Connect with us

Politika

IMA SE, MOŽE SE! Bh. službenicima isplaćeno 2,3 miliona KM naknada, KO JE NAJVIŠE POTROŠIO

Zaposleni u institucijama BiH, odnosno ministri u Savjetu ministara BiH, pomoćnici i zamjenici ministara, službenici u ministarstvima i slično, kao i direktori agencija i direkcija, njihovi zamjenici i službenici, te rukovodioci različitih sektora pri institucijama, za jedanaest mjeseci 2023. godine potrošili su na osnovu novčanih naknada koje nemaju karakter plate 2.287.585 KM.

Riječ je o naknadama koje se za sve zaposlene u institucijama BiH dijele po četiri osnova, a to su: dodatak na platu, stimulacije, drugo radno mjesto, sve radne grupe, komisije i slično; dnevnice za službena putovanja; broj prekovremenih sati na poslu i novčana sredstva koja se isplaćuju po osnovu iznosa za smještaj i odvojeni život.

Ono što je važno napomenuti, u daljem tekstu ćemo predstaviti iznose naknada koje su Parlamentarnoj skupštini BiH dostavljene od strane samo 11 institucija i gorepomenuti iznos od 2,28 miliona KM odnosi se isključivo na te institucije.

Sve one su podatke dostavile nakon što je to zatražio Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH. Isto tako, ni Mehmedoviću, ni parlamentu BiH još nisu dostavljeni podaci za preostale institucije, a kojih je u BiH pozamašan broj.

Prije nego što se upustimo u detaljnije obrazlaganje koliko je koja institucija isplatila naknada svojim zaposlenim, treba izdvojiti da je ubjedljivo najviše novca, prema dosad dostupnim podacima, inkasirao Dragan Petrović, inspektor i šef Odsjeka za vazduhoplovnu navigaciju pri Direkciji za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA). On je po osnovu naknada u vidu dodatka na platu, stimulacija, te dnevnica za službena putovanja stekao pravo da su se isplati 19.290 KM maraka u periodu od 1. januara do 30. novembra 2023. godine.

Odmah iza njega je Josip Brkić, zamjenik ministra inostranih poslova BiH, koji je na službena putovanja i za smještaj i odvojeni život, te prekovremene sate zaradio dodatnih 17.285 maraka.

A sada ćemo ići redom po institucijama, pa s tim u vezi prva po redu je Parlamentarna skupština BiH, gdje je 103 zaposlenih koristilo prava na naknade. Oni su za 11 mjeseci prošle godine potrošili 180.938 KM, a prednjačili su Dejan Ružić (sekretar zajedničke Komisije za administrativne poslove) sa 8.171 KM i Adnan Bašić (prevodilac za francuski jezik – stručni savjetnik) sa 7.879,50 KM.

Što se tiče ministarstava u Savjetu ministara BiH, podatke o isplaćenim naknadama dostavila su četiri ministarstva.

U Ministarstvu inostranih poslova BiH 180 zaposlenih iskoristilo je pravo na naknade i tom prilikom potrošilo 209.031 KM.

“Najraskošniji” je bio ranije pomenuti Josip Brkić, a odmah iza njega je Jozo Miletić, koji je kao vozač potrošio 10.116 KM naknada. U samom vrhu po potrošnji je i aktuelni ministar Elmedin Konaković, sa 8.635 KM, a ono što je zanimljivo jeste da se na spisku našla i Bisera Turković, bivša ministarka inostranih poslova, koja je potrošila 814 KM na službena putovanja.

Ubjedljivo najviše novca, kada je riječ o ministarstvima, potrošeno je u Ministarstvu odbrane BiH, čak 650.864, ali isto tako treba napomenuti da je ova brojka raspoređena na 267 zaposlenih pri ovom resoru.

Naravno, nisu svi trošili identično, a ispred svih se izdvojio aktuelni ministar Zukan Helez, koji je na kraju novembra potrošio 15.645 KM po osnovu naknada.

Podatke je dostavilo i Ministarstvo bezbjednosti BiH, čijih je 138 zaposlenih po osnovu naknada inkasiralo 198.635 KM. Najviše naknada slijedi Ivani Veselčić, pomoćnici ministra – 12.537 KM, i to po osnovu dodataka na platu, te dnevnica za službena putovanja i za smještaj i odvojeni život.

Duplo manje novca potrošili su službenici pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, a njih 84 steklo je pravo da im se isplati 98.645 maraka. Najveće trošadžije bili su Ognjen Janjić (zamjenik ministra) – 9.393 KM i Rade Jokić (savjetnik zamjenika ministra) – 7.749 KM.

Kada su u pitanju agencije i direkcije, najviše para za naknade isplatila je Agencija IDDEEA, 280.000 KM. Novac za naknade trošilo je 126 zaposlenih, a prednjačio je Milenko Malinić, šef Odsjeka za personalizaciju, koji je po dvije vrste naknade potrošio 13.841 KM.

Nakon IDDEEA, slijedi Kancelarija za reviziju BiH, koja je za 69 zaposlenih koji su koristili prava na naknadu isplatila nešto više od 276.000 KM. Najviše je potrošio Miro Galić (savjetnik u Kancelariji za reviziju institucija) i to 15.522 KM.

Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA), koja, kako smo i naveli na početku teksta, ima službenika koji je potrošio najviše u 11 mjeseci prošle godine, isplatila je ukupno 212.488 KM naknada za 53 zaposlena. Manje novca morala je izdvojiti Kancelarija za veterinarstvo, koja je 71 zaposlenom isplatila 102.939 KM.

Od institucija koje su dostavile podatke o potrošenim sredstvima za naknade, tu je i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja je za 84 službenika isplatila 62.802 KM. Najveće trošadžije bili su Čedomir Marković (pomoćnik direktora za radio-kumunikacije) – 8.254 KM, i Tijana Milovanović (pomoćnica direktora za telekomunikacije) – 7.381 KM.

Najmanje novca, prema dosad dostupnim podacima, morala je izdvojiti Agencija za državnu službu BiH. Ukupan iznos svih novčanih naknada za zaposlene bio je 14.346 KM, a pravo na ove naknade iskoristilo je 27 zaposlenih.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ “Glasanje na izborima dužnost i obaveza svakog građanina”

Glasanje na izborima dužnost je i obaveza svakog građanina Republike Srpske, kazao je Draško Stanivuković, predsjednik PDP, te istakao da je u Republici Srpskoj danas praznik demokratije.

“Građani taj praznik čine još svečaniji odlučujući o sudbini i politikama Republike Srpske”, rekao je Stanivuković koji je danas 23. novembra glasao u banjalučkom naselju Petrićevac na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

ŠMIT NAJAVIO obilazak biračkog mjesta u BIJELJINI

Kristijan Šmit najavio je obilazak jednog biračkog mjesta u Republici Srpskoj, tačnije u Bijeljini.

Dijana Savić Božić, predsjednik Gradske izborne komisije u Bijeljini potvrdila je da je Šmit najavio dolazak.

– Gospodin Kristijan Šmit je najavljen od strane Centralne izborne komisije BiH i obiće jedno biračko mjesto na području ove izborne jedinice – rekla je Savić Božić za RTRS.

U Bijeljini pravo glasa ima 111.679 građana, a na terenu je više od 600 posmatrača.

Nastavi čitati

Politika

NI PRAVDE NI SUDA! Revizori tolerišu kršenje zakona, KRIJU PRAVO STANJE

Kada na red dodju revizorski izvještaji, vladajući na sve načine pokušavaju da opravdaju rad korisnika budžeta, kažu u opoziciji. Ocjena Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske za konsolidovani finansijski izvještaj za 2024. godinu, je mišljenje s rezervom, dok je usklađenost poslovanja ocijenjena pozitivnim mišljenjem.

U opoziciji smatraju da revizijski izvještaji ne predstavljaju stvarno stanje, kao i da tolerišu nepoštovanje zakona i finansijske deficite. Glavna služba za reviziju javnog sektora trebalo bi da bude kontrolni mehanizam kada se radi o korišćenju javnih sredstava Republike Srpske, a izvještaji bi trebalo da služe kao prevencija korupcije.

Služba za reviziju mora da bude objektivna i nezavisna od političkog uticaja. Glavna služba pravila zna, a da li ih poštuje?

„Pored namjera Glavne službe za reviziju da minimizira nepoštovanje zakona i sve one propuste i nezakonite radnje koje su se dešavale u javnom sktoru, ona to ipak nije uspjela, nego je dala mišljenje sa rezervom. Suština je na konsolidovanom budžetskom deficitu, koji je prikazan manje, nego što je on ustvari ostvaren, kao i na nekim drugim propustima, a tiču se poštovanja zakona.

Osnovni propusti koji se svake godine pojavljuju jesu javne nabavke, zapošljavanje, v.d. direktori i slično. Dakle ne postoji sistem internih kontrola“, kaže predsjednik Odbora za reviziju Narodne skupštine Mirjana Orašanin.

Osim što Glavna služba za reviziju progleda kroz prste korisnicima javnih sredstava, tako im godinama toleriše neispunjavanje datih preporuka kažu u opoziciji. Sredstva javnih investicija i ovaj put su dodijeljena javnim licima, koja nisu imenovana Prijedlogom programa javnih investicija, niti su dostavila ikakav izvještaj. Ko su ta lica, i da li uopšte postoije, pitaju u opoziciji.

„Vidimo da Vlada nije poštovala preporuke iz prethodnog perioda, te su dvije preporuke potpuno ponovljene, jer od četiri date preporuke, samo je jedna ispoštovana, a tri nisu. Tako da dvije preporuke su potpuno iste kao i prethodne godine, a to je imenovanje ministara, vršilaca dužnosti, dakle nije u skladu sa zakonom, a druga je da Vlada 2024. kao ni 2023. nije poštovala Prijedlog programa javnih investicija za period 2024-2026. godina. Dakle Vlada je samoinicijativno odlučivala kome će dodjeljivati sredstva za projekte, sredstva javnih investicija, a da ta lica nisu obuhvaćena prijedlogom javnih investicija. Ono što je još gore je da ta lica nisu opravdala utrošak tih sredstava, što je konstatovano 2023., konstatovano je I 2024. godine“, kaže Orašanin.

Ništa ubjedljivije ocjene nisu u nu minstarsvima. Ministarstvo energetike i rudarastva objavilo je podatak da po osnovu arbitražnih sporova ima 496 miliona potencijalnih obaveza, kao i 12 milona maraka po osnovu sudskih sporova, bez kamata.

Dok je u revizorskom izvještaju dobilo iste preporuke kao i godinu ranije, a odnose se na nepopunjavanje putnih naloga i ostale manje propuste.

„Ponovo svi ministri, svi direktori javnih preduzeća imaju idealne izvještaje, problemi su pronađeni kod nekih učitelja i nastavnika srednjih škola, fakulteta, kao da se tamo troše veliki novci, rade velike investicije. Ovo je samo pokazatelj da, dok se ne promijeni vlast, dok se ne primijeni politički stav i politička atmosfera prema pitanju odgovornosti, da se ništa neće promijeniti“, kaže narodni poslanik Igor Crnadak.

Opozicija upozorava da su izvještaji politički obojeni, i da se, kako kažu, radi o zloupotrebu revizije u političke svrhe. Nije teško ni običnom čovjeku uočiti da u javnom sektoru postoji mnogo problema, ali Glavna služba za reviziju sve još uvijek prikazuje u ružičastom svjetlu.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno