Connect with us

Društvo

“POPUNJENI KAPACITETI SIGURNE KUĆE”: U Prijedoru rekordan broj prijava za nasilje

Centar za socijalni rad u Prijedoru u prošloj godini je zabilježio najveći broj prijava otkad se sistemski bilježe podaci i znatno je povećan broj djece koja su izložena nasilju, rekla je socijalni radnik Dragana Grujičić.

Porast broja prijava govori o rastu povjerenja u subjekte zaštite i stručnjaci kontinuirano ohrabruju žrtve da prijavljuju svaki oblik nasilja.

Centar je prošle godine zabilježio 206 prijava porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, a broj djece izložene nasilju povećan je sa 18 na 47 direktnih žrtava nasilja i sa 140 na 175 prisutnih prilikom nasilja.

Grujičićeva je navela da je u borbi protiv porodičnog i rodno zasnovanog nasilja prošla godina u Prijedoru bila u znaku jačanja multisektorskog pristupa između Centra za socijalni rad i policije prijavama nasilja.

Ona je pojasnila da je jedan od najvidljivijih rezultata tog trenda utrostručen broj izrečenih hitnih mjera zaštite od Osnovnog suda u Prijedoru.

“U 2022. godini imali smo ih tri, a prošle godine devet. Sud ove mjere donosi na osnovu zajedničke procjene ova dva subjekta zaštite”, rekla je Grujičićeva Srni.

Prema njenim riječima, bilo je i slučajeva da je stručni radnik Centra za socijalni rad odlazio u policiju prilikom saslušanja žrtve kako bi je zaštitio od retraumatizacije.

“Takođe, kao i ranije, bilo je zajedničkih direktnih postupanja na terenu, kako u dežurstvu, tako i u redovnom radnom veremenu Centra”, naglasila je Grujičićeva.

Kada je riječ o prijavama nasilja, u prvoj godini pandemije virusa korona bio je jedan skok i te 2020. zabilježeno je 170 prijava, a ostale su bile između 120 i 150, a 2022. bilo je 159 ili 47 manje nego lani.

Prema njenim riječima, djeca više prijavljuju i nasilje prema njima i prema drugom članu porodice, a udvostručen je i broj prijava iz škola Centru sa šest u 2022. na 12 u prošloj godini.

U 206 slučajeva bilo je 220 žrtava, od kojih su 164 žene, a među žrtvama su žena i muškarac sa invaliditetom, dvije žene romske nacionalnosti i jedna punoljetna osoba koja je pod starateljstvom i koja je smještena u ustanovu socijalne zaštite, dok je među počinocima nasilja jedna trudnica.

Kao i u 2022. godini, i lani je u više od polovine ukupnog broja slučajeva, od njih 108, nasilnik muškarac, žrtva je žena, odnosno bračni, vanbračni i emocionalni partneri, sadašnji i bivši, dok je u devet slučajeva žena počinila nasilje nad muškarcem.

Centra za socijalni rad prema žrtvama nasilja u porodici postupa kroz smještaj u sigurnu kuću, posredovanje kod ostvarivanja zdravstvene zaštite i savjetovanje, a oni su približno isti kao i 2022. godine, dok je posredovanje kod ostvarivanja pravne pomoći više nego udvostručeno sa četiri na devet.

“Bilo bi poželjno da u narednom periodu pokušamo da iniciramo uspostavljanje proširenih prava na nivou grada za žrtve nasilja u porodici, bar neka od onih koje ima, na primjer, Bijeljina. Ono što je poteškoća u odnosu na 2022. godinu je što su smještajni kapaciteti sigurne kuće popunjeni od polovine 2023. godine”, pojasnila je Grujičićeva.

U prihvatilište Centra za socijalni rad Prijedor lani je bila smještena jedna žrtva nasilja i troje djece.

Jedan od subjekata prevencije i zaštite od nasilja u porodici, prijedorski Centar “Sunce”, koji pohađaju djeca s razvojnim poteškoćama, u 2023. godini nije zabilježio nijedan slučaj nasilja u porodici.

Socijalni radnik iz ovog centra Ljubica Ivetić rekla je da je to prvi put da godišnji izvještaj nema nijednu prijavu još otkad je ova ustanova 2015. godine pristupila lokalnom multisektorskom timu i potpisala protokol.

“Bez obzira na takvu statistiku, uvijek naglašavam značaj stručnih službi u školama – pedagoga i psihologa, te trend da škole sada više prijavljuju slučajeve porodičnog nasilja za koje imaju saznanja. To se malo uozbiljilo u odnosu na raniji period, pa čak imamo i dobre primjere gdje radnici škole odvedu dijete ljekaru”, istakla je Ivetićeva.

Ona je navela da škole imaju definisana postupanja u slučajevima uočavanja devijantnih pojava i ponašanja, ali da sve češće i same preduzimaju inicijativu i ne čekaju da se slučajem bave drugi subjekti zaštite.

“Naše je da pažljivo provjerimo svaku sumnju”, poručila je Ivetićeva.

(Srna)

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Zahlađenje sa padavinama, OČEKUJE SE I SNIJEG

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH narednih dana očekuje se hladno vrijeme sa padavina, kišom i snijegom, uz porast snježnog pokrivača.

Meteorolozi su najavili oblačno i vjetrovito vrijeme sa padavinama koje će već u noći krenuti na sjeveru i jugu i širiti se ka ostalim predjelima.

Ujutru će padati kiša koja će tokom dana preći u susnježicu i snijeg uz formiranje snježnog pokrivača na planinama, ali i u nižim predjelima, posebno u Krajini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Na jugu se očekuju kiša i pljuskovi sa grmljavinom. Padavine će biti obilnije u Krajini i Hercegovini.

Očekuje se da u nižim predjelima padne uglavnom do pet centimetara snijega, kojeg neće biti na krajnjem sjeveru. Na planinama će napadati od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima će mećava stvarati snježne nanose.

Temperatura vazduha u padu, a najhladnije će biti uveče.
Temperatura vazduha ujutro od pet do devet, u višim predjelima od dva stepena. Minimalna temperatura vazduha uveče od minus jedan do tri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus tri stepena Celzijusova.

Vjetar će ujutro biti umjeren i pojačan južnih smjerova. U nastavku dana u jačanju i skretanju na sjeverne smjerove. Biće jakih, u Hercegovini i olujnih udara bure.

Temperatura vazduha nastaviće da pada i u subotu, 21. decembra. Tokom noći i dalje će biti vjetrovito i pretežno oblačno s padavinama, koje će biti češće na istoku. Padaće uglavnom susnježica i snijeg uz porast snježnog pokrivača na planinama na istoku.

Tokom dana postepeno će se razvedriti sa sjeverozapada, te će popodne i uveče biti pretežno vedro.

Najviša temperatura vazduha od nula do pet, na jugu do sedam, u višim predjelima minus četiri stepena Celzijusova.

Veoma hladno sa često pojavom mraza biće u nedjelju ujutro, 22. decembra. Na planinama će biti umjeren do jak mraz, a magla se očekuje uz rijeke i po kotlinama.

U nastavku dana jačaće naoblačenje sa zapada koje će se širiti ka svim predjelima, te će u popodnevnim časovima početi padavine koje će se premještati od zapada preko sjevera ka istoku. Padaće uglavnom kiša koja će ponegdje preći u susnježicu i snijeg.

Jutarnja temperatura vazduha od minus osam do minus dva, na jugu do jedan, u višim predjelima minus 12, a najviša dnevna od jedan do šest, na jugu do devet, u višim predjelima minus dva stepena Celzijusova.

Padavine su najavljene i za ponedjeljak, 23. decembar, koje će u noći krenuti na sjeveru i jugu i širiti se ka svim predjelima.

Padaće kiša koja će brzo preći u susnježicu i snijeg u svim predjelima izuzev na krajnjem jugu, gdje će biti kiše i pljuskova s grmljavinom uz moguće obilnije padavine i jak vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do nula, na jugu do tri, u višim predjelima minus sedam, a najviša dnevna od minus jedan do tri, na jugu do sedam, u višim predjelima minus tri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

KAD JE LJUBAV JAČA OD ŽIVOTA! Slobodan OSTAO BEZ VIDA, ali radi tri posla i uveseljava mališane

Ako ikada pomislite da vam je nešto teško u životu, da vam se nešto ne da, da ne imate inspiracije ili volje, ovim prazničnim danima životna priča Slobodana Kesića će vam biti svakako motiv i podsticaj da ostvarite ono što ste možda mislili da nikad nećete. Slobodan Kesić je ostao bez vida prije četiri godine, iako je vid imao od djetinjstva. Još uvijek nije utvrđen tačan razlog a Slobodan Kesić se ne predaje i radi tri posla.

Radi u Domu zdravlja u Banjaluci, radi kao maser i radi kao Sveti Nikola, odnosno kao Djeda Mraz, nosi maskote. Banjalučani ga se sjećaju kao čovjeka koji nosi maskote za rukometni klub, za košarkaški klub Borac, plivao je za Časni Krst.
“Radim kao maskota za rukometni i košarkaški klub Borac i za košarkaški klub invalida. Između ostalog, obavim se i humanitarnim radom. Trčim, trenutno sam počeo ljeti da trčim trke u sklopu polumaratona od 10 kilometara“, priča Slobodan.
“I ovim putem da kažem ljudima da borba za tih pet bolesnih mališana još uvijek traje. Tako da, ukoliko ste u mogućnosti, pomozite“, rekao je Slobodan.

Ne smetaju mu ni kiša i ružno vrijeme, Slobodan svoj posao radi srcem.

“Sve svoje barijere pravite u glavi. Ja se trudim da budem motivacija i nadam se da u tome uspijevam. Jer vrlo često ljudi kažu, kaže pogledaj njega, drugar kaže nemamo posla, on radi tri posla“, kaže on.

Poručuje da je sve u glavi.

“Vaš mozak je prepreka, vjerujte da ne postoji nemoguće. Naravno, s vjerom u Boga i sa vjerom u samog sebe, to je otprilike najbitnije“, dodao je.
ATV

Nastavi čitati

Društvo

FANTASTIČNA IDEJA! Kuvar Goran pravi čips od šarana! SVE “PLANULO” U JEDNOM DANU

Veliki broj Srba danas slavi, ali takođe veliki broj ide u goste. Sveti Nikola jedna je od najrasprostranjenijih slava kod Srba, a ono što je nepisano pravilo jeste da je slavska trpeza posna.

Na meniju nikako nisu pečenje, čvarci i ruska salata već riba, povrće i posni kolači. Kako bi trpeza bila bogata, u jednoj ribarnici u Čačku osmislili su nesvakdašnji specijalitet čips od šarana.

“Čips od šarana je ovih dana u postu zadivio naše građane koji je izuzetnog kvaliteta, a mi dugo radimo ovaj posao odlučili smo se da umjesto čvaraka Čačku u postu ponudimo čips. Ovaj specijalitet se može služiti na slavskoj trpezi i kao predjelo i kao glavno jelo, ali može i uz neko piće. Imamo naše posebne soseve i začine koje služimo uz ove čvarke od šarana”, rekao je za RINU Goran Perendija, profesionalni kuvar iz ribarnice u Čačku.
On je istakao da je prepoznao potrebu da grad na Moravi dobije nešto novo, imajući u vidu da su kroz njegove ruke prošle i riječne i morske ribe koje su, možda i nepoznate ovom podneblju.

“Dugo godina sam u ovom poslu, radio sam kao profesionalni kuvar od Grčke, preko raznih ostrva, kao što je ostrvo Sveti Nikola, brojna mjesta u Crnoj Gori, a u Italiji sam se izuzetno usavršio kada su u pitanju riblji specijaliteti. Napomenuo bih da se ovdje koriste brancin, orada što me zaista zadivilo. Brancin je izuzetnog kvaliteta, kao i orada, ljudi vole morske ribe čime sam pozitivno iznenađen, jer nemaju cijenu kada je u pitanju dobrobit za ljudsko zdravlje, takođe i losos se dosta koristi u Čačku. Kroz svoju karijeru u restoranima, imao sam priliku da spremam i ajkulu u čemu sam uživao, to je golf, jedna manja vrsta ajkule od nekih 30 kilograma”, pojasnio je Goran.

Imajući u vidu da je post, da je danas i jedna od najvećih slava Sveti Nikola, potražnja za ribom u Čačku je ogromna, ali može se reći i da je cena pristupačna.
Linker
“Imam utisak da je u posljednje vrijeme sve veća potražnja za svim vrstama ribe, čini se da su ljudi sve više počeli da brinu o tome da se zdravije hrane. Što se tiče šarana, mi ovdje imamo šaran koji košta 790 dinara i to očišćen, inače sva riba u našoj ribarnici je očišćena”, zaključio je Goran.

Dakle, ono što su čvarci, odnosno bombone od praseta na mrsnoj, to je sada čips od šarana na posnoj trpezi, piše Rina.

Nastavi čitati

Aktuelno