Connect with us

Politika

IMA SE, MOŽE SE! Bh. službenicima isplaćeno 2,3 miliona KM naknada, KO JE NAJVIŠE POTROŠIO

Zaposleni u institucijama BiH, odnosno ministri u Savjetu ministara BiH, pomoćnici i zamjenici ministara, službenici u ministarstvima i slično, kao i direktori agencija i direkcija, njihovi zamjenici i službenici, te rukovodioci različitih sektora pri institucijama, za jedanaest mjeseci 2023. godine potrošili su na osnovu novčanih naknada koje nemaju karakter plate 2.287.585 KM.

Riječ je o naknadama koje se za sve zaposlene u institucijama BiH dijele po četiri osnova, a to su: dodatak na platu, stimulacije, drugo radno mjesto, sve radne grupe, komisije i slično; dnevnice za službena putovanja; broj prekovremenih sati na poslu i novčana sredstva koja se isplaćuju po osnovu iznosa za smještaj i odvojeni život.

Ono što je važno napomenuti, u daljem tekstu ćemo predstaviti iznose naknada koje su Parlamentarnoj skupštini BiH dostavljene od strane samo 11 institucija i gorepomenuti iznos od 2,28 miliona KM odnosi se isključivo na te institucije.

Sve one su podatke dostavile nakon što je to zatražio Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH. Isto tako, ni Mehmedoviću, ni parlamentu BiH još nisu dostavljeni podaci za preostale institucije, a kojih je u BiH pozamašan broj.

Prije nego što se upustimo u detaljnije obrazlaganje koliko je koja institucija isplatila naknada svojim zaposlenim, treba izdvojiti da je ubjedljivo najviše novca, prema dosad dostupnim podacima, inkasirao Dragan Petrović, inspektor i šef Odsjeka za vazduhoplovnu navigaciju pri Direkciji za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA). On je po osnovu naknada u vidu dodatka na platu, stimulacija, te dnevnica za službena putovanja stekao pravo da su se isplati 19.290 KM maraka u periodu od 1. januara do 30. novembra 2023. godine.

Odmah iza njega je Josip Brkić, zamjenik ministra inostranih poslova BiH, koji je na službena putovanja i za smještaj i odvojeni život, te prekovremene sate zaradio dodatnih 17.285 maraka.

A sada ćemo ići redom po institucijama, pa s tim u vezi prva po redu je Parlamentarna skupština BiH, gdje je 103 zaposlenih koristilo prava na naknade. Oni su za 11 mjeseci prošle godine potrošili 180.938 KM, a prednjačili su Dejan Ružić (sekretar zajedničke Komisije za administrativne poslove) sa 8.171 KM i Adnan Bašić (prevodilac za francuski jezik – stručni savjetnik) sa 7.879,50 KM.

Što se tiče ministarstava u Savjetu ministara BiH, podatke o isplaćenim naknadama dostavila su četiri ministarstva.

U Ministarstvu inostranih poslova BiH 180 zaposlenih iskoristilo je pravo na naknade i tom prilikom potrošilo 209.031 KM.

“Najraskošniji” je bio ranije pomenuti Josip Brkić, a odmah iza njega je Jozo Miletić, koji je kao vozač potrošio 10.116 KM naknada. U samom vrhu po potrošnji je i aktuelni ministar Elmedin Konaković, sa 8.635 KM, a ono što je zanimljivo jeste da se na spisku našla i Bisera Turković, bivša ministarka inostranih poslova, koja je potrošila 814 KM na službena putovanja.

Ubjedljivo najviše novca, kada je riječ o ministarstvima, potrošeno je u Ministarstvu odbrane BiH, čak 650.864, ali isto tako treba napomenuti da je ova brojka raspoređena na 267 zaposlenih pri ovom resoru.

Naravno, nisu svi trošili identično, a ispred svih se izdvojio aktuelni ministar Zukan Helez, koji je na kraju novembra potrošio 15.645 KM po osnovu naknada.

Podatke je dostavilo i Ministarstvo bezbjednosti BiH, čijih je 138 zaposlenih po osnovu naknada inkasiralo 198.635 KM. Najviše naknada slijedi Ivani Veselčić, pomoćnici ministra – 12.537 KM, i to po osnovu dodataka na platu, te dnevnica za službena putovanja i za smještaj i odvojeni život.

Duplo manje novca potrošili su službenici pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, a njih 84 steklo je pravo da im se isplati 98.645 maraka. Najveće trošadžije bili su Ognjen Janjić (zamjenik ministra) – 9.393 KM i Rade Jokić (savjetnik zamjenika ministra) – 7.749 KM.

Kada su u pitanju agencije i direkcije, najviše para za naknade isplatila je Agencija IDDEEA, 280.000 KM. Novac za naknade trošilo je 126 zaposlenih, a prednjačio je Milenko Malinić, šef Odsjeka za personalizaciju, koji je po dvije vrste naknade potrošio 13.841 KM.

Nakon IDDEEA, slijedi Kancelarija za reviziju BiH, koja je za 69 zaposlenih koji su koristili prava na naknadu isplatila nešto više od 276.000 KM. Najviše je potrošio Miro Galić (savjetnik u Kancelariji za reviziju institucija) i to 15.522 KM.

Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA), koja, kako smo i naveli na početku teksta, ima službenika koji je potrošio najviše u 11 mjeseci prošle godine, isplatila je ukupno 212.488 KM naknada za 53 zaposlena. Manje novca morala je izdvojiti Kancelarija za veterinarstvo, koja je 71 zaposlenom isplatila 102.939 KM.

Od institucija koje su dostavile podatke o potrošenim sredstvima za naknade, tu je i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja je za 84 službenika isplatila 62.802 KM. Najveće trošadžije bili su Čedomir Marković (pomoćnik direktora za radio-kumunikacije) – 8.254 KM, i Tijana Milovanović (pomoćnica direktora za telekomunikacije) – 7.381 KM.

Najmanje novca, prema dosad dostupnim podacima, morala je izdvojiti Agencija za državnu službu BiH. Ukupan iznos svih novčanih naknada za zaposlene bio je 14.346 KM, a pravo na ove naknade iskoristilo je 27 zaposlenih.

Related Topics:

Politika

VULIN BEZ DLAKE NA JEZIKU “EU bi protestvovala zbog DISKRIMINACIJE PASA, ali ne i Srba”

 Evropska unija bi uložila protest zbog diskriminacije pasa da su na koalicionom sporazumu HDZ-a i Domovinskog pokreta napisali “zabranjeno za Srbe i pse”, ocijenio je potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin povodom zahtjeva Domovinskog pokreta da Srbi nipošto ne smiju da uđu u novu Vladu Hrvatske sa čim se lider HDZ-a Andrej Plenković saglasio.

Vulin je naveo da je ključni uslov Domovinskog pokreta za formiranje Vlade Hrvatske “da Srbi ne budu dio većine”, te ukazao da se HDž lako složio sa tim zahtjevom, zadovoljan što se od njega ne traži ništa suprotno politici nasljednika Nezavisne Države Hrvatske /NDH/.

“Ne znam da li veći prezir zaslužuje vlada u kojoj je mržnja prema Srbima politički korektan uslov ili EU koja nema nijednu primedbu na tako formiranu vladu”, dodao je Vulin.

On smatra da je etnički čista Hrvatska i etnički čista njena vlada, hrvatska osveta potomcima srpskih antifašističkih ustanika za Dan pobjede, saopšteno je iz kabineta potpredsjednika Vlade Srbije.

Nastavi čitati

Politika

DODIK O DUŠKI JURIŠIĆ “Ona nije ta koja treba da se bavi javnim emiterima”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara Duška Jurišić poziva na odgovornost SNSD, HDZ i “trojku” u vezi sa javnim emiterima, iako ona nije ta koja treba da se bavi time.

“Čujem da ona Duška Jurišić nešto poziva na odgovornost SNSD, HDZ i `trojku` u vezi sa javnim emiterima, iako nije ona ta koja treba da se bavi time. A, kad se već miješa u to, bilo bi joj pametnije da pozove svog tatu, pa da on pokuša da riješi taj problem”, naveo je Dodik na platformi “Iks”.

Jurišićeva je danas, govoreći o javnom servisu, “pozvala na odgovornost SNSD i HDZ, i stranke `trojke`”, ističući da prikupljanje RTV takse mora biti na nivou BiH, te se taksa iz Republike Srpske, kako kaže, mora uplaćivati na jedinstven račun.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ “Vlast se pogubila, NEMAJU NIKAKVU VIZIJU ni strategiju”

Predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović mišljenja je da se vladajuća koalicija iz Republike Srpske, ali i iz BiH, odnosno onaj dio koji dolazi iz SNSD-a potpuno pogubio.”Nemaju nikakvu viziju, strategiju. Očigledno sve krupne teme koriste isključivo u dnevnoplitičke svrhe, za stvaranje kratkoročnih tenzija, utvrđivanje svojih pozicija i pokušaj da se kroz tu politiku konflikta, dovođenja teških tema u javni diskurs naprave zloupotrebe čitavog procesa koji treba vratiti u normalne, demokratske zakonske okvire, umjesto da se energija ulaže u to da imamo što više fer i poštene izbore”, kaže Borenović za Raport.

Predsjednika PDP-a Raport je zatekao u Skoplju, gdje je posmatrao izborni proces u ovoj zemlji.

“Oni su svjetlosnu godinu ispred nas. Unaprijedili su izborni proces, uveli nove tehnologije, izbalansirali mjesto u biračkim odborima, opozicija kontrolira vlast i obrnuto, imaju i administraciju koja dobro radi svoj posao, savršen izborni proces zemlje koja je tu pored nas i kako je moguće da takvo nešto može uspostaviti Sjeverna Makedonija, a ne može BiH”, pita Borenović.

Mišljenja je da imamo ogroman problem s vladajućim političkim elitama koje godinama koče uspostavljanje efikasnog, transparentnog, zakonitog, demokratskog i tehnološki unaprijeđenog izbornog procesa.

“Zato sve ovo imamo, turbulenciju, mrcvarenje, kreiranje tenzija i ovakve odgovore koji su ponekad dvosmisleni jer ne pokazuju ništa. Do prije neki dan imali smo podignutu ljestvicu do usijanja, a sada se navodi neka vrsta poruka koje ukazuju na to da nemaju drugi izbor nego da postoje samo jedni raspisani izbori od Centralne izborne komisije i da taj Izborni zakon Republike Srpske niti je stupio na snagu, niti ga je moguće provesti do oktobra”, kazao je Borenović.

Dodaje da Izborni zakon Republike Srpske više niko ne pominje, ni Dodik, ni ljudi iz vladajuće koalicije.

“Bježe od tih tema. Zaustavili su u Domu naroda izmjene zakona i uvođenje tehničkih izmjena. Do prije nekoliko sedmica pravili su ogromnu temu, usvajali Izborni zakon Republike Srpske. Mi smo govorili da je nemoguće provesti na način na koji su predvidjeli, iako je to bilo svima jasno”, kazao je Borenović.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno