Connect with us

Politika

IMA SE, MOŽE SE! Bh. službenicima isplaćeno 2,3 miliona KM naknada, KO JE NAJVIŠE POTROŠIO

Zaposleni u institucijama BiH, odnosno ministri u Savjetu ministara BiH, pomoćnici i zamjenici ministara, službenici u ministarstvima i slično, kao i direktori agencija i direkcija, njihovi zamjenici i službenici, te rukovodioci različitih sektora pri institucijama, za jedanaest mjeseci 2023. godine potrošili su na osnovu novčanih naknada koje nemaju karakter plate 2.287.585 KM.

Riječ je o naknadama koje se za sve zaposlene u institucijama BiH dijele po četiri osnova, a to su: dodatak na platu, stimulacije, drugo radno mjesto, sve radne grupe, komisije i slično; dnevnice za službena putovanja; broj prekovremenih sati na poslu i novčana sredstva koja se isplaćuju po osnovu iznosa za smještaj i odvojeni život.

Ono što je važno napomenuti, u daljem tekstu ćemo predstaviti iznose naknada koje su Parlamentarnoj skupštini BiH dostavljene od strane samo 11 institucija i gorepomenuti iznos od 2,28 miliona KM odnosi se isključivo na te institucije.

Sve one su podatke dostavile nakon što je to zatražio Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH. Isto tako, ni Mehmedoviću, ni parlamentu BiH još nisu dostavljeni podaci za preostale institucije, a kojih je u BiH pozamašan broj.

Prije nego što se upustimo u detaljnije obrazlaganje koliko je koja institucija isplatila naknada svojim zaposlenim, treba izdvojiti da je ubjedljivo najviše novca, prema dosad dostupnim podacima, inkasirao Dragan Petrović, inspektor i šef Odsjeka za vazduhoplovnu navigaciju pri Direkciji za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA). On je po osnovu naknada u vidu dodatka na platu, stimulacija, te dnevnica za službena putovanja stekao pravo da su se isplati 19.290 KM maraka u periodu od 1. januara do 30. novembra 2023. godine.

Odmah iza njega je Josip Brkić, zamjenik ministra inostranih poslova BiH, koji je na službena putovanja i za smještaj i odvojeni život, te prekovremene sate zaradio dodatnih 17.285 maraka.

A sada ćemo ići redom po institucijama, pa s tim u vezi prva po redu je Parlamentarna skupština BiH, gdje je 103 zaposlenih koristilo prava na naknade. Oni su za 11 mjeseci prošle godine potrošili 180.938 KM, a prednjačili su Dejan Ružić (sekretar zajedničke Komisije za administrativne poslove) sa 8.171 KM i Adnan Bašić (prevodilac za francuski jezik – stručni savjetnik) sa 7.879,50 KM.

Što se tiče ministarstava u Savjetu ministara BiH, podatke o isplaćenim naknadama dostavila su četiri ministarstva.

U Ministarstvu inostranih poslova BiH 180 zaposlenih iskoristilo je pravo na naknade i tom prilikom potrošilo 209.031 KM.

“Najraskošniji” je bio ranije pomenuti Josip Brkić, a odmah iza njega je Jozo Miletić, koji je kao vozač potrošio 10.116 KM naknada. U samom vrhu po potrošnji je i aktuelni ministar Elmedin Konaković, sa 8.635 KM, a ono što je zanimljivo jeste da se na spisku našla i Bisera Turković, bivša ministarka inostranih poslova, koja je potrošila 814 KM na službena putovanja.

Ubjedljivo najviše novca, kada je riječ o ministarstvima, potrošeno je u Ministarstvu odbrane BiH, čak 650.864, ali isto tako treba napomenuti da je ova brojka raspoređena na 267 zaposlenih pri ovom resoru.

Naravno, nisu svi trošili identično, a ispred svih se izdvojio aktuelni ministar Zukan Helez, koji je na kraju novembra potrošio 15.645 KM po osnovu naknada.

Podatke je dostavilo i Ministarstvo bezbjednosti BiH, čijih je 138 zaposlenih po osnovu naknada inkasiralo 198.635 KM. Najviše naknada slijedi Ivani Veselčić, pomoćnici ministra – 12.537 KM, i to po osnovu dodataka na platu, te dnevnica za službena putovanja i za smještaj i odvojeni život.

Duplo manje novca potrošili su službenici pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, a njih 84 steklo je pravo da im se isplati 98.645 maraka. Najveće trošadžije bili su Ognjen Janjić (zamjenik ministra) – 9.393 KM i Rade Jokić (savjetnik zamjenika ministra) – 7.749 KM.

Kada su u pitanju agencije i direkcije, najviše para za naknade isplatila je Agencija IDDEEA, 280.000 KM. Novac za naknade trošilo je 126 zaposlenih, a prednjačio je Milenko Malinić, šef Odsjeka za personalizaciju, koji je po dvije vrste naknade potrošio 13.841 KM.

Nakon IDDEEA, slijedi Kancelarija za reviziju BiH, koja je za 69 zaposlenih koji su koristili prava na naknadu isplatila nešto više od 276.000 KM. Najviše je potrošio Miro Galić (savjetnik u Kancelariji za reviziju institucija) i to 15.522 KM.

Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA), koja, kako smo i naveli na početku teksta, ima službenika koji je potrošio najviše u 11 mjeseci prošle godine, isplatila je ukupno 212.488 KM naknada za 53 zaposlena. Manje novca morala je izdvojiti Kancelarija za veterinarstvo, koja je 71 zaposlenom isplatila 102.939 KM.

Od institucija koje su dostavile podatke o potrošenim sredstvima za naknade, tu je i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja je za 84 službenika isplatila 62.802 KM. Najveće trošadžije bili su Čedomir Marković (pomoćnik direktora za radio-kumunikacije) – 8.254 KM, i Tijana Milovanović (pomoćnica direktora za telekomunikacije) – 7.381 KM.

Najmanje novca, prema dosad dostupnim podacima, morala je izdvojiti Agencija za državnu službu BiH. Ukupan iznos svih novčanih naknada za zaposlene bio je 14.346 KM, a pravo na ove naknade iskoristilo je 27 zaposlenih.

Related Topics:

Politika

NOVA INICIJATIVA U PRIJEDORU: Kukolj predlaže „civilni rok“ za mlade po uzoru na Banjaluku (FOTO)

Odbornik Pokreta Sigurna Srpska u Skupštini grada Prijedora Predrag Kukolj najavio je da će pokrenuti inicijativu za uvođenje programa dobrovoljne civilne obuke mladih u Prijedoru, po uzoru na model koji je nedavno predstavljen u Banjaluci.

Kako ističe Kukolj, riječ je o dobrovoljnom programu namijenjenom mladima od 18 do 25 godina, kroz koji bi učesnici sticali osnovna znanja iz prve pomoći, zaštite i spasavanja, reagovanja u vanrednim situacijama, kao i drugih vještina korisnih za zajednicu.

– Važno je naglasiti da ovakav program nema vojni karakter, već je usmjeren na edukaciju, odgovornost i pomoć društvu. Smatram da bi njegovo uvođenje donijelo višestruku korist mladima, ali i cijeloj lokalnoj zajednici – poručio je Kukolj.

On podsjeća da se građani sve češće suočavaju sa poplavama, požarima i drugim vanrednim situacijama, zbog čega je, kako kaže, važno da mladi budu osposobljeni da pomognu sebi, svojim porodicama i sugrađanima kada je to najpotrebnije.

Pored praktičnih znanja, program bi podsticao i fizičku aktivnost, disciplinu, timski rad i zdrav način života, što su vrijednosti koje doprinose stvaranju odgovornih i društveno korisnih generacija.

– Mladi nisu samo budućnost, već i važan oslonac zajednice danas. Na nama je da im pružimo priliku da razvijaju znanja, vještine i osjećaj odgovornosti prema društvu – istakao je Kukolj.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu inicijativa će biti upućena Gradskoj upravi i Skupštini grada Prijedora, kako bi se razmotrile mogućnosti za realizaciju ovakvog programa na području grada.

Nastavi čitati

Banjaluka

PARKING ZA MILIONERE ILI NOVE ULICE: Kresojević optužio skupštinsku većinu da ugrožava budžet Banjaluke

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević kritikovao je inicijative skupštinske većine u Banjaluci koje se odnose na naplatu parkinga, ocijenivši da bi takve odluke mogle nanijeti štetu gradskom budžetu i usporiti razvoj infrastrukture.

Kresojević je postavio pitanje da li je važnije da građani dobiju nove ulice i kvalitetniju infrastrukturu ili da pojedinci ostvaruju uštede na parkingu, navodeći da bi ukidanje postojećeg sistema naplate značilo manje prihoda za grad.

Prema njegovim riječima, sredstva prikupljena od parkinga trenutno se koriste za izgradnju i održavanje saobraćajnica, dok dio skupštinske većine zagovara osnivanje novog gradskog preduzeća koje bi upravljalo tim prihodima.

„Da li je stvarni cilj osnivanje novog gradskog preduzeća i borba za dio političkog kolača?“ upitao je Kresojević.

On je podsjetio da je Banjaluka već sprovela niz socijalnih mjera, poput besplatnog javnog prevoza za penzionere i višečlane porodice, kao i besplatnih građevinskih dozvola, te smatra da bi besplatan parking najviše koristio imućnijim građanima, a istovremeno oslabio gradski budžet.

Kresojević je poručio da iza ovakvih prijedloga vidi političke motive, tvrdeći da skupštinska većina predvođena SNSD-om ne podržava projekte gradske administracije ukoliko nema kontrolu nad njima.

Nastavi čitati

Politika

BANJALUKA NA EVROPSKOJ MAPI: Stanivuković u misiji jačanja međunarodne saradnje

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković boravi u Briselu, gdje je danas učestvovao na „Enlargement Days 2026“, značajnom skupu posvećenom proširenju Evropske unije koji okuplja predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja kandidata i država članica EU.

-Važni razgovori u Briselu! Potvrdili smo da je evropska perspektiva važan zajednički cilj i da napredak ka Evropskoj uniji zahtijeva dijalog, sprovođenje važnih reformi, međusobno uvažavanje i odgovornost svih političkih aktera – poručio je, tom prilikom, Stanivuković.

Kako je naveo – „važno je da interese i ustavnu poziciju Republike Srpske branimo političkim sredstvima, argumentima, diplomatijom i razgovorom, upravo na ovakvim mjestima, kroz dijalog i politički koncenzus“.

-Evropska unija je važan partner Banjaluke i Republike Srpske zahvaljujući kojem smo realizovali mnoge značajne projekte koji su doprinijeli razvoju i poboljšanju kvaliteta života naših sugrađana – poručio je Stanivuković i dodao da se raduje nizu važnih sastanaka i susreta koje će imati danas i sutra u Briselu.

Nastavi čitati

Aktuelno