Connect with us

Politika

IMA SE, MOŽE SE! Bh. službenicima isplaćeno 2,3 miliona KM naknada, KO JE NAJVIŠE POTROŠIO

Zaposleni u institucijama BiH, odnosno ministri u Savjetu ministara BiH, pomoćnici i zamjenici ministara, službenici u ministarstvima i slično, kao i direktori agencija i direkcija, njihovi zamjenici i službenici, te rukovodioci različitih sektora pri institucijama, za jedanaest mjeseci 2023. godine potrošili su na osnovu novčanih naknada koje nemaju karakter plate 2.287.585 KM.

Riječ je o naknadama koje se za sve zaposlene u institucijama BiH dijele po četiri osnova, a to su: dodatak na platu, stimulacije, drugo radno mjesto, sve radne grupe, komisije i slično; dnevnice za službena putovanja; broj prekovremenih sati na poslu i novčana sredstva koja se isplaćuju po osnovu iznosa za smještaj i odvojeni život.

Ono što je važno napomenuti, u daljem tekstu ćemo predstaviti iznose naknada koje su Parlamentarnoj skupštini BiH dostavljene od strane samo 11 institucija i gorepomenuti iznos od 2,28 miliona KM odnosi se isključivo na te institucije.

Sve one su podatke dostavile nakon što je to zatražio Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH. Isto tako, ni Mehmedoviću, ni parlamentu BiH još nisu dostavljeni podaci za preostale institucije, a kojih je u BiH pozamašan broj.

Prije nego što se upustimo u detaljnije obrazlaganje koliko je koja institucija isplatila naknada svojim zaposlenim, treba izdvojiti da je ubjedljivo najviše novca, prema dosad dostupnim podacima, inkasirao Dragan Petrović, inspektor i šef Odsjeka za vazduhoplovnu navigaciju pri Direkciji za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA). On je po osnovu naknada u vidu dodatka na platu, stimulacija, te dnevnica za službena putovanja stekao pravo da su se isplati 19.290 KM maraka u periodu od 1. januara do 30. novembra 2023. godine.

Odmah iza njega je Josip Brkić, zamjenik ministra inostranih poslova BiH, koji je na službena putovanja i za smještaj i odvojeni život, te prekovremene sate zaradio dodatnih 17.285 maraka.

A sada ćemo ići redom po institucijama, pa s tim u vezi prva po redu je Parlamentarna skupština BiH, gdje je 103 zaposlenih koristilo prava na naknade. Oni su za 11 mjeseci prošle godine potrošili 180.938 KM, a prednjačili su Dejan Ružić (sekretar zajedničke Komisije za administrativne poslove) sa 8.171 KM i Adnan Bašić (prevodilac za francuski jezik – stručni savjetnik) sa 7.879,50 KM.

Što se tiče ministarstava u Savjetu ministara BiH, podatke o isplaćenim naknadama dostavila su četiri ministarstva.

U Ministarstvu inostranih poslova BiH 180 zaposlenih iskoristilo je pravo na naknade i tom prilikom potrošilo 209.031 KM.

“Najraskošniji” je bio ranije pomenuti Josip Brkić, a odmah iza njega je Jozo Miletić, koji je kao vozač potrošio 10.116 KM naknada. U samom vrhu po potrošnji je i aktuelni ministar Elmedin Konaković, sa 8.635 KM, a ono što je zanimljivo jeste da se na spisku našla i Bisera Turković, bivša ministarka inostranih poslova, koja je potrošila 814 KM na službena putovanja.

Ubjedljivo najviše novca, kada je riječ o ministarstvima, potrošeno je u Ministarstvu odbrane BiH, čak 650.864, ali isto tako treba napomenuti da je ova brojka raspoređena na 267 zaposlenih pri ovom resoru.

Naravno, nisu svi trošili identično, a ispred svih se izdvojio aktuelni ministar Zukan Helez, koji je na kraju novembra potrošio 15.645 KM po osnovu naknada.

Podatke je dostavilo i Ministarstvo bezbjednosti BiH, čijih je 138 zaposlenih po osnovu naknada inkasiralo 198.635 KM. Najviše naknada slijedi Ivani Veselčić, pomoćnici ministra – 12.537 KM, i to po osnovu dodataka na platu, te dnevnica za službena putovanja i za smještaj i odvojeni život.

Duplo manje novca potrošili su službenici pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, a njih 84 steklo je pravo da im se isplati 98.645 maraka. Najveće trošadžije bili su Ognjen Janjić (zamjenik ministra) – 9.393 KM i Rade Jokić (savjetnik zamjenika ministra) – 7.749 KM.

Kada su u pitanju agencije i direkcije, najviše para za naknade isplatila je Agencija IDDEEA, 280.000 KM. Novac za naknade trošilo je 126 zaposlenih, a prednjačio je Milenko Malinić, šef Odsjeka za personalizaciju, koji je po dvije vrste naknade potrošio 13.841 KM.

Nakon IDDEEA, slijedi Kancelarija za reviziju BiH, koja je za 69 zaposlenih koji su koristili prava na naknadu isplatila nešto više od 276.000 KM. Najviše je potrošio Miro Galić (savjetnik u Kancelariji za reviziju institucija) i to 15.522 KM.

Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA), koja, kako smo i naveli na početku teksta, ima službenika koji je potrošio najviše u 11 mjeseci prošle godine, isplatila je ukupno 212.488 KM naknada za 53 zaposlena. Manje novca morala je izdvojiti Kancelarija za veterinarstvo, koja je 71 zaposlenom isplatila 102.939 KM.

Od institucija koje su dostavile podatke o potrošenim sredstvima za naknade, tu je i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja je za 84 službenika isplatila 62.802 KM. Najveće trošadžije bili su Čedomir Marković (pomoćnik direktora za radio-kumunikacije) – 8.254 KM, i Tijana Milovanović (pomoćnica direktora za telekomunikacije) – 7.381 KM.

Najmanje novca, prema dosad dostupnim podacima, morala je izdvojiti Agencija za državnu službu BiH. Ukupan iznos svih novčanih naknada za zaposlene bio je 14.346 KM, a pravo na ove naknade iskoristilo je 27 zaposlenih.

Related Topics:

Politika

HOĆE LI STATI NA DODIKU? Sankcije Njemačke i Austrije mogu biti proširene

Sankcije koje su Njemačka i Austrija uvele Miloradu Dodiku i rukovodstvu Republike Srpske mogu se proširiti i na druge osobe koje podržavaju Dodikovu secesionističku politiku, poručila je u intervjuu za BN TV njemačka ministrica za evropske poslove i klimu Ana Lirman, nakon što je juče posjetila Banjaluku, a vlast Srpsku je Lirmanovu proglasila nepoželjnom na teritoriji Republike Srpske.
“Ja sam na strani stanovništva Republike Srpske, svaki put iznova čujem da oni žele u EU što i nije slučaj sa rukovostvom RS. Dodik i oni imaju iznova mjere, dakle djeluju protiv ustavnog poretka BiH, takođe postoji nalog za njegovo hapšenje. Upravo zbog toga smo mi odlučili da preduzmemo korake kako bismo ih pozvali na odgovornost”, poručila je Lirman.

Komentarišući informaciju da su u Srpskoj nedavno povučeni neki projekti koje je trebala da finansira Njemačka, Lirman ističe da je osoba koja je zasutavila te projekte ustvari Dodik.

“Sa svojom secesionističkom retorikom i djelovanjem pokazao je da odstupa od zajedničkog cilja – pridružianje EU. Bili smo prisiljenin da pošaljemo jasnu poruku da i zaustavimo projekte. Ta sredstva su zamrznuta, a radi se o izuzetvo važnim projektima”, poručila je.

Lirman je istakla da moraju jasno da kažu da kao EU, a to i činimo, da gospodin Dodik i oni koji ga podržavaju da su prešli preko nekoliko crvenih linija zbog toga imamo te zabrane ulaska u zemlju to je prvi korak.

“Provjeriće se da li će se sankcije proširiti na dodatne osobe koje podržavaju taj secesionistični pravac djelovanja i mi tu sarađujemo, takođe i u okviru EU gdje smo osudili ove korake. Na temelju toga Dodik je u sve većoj mjeri izolovan”, istakla je u intervjuu za BN TV njemačka ministrica.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ SA UNIVERZITETA NA FLORIDI “Nastavljamo da učimo, gradimo prijateljstva i donosimo mudre odluke u interesu naroda”

Predsjednik Partije demokratskog progresa Draško Stanivuković boravio je u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je posjetio Univerzitet na Floridi i učestvovao na nizu predavanja o regionalnoj i međunarodnoj politici. Ova posjeta predstavlja nastavak njegovog kontinuiranog rada na sticanju novih znanja i iskustava, kako bi, kako ističe, mogao što kvalitetnije zastupati interese Republike Srpske.

– Posjeta Univerzitetu na Floridi i učešće na značajnim predavanjima o regionalnoj i međunarodnoj politici predstavljaju još jedan korak u našem kontinuiranom radu na sticanju novih znanja i iskustava. Kao predsjednik Partije demokratskog progresa, koja je član Evropske narodne stranke, imao sam priliku da iz prve ruke saznam više o procesu donošenja političkih odluka, posebno u kontekstu koraka koje preduzimamo u ime Republike Srpske unutar institucija BiH – izjavio je Stanivuković.

Dodao je da je razumijevanje globalnih tokova jedan od najvažnijih preduslova za donošenje odgovornih i dalekosežnih odluka koje su u interesu građana.

– Razumijevanje globalnih političkih tokova i opštih kretanja od ključnog je značaja za donošenje mudrih i odgovornih odluka u interesu našeg naroda. Zato nastavljamo da učimo, razgovaramo i stvaramo prijateljstva, jer samo tako možemo predstavljati našu zemlju i narod na najbolji način, gledati u budućnost i ići prema naprijed – zaključio je predsjednik PDP-a.

Nastavi čitati

Politika

NA SNAZI NJEGOVO RUŠENJE: Srpska će zatražiti ZAŠTITU DEJTONA od Srbije, Hrvatske, Rusije, SAD i Francuske

Imajući u vidu ukupno stanje vezano za rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma sasvim je prirodno da kao strana koja je potpisala sve anekse Dejtona Republika Srpska zatraži zaštitu Dejtonskog sporazuma i naše pozicije od Srbije i Hrvatske jer su one potpisnice okvirnog sporazuma, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na sjednici Vlade Srpske.

Dodik je istakao da će Srpska isto tako od Rusije, SAD i Francuske kao garanata Dejtonskog sporazuma zatražiti zaštitu Dejtona, prenosi “RTRS”.

Nastavi čitati

Aktuelno