Connect with us

Politika

IMA SE, MOŽE SE! Bh. službenicima isplaćeno 2,3 miliona KM naknada, KO JE NAJVIŠE POTROŠIO

Zaposleni u institucijama BiH, odnosno ministri u Savjetu ministara BiH, pomoćnici i zamjenici ministara, službenici u ministarstvima i slično, kao i direktori agencija i direkcija, njihovi zamjenici i službenici, te rukovodioci različitih sektora pri institucijama, za jedanaest mjeseci 2023. godine potrošili su na osnovu novčanih naknada koje nemaju karakter plate 2.287.585 KM.

Riječ je o naknadama koje se za sve zaposlene u institucijama BiH dijele po četiri osnova, a to su: dodatak na platu, stimulacije, drugo radno mjesto, sve radne grupe, komisije i slično; dnevnice za službena putovanja; broj prekovremenih sati na poslu i novčana sredstva koja se isplaćuju po osnovu iznosa za smještaj i odvojeni život.

Ono što je važno napomenuti, u daljem tekstu ćemo predstaviti iznose naknada koje su Parlamentarnoj skupštini BiH dostavljene od strane samo 11 institucija i gorepomenuti iznos od 2,28 miliona KM odnosi se isključivo na te institucije.

Sve one su podatke dostavile nakon što je to zatražio Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH. Isto tako, ni Mehmedoviću, ni parlamentu BiH još nisu dostavljeni podaci za preostale institucije, a kojih je u BiH pozamašan broj.

Prije nego što se upustimo u detaljnije obrazlaganje koliko je koja institucija isplatila naknada svojim zaposlenim, treba izdvojiti da je ubjedljivo najviše novca, prema dosad dostupnim podacima, inkasirao Dragan Petrović, inspektor i šef Odsjeka za vazduhoplovnu navigaciju pri Direkciji za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA). On je po osnovu naknada u vidu dodatka na platu, stimulacija, te dnevnica za službena putovanja stekao pravo da su se isplati 19.290 KM maraka u periodu od 1. januara do 30. novembra 2023. godine.

Odmah iza njega je Josip Brkić, zamjenik ministra inostranih poslova BiH, koji je na službena putovanja i za smještaj i odvojeni život, te prekovremene sate zaradio dodatnih 17.285 maraka.

A sada ćemo ići redom po institucijama, pa s tim u vezi prva po redu je Parlamentarna skupština BiH, gdje je 103 zaposlenih koristilo prava na naknade. Oni su za 11 mjeseci prošle godine potrošili 180.938 KM, a prednjačili su Dejan Ružić (sekretar zajedničke Komisije za administrativne poslove) sa 8.171 KM i Adnan Bašić (prevodilac za francuski jezik – stručni savjetnik) sa 7.879,50 KM.

Što se tiče ministarstava u Savjetu ministara BiH, podatke o isplaćenim naknadama dostavila su četiri ministarstva.

U Ministarstvu inostranih poslova BiH 180 zaposlenih iskoristilo je pravo na naknade i tom prilikom potrošilo 209.031 KM.

“Najraskošniji” je bio ranije pomenuti Josip Brkić, a odmah iza njega je Jozo Miletić, koji je kao vozač potrošio 10.116 KM naknada. U samom vrhu po potrošnji je i aktuelni ministar Elmedin Konaković, sa 8.635 KM, a ono što je zanimljivo jeste da se na spisku našla i Bisera Turković, bivša ministarka inostranih poslova, koja je potrošila 814 KM na službena putovanja.

Ubjedljivo najviše novca, kada je riječ o ministarstvima, potrošeno je u Ministarstvu odbrane BiH, čak 650.864, ali isto tako treba napomenuti da je ova brojka raspoređena na 267 zaposlenih pri ovom resoru.

Naravno, nisu svi trošili identično, a ispred svih se izdvojio aktuelni ministar Zukan Helez, koji je na kraju novembra potrošio 15.645 KM po osnovu naknada.

Podatke je dostavilo i Ministarstvo bezbjednosti BiH, čijih je 138 zaposlenih po osnovu naknada inkasiralo 198.635 KM. Najviše naknada slijedi Ivani Veselčić, pomoćnici ministra – 12.537 KM, i to po osnovu dodataka na platu, te dnevnica za službena putovanja i za smještaj i odvojeni život.

Duplo manje novca potrošili su službenici pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, a njih 84 steklo je pravo da im se isplati 98.645 maraka. Najveće trošadžije bili su Ognjen Janjić (zamjenik ministra) – 9.393 KM i Rade Jokić (savjetnik zamjenika ministra) – 7.749 KM.

Kada su u pitanju agencije i direkcije, najviše para za naknade isplatila je Agencija IDDEEA, 280.000 KM. Novac za naknade trošilo je 126 zaposlenih, a prednjačio je Milenko Malinić, šef Odsjeka za personalizaciju, koji je po dvije vrste naknade potrošio 13.841 KM.

Nakon IDDEEA, slijedi Kancelarija za reviziju BiH, koja je za 69 zaposlenih koji su koristili prava na naknadu isplatila nešto više od 276.000 KM. Najviše je potrošio Miro Galić (savjetnik u Kancelariji za reviziju institucija) i to 15.522 KM.

Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA), koja, kako smo i naveli na početku teksta, ima službenika koji je potrošio najviše u 11 mjeseci prošle godine, isplatila je ukupno 212.488 KM naknada za 53 zaposlena. Manje novca morala je izdvojiti Kancelarija za veterinarstvo, koja je 71 zaposlenom isplatila 102.939 KM.

Od institucija koje su dostavile podatke o potrošenim sredstvima za naknade, tu je i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja je za 84 službenika isplatila 62.802 KM. Najveće trošadžije bili su Čedomir Marković (pomoćnik direktora za radio-kumunikacije) – 8.254 KM, i Tijana Milovanović (pomoćnica direktora za telekomunikacije) – 7.381 KM.

Najmanje novca, prema dosad dostupnim podacima, morala je izdvojiti Agencija za državnu službu BiH. Ukupan iznos svih novčanih naknada za zaposlene bio je 14.346 KM, a pravo na ove naknade iskoristilo je 27 zaposlenih.

Related Topics:

Politika

KRIJU TRAGOVE O MILIONIMA SA JAHORINE?! Tužilaštvo naprasno zatvorilo vrata za javnost u slučaju Eleka i Ljevnaića!

Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu odlučilo je da zatvori vrata za javnost u slučaju koji se vodi protiv Nedeljka Eleka i Dejana Ljevnaića, kao i u slučaju sumnjivih nabavki Olimpijski centar “Jahorina”, potvrđeno je za CAPITAL u ovom tužilaštvu.

U Tužilaštvu neotkrivanje informacija pravdaju osjetljivošću postupka i zaštitom učesnika u postupku.

“Radi se o predmetu koji je u fazi u kojoj bi otkrivanje pojedinosti o preduzetim i planiranim radnjama, kao i drugih informacija koje se odnose na sadržaj i tok postupanja, moglo ugroziti provođenje odnosno svrhu istrage“, tvrde u Tužilaštvu.

Dodali su da, imajući u vidu prirodu i osjetljivost predmetnog postupka, Tužilaštvo u ovom trenutku nije u mogućnosti javnosti saopštavati informacije čije bi objavljivanje moglo uticati na nesmetano i efikasno provođenje postupka, zaštitu učesnika u postupku ili druge zakonom zaštićene interese.

Obećavaju da će javnost o novim informacijama biti blagovremeno obaviještena kada za to prestanu postojati zakonske prepreke.

Takođe, smatraju da su ovakvim odgovorom u potpunosti udovoljili zahtjevu portala CAPITAL.

Podsjetimo, CAPITAL je nedavno saznao i objavio da su se istrage o sumnjivim milionskim nabavkama u Olimpijskom centru “Jahorina”, kao i predmet protiv ključnih ljudi Nedeljka Eleka i Dejana Ljevnaića, konačno pomaknuli s mrtve tačke.

Prema riječima našeg dobro upućenog sagovornika, u Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo započeta su vještačenja u ovim predmetima – i to sa zapanjujuće tri godine zakašnjenja.

Zanimljivo je da je do ovog iznenadnog pomaka došlo upravo u trenutku kada SNSD, po direktnom nalogu Milorada Dodika, pokušava skloniti Eleka sa svih funkcija.

Podsjećamo, Nedeljko Elek je predsjednik Nadzornog odbora OC “Jahorina”, dok je Dejan Ljevnaić bivši direktor ovog centra.

Saga oko Elekove smjene traje od 12. jula, kada je objavljeno da je smijenjen s čela “Sarajevo-gasa”, nakon što su svi članovi Upravnog odbora glasali po Dodikovom nalogu. Mediji bliski vlasti tada su pompozno najavili i njegovo izbacivanje iz SNSD-a, kao i ekspresnu smjenu s pozicije u OC “Jahorina”. Do danas nijedna od tih smjena nije formalno sprovedena u djelo, što je podijelilo javnost u stavu da to pokazuje koliko je Elek jak ili koliko je Dodik slab.
Capital

Nastavi čitati

Politika

RECEPT ZA OSTANAK NA VLASTI! Milioni iz budžeta pljušte baš u izbornim godinama

Vladajući SNSD je juče, dva dana prije zvanične izborne kampanje, odlučio da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima isplati jednokratna pomoć od 100 i 150 maraka, što će budžet Republike Srpske koštati oko 16,5 miliona maraka.

Prosta računica zasnovana na podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS pokazuje da će 80.370 osnovaca dobiti nešto preko osam miliona maraka dok će za 33.886 srednjoškolaca biti isplaćeno oko pet miliona KM.

U Srpskoj prema procjenama studira oko 23.000 studenata, što na javnim što na privatnim fakultetima što znači da će po ovom osnovu biti isplaćeno 3,45 miliona KM.

Da podsjetimo, prethodno je Vlada donijela odluku da se penzionerima isplati jednokratna novčana pomoć koja je, u zavisnosti od visine penzije iznosila 80 ili 120 KM što je budžet opteretilo za dodatnih 31,4 miliona KM.

Kada se podvuče crta, ukupno će biti isplaćeno oko 48 miliona maraka koje prethodno nisu planirane budžetom već su došle kao naprasne odluke Vlade Republike Srpske i vrha SNSD-a koji je vodi.

Kada su penzioneri u pitanju, novčanu pomoć su dobijali i u ranijim izbornim godinama što jasno ukazuje da postoji obrazac koji je napravljen u cilju postizanja što boljeg izbornog rezultata.

Tako im je 2018. godine u septembru podijeljeno skoro 18 miliona maraka.

Četiri godine kasnije, odnosno 2022. godine novčanu pomoć su dobile i boračke kategorije i mladi od 16 do 29 godina za šta je izdvojeno 52,5 miliona KM.

Ovo dijeljenje novca se može smatrati kao svojevrsni odgovor na poteze gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji takođe dijeli novac Banjalučana mimo plana i po svojoj volji.

Tako je 1.898 prvačića u ovom gradu dobilo pravo na po 100 maraka jednokratne pomoći, što će u zbiru biti oko 200.000 maraka.

Zanimljivo je da je Stanivuković kritikovao činjenicu da je SNSD donio odluku prije sjednice Vlade iako i sam raspoređuje gradski novac često ignorišući mišljenje odbornika u Skupštini grada.
Capital

Nastavi čitati

Politika

HOĆE LI MLJEKARSTVO U SRPSKOJ POTPUNO PROPASTI? Božović upozorava “Bez većih podsticaja GASIMO domaće farme!”

Podsticaji za proizvođače mlijeka u Republici Srpskoj daleko su manji nego podsticaji u Federaciji BiH, zbog čega je bitno snažnije podržati proizvođače mlijeka u Srpskoj, istakao je član Predsjednštva SDS-a Marinko Božović, tokom obilaska farme sa 20 muznih krava Ilije Stankovića u Trebinju. “Bitno je u narednom periodu pokrenuti inicijativu kojom ćemo pomoći malim proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda, koje bi prodavali kao autohtnoe proizvode ne samo ovdje u Trebinju, nego u cijeloj Srpskoj.

Nema potrebe da se ovdje prodaju mlijeko i sirevi koji dolaze iz drugih krajeva ne samo BiH, već najčešće iz uvoza. Ovdje možemo napraviti sistem da domaći proizvođači i njihove porodice u Srpskoj mogu da žive od svoga rada, da država vrednuje ovo što oni proizvode”, poručio je Božović.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno