Connect with us

Svijet

NEZADOVOLJSTVO NA VRHUNCU! Zašto protestuju poljoprivrednici širom Evrope

Širom Evrope poljoprivrednici nedjeljama protestuju zbog krize sa cijenama, nezadovoljni poljoprivrednim zakonima EU, a nakon što su protesti održani ispred zgrade Evropskog parlamenta u Briselu, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pokrenula je strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede.
Bijes poljoprivrednika u posljednjih nekoliko nedjelja doveo je do blokada puteva i traktorskih parada, a protesti su održani u Francuskoj, Njemačkoj, Litvaniji, Poljskoj i Rumuniji, a ranije i u Holandiji.Iako poljoprivrednici protestuju zbog nacionalnih pitanja, oni su ujedinjeni kada je riječ o sve većim izazovima sa kojima se suočava poljoprivreda, uključujući ekstremne vremenske prilike, ptičji grip i porast troškova goriva.

Nezadovoljni su zbog prekomjernih regulativa, uključujući na evropskom nivou, kao i priliva ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda u EU od ukidanja carinskih dažbina 2022. godine.

U pokušaju da smiri bijes poljoprivrednika, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u četvrtak je pokrenula novi format strateškog dijaloga koji okuplja poljoprivrednike, ekološke organizacije i industriju, kako bi se došlo do rješenja za probleme poljoprivrednika u Evropi.

Među glavnim pitanjima su teme poput prihoda farmera, održivost, tehnološke inovacije i konkurentnost, a dio programa je i pitanje zelene tranzicije i zabrinutost da će ona izazvati dodatne probleme poljoprivrednicima.

Uoči izbora za Evropski parlament u junu i anketa koje pokazuju rast popularnosti krajnje desnice i nacionalista koji se intenzivno bave pitanjem poljoprivrede, poslanik u EP i potpredsednik grupacije socijalista Pedro Markes rekao je da su poljoprivrednici “veoma važno biračko tijelo”.

Ispred Evropskog parlamenta u Briselu su 24. januara održane demonstracije poljoprivrednika, kojima je prisustvovala i Marion Marešal, nećaka Marin Le Pen, koja će predvoditi francuski desničarski pokret Rekonkista na izborima za Evropski parlament.

U Njemačkoj poljoprivrednici nedjeljama protestuju zbog smanjenja subvencija za dizel, a u susjednoj Austriji, gdje se na jesen održavaju izbori, desničarska Slobodarska partija Austrije prošle nedjelje je organizovala demonstracije poljoprivrednika.

U Francuskoj se sve veći gnijev farmera izražava kao prvi veliki izazov novoimenovane vlade premijera Gabrijela Atala. Ogorčenost su posljednjih mjeseci pokazali i poljoprivrednici u Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj, gdje proizvođači osuđuju, kako navode, “nepravednu konkuraciju” koja dolazi iz Ukrajine znog snižavanja cijena njenih žitarica.

U Poljskoj su u aprilu 2023. godine protesti doveli do ostavke ministra poljoprivrede, a granični prelazi sa Ukrajinom bili su blokirani od novembra, ali je blokada privremeno obustavljena 6. januara, nakon dogovora sa poljskom vladom.

U Rumuniji su 7. januara počeli protesti poljoprivrednika i prevoznika.

Stotine traktora i kamiona blokiralo je pogranični saobraćaj, što je otežalo kamionima sa žitaricama iz Ukrajine da uđu u zemlju.

Poljoprivrednici traže nadoknadu za gubitke koje je izazvao veliki poremećaj na tržištu žitarica usljed uvoza jeftinog žita iz Ukrajine, što, kako navode, nije u skladu sa standardima EU.

Bugarski ministar za poljoprivredu i hranu Kiril Vatev i bugarski premijer Nikolaj Denkov sastali su se 21. januara sa predstavnicima nacionalnog udruženja proizvođača žitarica i bugarske poljoprivredne komore kako bi razgovarali o statusu kvo i izbegli potencijalne buduće proteste, nakon što su se poljoprivrednici okupili u Sofiji u novembru prošle godine.

Protesti bi mogli da se prošire, a predsjednica Komiteta profesionalnih poljoprivrednih organizacija Evropske unije  Kristijan Lambert upozorila je da se o protestima govori i među poljoprivrednim sindikatima u Italiji i Španiji.

Sindikat slovenačkih poljoprivrednika pozvao je novog ministra poljoprivrede Mateju Čalušića da odgovori na njihove zahtjeve i ponudi neka rešenja, a ukoliko se to ne dogodi, upozorio je, poljoprivrednici pozivaju da idu stopama njemačkih demonstranata.

U Viljnusu, glavnom gradu Litvanije, nekoliko hiljada farmera sa 1.300 traktora okupilo se ove nedjelje na dva dana zahtijevajući bolje cijene, niže poreze na gorivo, pojednostavljenje propisa i zabranu tranzita ruskog žita kroz njihovu zemlju.

Related Topics:

Svijet

RUSKI DIPLOMATA “Kijev je spreman da se upusti u BILO KOJU VRSTU PROVOKACIJA”

Kijev je spreman da se upusti u bilo koju vrstu provokacija, prije svega na sopstvenoj teritoriji, kako bi sabotirao pregovore između Moskve i Vašingtona, izjavio je visoki diplomata ruskog Ministarstva spoljnih poslova Rodion Mirošnik.

“Da bi poremetio rusko-američke pregovore, Kijev je spreman na sve provokacije, prije svega na svojoj teritoriji, gdje ih niko ne sprečava da zloupotrebljavaju sopstveno stanovništvo, pažljivo pripremaju uslove i prikazuju strahote svojim zapadnim sponzorima”, napisao je Mirošnik na svom “Telegram” kanalu.

Prema njegovim riječima, Kijev redovno koristi civilnu infrastrukturu u vojne svrhe i pravi provokacije da bi potom okrivio Rusiju.
Mirošnik, ambasador po posebnom zadatku Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije, napomenuo je da lista kijevskih zločina pod “lažnom zastavom” nastavlja da raste.

Oružane snage Ukrajine održale su juče sastanak komandanata jedinica i zapadnih instruktora u restoranu u Krivom Rogu.

Prema ruskom Ministarstvu odbrane, izvršen je precizan udar na lice mjesta, koji je rezultirao eliminacijom do 85 ukrajinskih vojnika i stranih oficira, prenosi TASS.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA UZVRAĆA UDARAC! Povlače 1.200 tona zlata iz AMERIKE

Kao odgovor na nepredvidivu ekonomsku politiku američkog predsjednika Donalda Trampa njemačka vlada razmatra da povuče 1.200 tona njemačkog zlata koje se već decenijama čuva u trezoru američkih Federalnih rezervi u Njujorku, javlja Blid.

Njemačka ima druge najveće rezerve zlata u svijetu poslije SAD – 3.375 tona (270.000 poluga od po 12,5 kilograma), a trenutna vrednost njemačkog zlata se procjenjuje na oko 280 milijardi evra, piše njemački dnevnik, prenosi Tanjug.

Visoki zvaničnici Hrišćansko-demokratske unije (CDU), koja bi trebalo da predvodi sljedeću njemačku vladu, razgovarali su o povlačenju zlata iz američkog trezora zbog sumnji da zvanični Vašington više nije pouzdan partner.
Bivši ministar u vladi Njemačke Marko Vandervic potvrdio je da je ovo pitanje na dnevnom redu.

Vandervic je i ranije lobirao da mu se dozvoli da posjeti trezor u Njujorku u kojem se čuva njemačko zlato, ali je njegov zahtjev odbijen 2012. godine.

“Skoro 37 odsto njemačkog zlata vrijednog oko 100 milijardi evra, povjerili smo SAD u nadi da ćemo zlato moći direktno zamijeniti za američke dolare u slučaju krize (rata, elementarnih nepogoda, kolapsa valute i dr.). Zlato se do sada čuvalo u politički nezavisnoj američkoj centralnoj banci”, naglasio je Mihael Jeger iz Evropskog udruženja poreskih obveznika, prenose “Nezavisne novine”.
Linker
Njemačka je uspjela da se ekonomski povrati poslije Drugog svjetskog rata zahvaljujući značajnom porastu izvoza i nastajanju velikih trgovinskih viškova u poslovanju sa drugim zemljama koji su tokom vremena pretvarani u zlatne rezerve.

Nastavi čitati

Svijet

OLUJE RAZARAJU AMERIKU! Odnijele 16 života

Poplave i tornada koji su proteklih dana pogodili srednji zapad i jug Sjedinjenih Američkih Država ostavili su za sobom pustoš i odnijeli najmanje 16 života, među kojima su i djeca. Najteže je pogođena savezna država Tenesi, gdje je stradalo deset osoba, dok su smrtni slučajevi zabilježeni i u Kentakiju, Indiani, Misuriju i Arkanzasu.
UKentakiju je tragedija zadesila jednu porodicu kada je devetogodišnji dječak, na putu do školskog autobusa, odnesen bujicom. Njegovo tijelo je pronađeno kasnije, bez znakova života. U Arkansasu je život izgubilo petogodišnje dijete, koje je nastradalo u svom domu.
Iako je potvrđeno da je smrt povezana s nevremenom, lokalne vlasti nisu iznijele više detalja. Prema podacima ABC Njuza, u Arkansasu je u svega nekoliko dana palo onoliko kiše koliko inače padne za tri mjeseca, prenosi Blick.
Zemlja pod vodom

Obilne padavine izazvale su katastrofalne poplave, pri čemu su čitave oblasti ostale pod vodom. Kuće i automobili su nestali pod blatnjavim vodenim masama, dok su ulice, željezničke pruge, polja, pa čak i mostovi postali neprohodni. Olujni vetrovi su dodatno pogoršali situaciju – krovovi kuća su odletjeli, a skladišta su se urušavala. U više mjesta zabilježeni su i tornada.

Nacionalna meteorološka služba izdala je hitna upozorenja na tornada i upozorila stanovništvo da postoji direktna opasnost po život, pozivajući ljude da se sklone na sigurno. Meteorolozi dodatno upozoravaju da bi nivoi rijeka mogli nastaviti da rastu, čime bi nove oblasti mogle biti pogođene poplavama, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Aktuelno