica za završetak tog posla dobila novi rok, kraj 2024. godine.

Novi rok aminovao je i Savjet ministara u aprilu 2023. godine, kada je dao zeleno svjetlo za usvajanje Prijedloga amandmana na Sporazum o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekat restrukturiranja ŽRS. Taj amandman se nije odnosio na novo zaduženje, već na produžavanje trajanja kreditnog aranžmana do kraja 2024. godine.

ISPRAĆAJ U PENZIJU

Sindikat željezničara Republike Srpske organizovao je juče svečani ispraćaj u penziju za 24 člana koji su to pravo stekli u prošloj godini.

Predsjednik Sindikata željezničara Jelenko Dobraš naveo je da su svečani ispraćaj tradicionalno organizovali povodom slave Željeznica RS Svetog Vasilija Ostroškog.

Penzionisani željezničari navode da će radni vijek pamtiti po lijepom.

Veljko Vuković iz Banjaluke, koji je kao inženjer u ŽRS radio 23 godine, rekao je da je zadovoljan vremenom provedenim u toj kompaniji, dok je Neven Porubović iz Doboja, koji je u ovom preduzeću radio 24 godine, naveo da mu ništa nije bilo teško, ali i da je sa radnim kolegama imao odličan odnos.

Ambasador BiH pri UN, Zlatko Lagumdžija, odlučio se obratiti na današnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti posvećenoj BiH nakon govora Saše Marta, otpravnika poslova Srbije u UN.

Lagumdžija je pozvao “sve kolege da se pridruže Rezoluciji o genocidu u Srebrenici”.

“Umjesto priznanja, ovdje čujemo negiranje. Ovdje se zaista suočavamo sa negiranjem čovječnosti. Ne treba ovdje govoriti o tome kako će rezolucija o Srebrenici dovesti do nestabilnosti u državi. To je samo prijetnja onih koji žele da kontrolišu istinu i regionu i da i dalje nastave da slave i nagrađuju ratne zločince, te da viktimiziraju žrtve. Ako mogu da pitam, gdje se pominje nasilje u rezoluciji? Kako će ga to potaknuti? Jer se neko konačno suprotstavio revizionizmu? Kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici ne smije biti kultura negiranja, kako se genocid nikada ne bi ponovio, zato pozivam kolege da nam se pridruže u Rezoluciji i provedbi. I konačno, vaša blizina mojoj državi izaziva nestabilnosti. Vi ste bili dio sukoba kao i mi što smo bili, dio ste i Dejtonskog mirovnog sporazuma, stoga morate poštovati suverenitet”, rekao je Lagumdžija, prenosi N1.

Predstavnik Srbije Saša Mart prethodno je naveo kako su rezoluciju o genocidu u Srebrenici inicirali pojedinci, te da “jednostrani potezi Misije BiH pri UN ne pridonose procesu pomirenja u BiH”.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je za Srnu da je Denis Bećirović lažima nadmašio sam sebe danas pred Savjetom bezbjednosti UN, a najprije tvrdeći da govori u ime BiH, što je laž.

“Ne postoji odluka Predsjedništva prema kojoj Bećirović može da govori u ime BiH. On je danas govorio u ime Bošnjaka i to onih koji su ga birali. Svaka tvrdnja koju je danas iznio je tačna koliko i ta da govori u ime BiH”, istakao je Dodik.

On je naglasio da će ostati zapisano da je legalno birani član Predsjedništva BiH molio Savjet bezbjednosti UN da se ne ukida kolonijalna uprava u BiH, a čovjeka bez legaliteta i legitimiteta označio kao jedinog ovlaštenog da govori pred Savjetom bezbjednosti UN.
“Niko iz Republike Srpske ne može toliko da poništi BiH jednim potezom koliko je to učinio Bećirović danas. Laži koje je iznio na račun Republike Srpske, posebno one o ugrožavanju mira, kontinuitet su Bećirovićeve, ali i bošnjačke politike, koja se svodi na fabrikovanje laži o Republici Srpskoj i Srbima”, ukazao je predsjednik Srpske.

On je rekao da je suludo otići pred Savjet bezbjednosti UN da bi se žalio na stranu potpisnicu Dejtonskog mirovnog sporazuma, što Republika Srpska jeste u svim njegovim aneksima, a onda tu istu potpisnicu optuživati da napada Dejtonski sporazum.

“Republika Srpska je u Dejtonski sporazum unijela svoj suverenitet, iako se Bećirović uzalud trudi da ga negira. Republika Srpska je nastala prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer kako nešto što tek nastaje sporazumom može da potpiše sve anekse tog sporazuma”, istakao je Dodik.
U jednom od tih aneksa, dodao je predsjednik Srpske u izjavi za Srnu, je i Ustav BiH kojim je takođe riješeno pitanje imovine, tako da po Aneksu četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to je Ustav BiH, imovina pripada entitetima.

“Ustav je precizirao da sve što nije izričito dato BiH pripada entitetima. Imovina nije na spisku onoga što je tim sporazumom pripalo BiH”, pojasnio je Dodik.

Kada je riječ o Bećirovićevim optužbama na račun Srbije, Dodik je naveo da negirati da je Srbija garant Dejtonskog sporazuma je, takođe, negiranje tog sporazuma, za šta uporno on optužuje Republiku Srpsku.

“Tvrditi da Republika Srpska prijeti, kako Bećirović kaže, novim genocidom zaslužuje dva pitanja – koji je to bio stari i da li je on uopšte normalan ako tako olako izgovara tako teške i opasne stvari”, naglasio je predsjednik Republike Srpske.