Šesnaestogodišnji napadač koji je u četvrtak u osnovnoj školi “Silver Rail u Bendu, u američkoj saveznoj državi Oregon, ubio troje dece i 25-godišnju nastavnicu identifikovan je kao Grifin Dž. Džon Drugi, saopštio je danas šef policije Benda Majk Kranc.

Policija je navela da je napadača ubio 36-godišnji muškarac koji se zatekao u školi, dok je osumnjičeni prethodno bio učenik te škole, prenosi CBS njuz.

Napadač je koristio sačmaricu kalibra 12, koju je, prema navodima izvora iz policije, kupila njegova majka.

Kranc je rekao da je na mestu napada pronađena sačmarica “maverik 88” sa pumpom, kao i ranac, a da je napadač ispalio do 15 metaka.

Napadač je u školu ušao nakon što je ispalio nekoliko metaka u stakla na dvokrilnim vratima, a zatim ušao u učionicu za učenike sa posebnim potrebama, gde je otvorio vatru.

Svi nastradali i povređeni pogođeni su u toj učionici, rekao je Kranc.

Motiv napada za sada nije poznat.

Prema policijskim navodima, napadač je prethodno pucao na muškarca koji se vozilom približavao školi i pogodio njegov kamion najmanje tri puta.

Vozač je potom pozvao policiju, dok je drugi muškarac, čija deca pohađaju školu, ušao na školsko parkiralište i sukobio se sa napadačem.

Kranc je rekao da je taj muškarac, identifikovan kao Kejleb Đamanko, iz svog vozila uzeo pištolj kalibra 40 koji je legalno posedovao i ušao u školu.

Tamo je zatekao nastavnicu koja se fizički borila sa napadačem, a zatim je pucao u njega i više puta ga pogodio.

Policija je pohvalila nastavnicu, koja je bacila mobilni telefon na napadača, oborila ga i pokušala da mu oduzme oružje, ocenivši da je time gotovo sigurno sprečila još veće krvoproliće.

U napadu su nastradala deca uzrasta pet, osam i 11 godina, kao i 25-godišnja nastavnica Megan Lambert.

Policija je identifikovala petogodišnjeg Roama Samera, dok imena druge dvoje dece njihove porodice nisu javno saopštile.

Povređene su još jedna sedmogodišnja devojčica i 54-godišnja nastavnica Beki Druri.

Devojčica je u ozbiljnom, ali stabilnom stanju, dok je nastavnica zadobila teške povrede, koje nisu opasne po život.

Istražitelji pregledaju računar, telefon, naloge na društvenim mrežama, istoriju pretrage i druge aktivnosti napadača na internetu, kako bi utvrdili da li je bio opsednut nasiljem ili ranijim masovnim pucnjavama.

Policija je saopštila da je istraga još u početnoj fazi.

Kejti Zakarija, koja je na funkciji portparolke Bijele kuće provela svega nekoliko radnih dana, oglasila se nakon naglog kraja svog mandata – i uprkos svemu, za američkog predsjednika Donalda Trampa imala je samo riječi hvale.

Zakarija je zahvalila Trampu na prilici da radi u njegovoj administraciji, ističući da joj je bila čast da bude dio njegovog tima.

„Predsjednik Tramp je ljubazan, divan, plemenit, pažljiv, pun entuzijazma i izuzetno vrijedan čovjek. Voljela bih da ga više Amerikanaca cijeni. Niko nikada neće učiniti Ameriku velikom na način na koji je to on učinio i na koji to i dalje čini. Bila mi je čast raditi za njega“, navela je Zakarija.

Tramp joj poručio da razmisli da li želi da ostane

Njena izjava dolazi samo dan nakon što je Tramp javno doveo u pitanje njen ostanak na funkciji.

Američki predsjednik rekao je 16. oktobra da bi Zakarija trebalo da „ponovo razmisli“ da li želi da nastavi da obavlja posao portparolke, tvrdeći da su se mediji prema njoj odnosili „veoma, veoma loše“.

„Pitao sam je: ‘Kejti, da li je ovo za tebe? Jer, iskreno, ovo ti ne treba. Ne moraš da dozvoliš da se prema tebi ovako loše odnose’“, rekao je Tramp novinarima ispred Bijele kuće.

Opisao ju je kao „veoma prijatnu osobu“ i dodao da bi, da je na njenom mjestu, dobro razmislio o tome da li da ostane na toj funkciji.

Prvo obraćanje trajalo manje od 15 minuta

Zakarija se na funkciji od samog početka našla pod snažnim pritiskom američkih medija.

Njeno prvo obraćanje novinarima u Bijeloj kući trajalo je manje od 15 minuta, a tokom njega odgovorila je na svega tri pitanja.

Nastup je izazvao brojne kritike i otvorio pitanja o njenoj spremnosti za jednu od najizloženijih funkcija u administraciji američkog predsjednika.

Ipak, nakon što je njen mandat završen gotovo jednako brzo kao što je i počeo, Zakarija nije kritikovala Trampa.

Naprotiv – zahvalila mu je, pohvalila ga i poručila da će ga pamtiti kao predsjednika koji je Ameriku učinio velikom.

Mandat je trajao samo nekoliko dana, ali je završna poruka Zakarije prema Trampu ostala potpuno lojalna.

Tokom četvorodnevnih nasilnih demonstracija u Albaniji povrijeđeno je čak 156 osoba, među kojima je 97 policajaca i četvoro djece, dok su 152 demonstranta uhapšena nakon što su studentski protesti sa zahtjevom za ostavku premijera Edija Rame prerasli u nasilje.

Demo je u sinoćnom saopštenju naveo da je među povrijeđenima na protestu i četvoro maloljetnika, upozorivši da je njihovo uključivanje u političke sukobe i izlaganje opasnosti neprihvatljivo, prenosi Juronjuz Albanija.

Pozvao je roditelje da spriječe djecu da učestvuju u napadima na policiju, uništavanju javne imovine i drugim nasilnim radnjama.

Albanski ministar je istakao da nasilje ne bi trebalo da se poistovjećuje sa studentskim protestima, navodeći da je broj studenata među uhapšenima ili onima koji se suočavaju sa sudskim postupcima zbog nasilnih djela veoma mali.

On je ocijenio da je riječ o pokušaju preuzimanja vlasti nasiljem i optužio organizatore da ugrožavaju evropski put Albanije, poručivši da takve aktivnosti neće zaustaviti približavanje zemlje Evropskoj uniji.

Demo je povrijeđenima poželio brz oporavak i pozvao građane da se umjesto sukoba okrenu zajedničkom radu za dobrobit zemlje.

Juče je bio četvrti dan protesta u Albaniji, dok studenti i mladi ljudi i dalje zahtijevaju ostavku albanskog premijera Edija Rame, a prema posljednjim podacima policije, 152 osobe su uhapšene u nekoliko gradova širom zemlje.

Protesti u Tirani zbog zahtjeva za poboljšanje uslova u obrazovanju prerasli su u nasilne sukobe demonstranata i policije, tokom kojih su napadnute državne institucije i privatni objekti, zapaljena vozila i izazvani požari.

Organizatori protesta navode da su nezadovoljni uslovima na univerzitetima, troškovima studiranja, nedostatkom finansijske podrške i slabim izgledima za zaposlenje nakon diplomiranja.