Connect with us

Politika

Brisel pojačava pritisak na Balkan

EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini.  Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

“Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

“Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

“Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

“Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od  zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

Related Topics:

Politika

DRINIĆ “Razboj zaslužuje pažnju svaki dan, A NE SAMO PRED IZBORE”

Razboj je mjesto snažnih ljudi i još snažnijih korijena. Ali, nažalost, često zaboravljeno od onih koji bi trebalo da brinu o njemu. Godinama unazad, od lokalne vlasti u Srpcu nema ni vizije, ni plana, ni konkretne podrške. Infrastruktura u zastojy, mladi odlaze, obećanja se ponavljaju kao na traci… Na kraju ostane samo prašina od praznih riječi.

Rekao je ovo Nebojša Drinić, generalni sekretar PDP, koji je danas u svom rodnom Razboju sa komšijama i prijateljima obilježio hramovnu slavu – Sveto Preobraženje Gospodnje.

– Bila je to prilika da se podsjetimo ko smo, odakle smo, i kakve vrijednosti nas vode.Slaviti Preobraženje znači i vjerovati u preobražaj, ali ne samo duhovni, već i društveni. Našem narodu je dosta politike koja se sjeti sela samo uoči izbora. Vrijeme je da sela poput Razboja dobiju pažnju koju zaslužuju, ne samo kad je slava, već svaki dan u godini – poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

NSRS bi već u petak mogla GLASATI O OSTAVCI premijera Viškovića

Narodni poslanici u skupštini Republike Srpske mogli bi odlučivati o ostavci Radovana Viškovića na mjestu premijera Srpske u petak, 22. avgusta, ukoliko do tada na adresu parlamenta stigne zvanična Viškovićeva ostavka.

Kako je za “Nezavisne novine” rekao Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, u petak će biti održana sjednica parlamenta na kojoj će se raspravljati o najavljenom referendumu i presudi predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, a da će na dnevni red te sjednice biti dodato odlučivanje o ostavci premijera, ako dobiju obrazloženje i zahtjev da se o tome odlučuje.

– Čim dobijemo obrazloženje i ostavku gospodina Viškovića, odmah ćemo zakazati Kolegijum i nakon toga skupštinu. Svakako imamo zakazanu sjednicu u petak, pa ćemo u tom slučaju samo dodati tačku dnevnog reda koja se tiče ostavke na već zakazanu sjednicu. U ovom momentu po pitanju ostavke i sjednice NS RS, nemamo još samo datum, ali mi tu tačku na dnevni red možemo dodati 24 časa prije početka sjednice koju smo već zakazali. Ako gospodin Višković to dostavi na vrijeme, o tome možemo pričati već u petak, a na dnevnom redu sjednice koja će biti održana tada je rasprava o referendumu i stavu Narodne skupštine prema presudi Miloradu Dodiku, jer su sada već poznate sve odluke proistekle iz Šmitove odluke – poručio je Stevandić.

Predsjednik NS RS rekao je da se o ostavci premijera ne raspravlja već samo glasa.

– Mislimo da to može biti sve do petka pa taman da na istoj sjednici riješimo, ne bi pravili troškove. Ostavka je tehničko pitanje, procedura nije sporna i ne postoji ništa što se tu može desiti između – kazao je Stevandić.

Inače, Radovan Višković, predsjednik Vlade RS u ostavci, rekao je juče da je okvirno dogovoreno da posebna sjednica Narodne skupštine, na kojoj će se razgovarati o njegovoj ostavci, bude održana u petak, 22. avgusta, ali da će konačnu odluku donijeti skupštinski Kolegijum.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

MILADA ŠUKALO “Najsuroviji dokaz da SISTEM BRIŠE vlasititi narod”

Najsuroviji dokaz da živimo u sistemu koji nas briše je podatak da je za šest mjeseci ove godine u Republici Srpskoj rođeno samo 3.618 beba, a umrlo 7.429 građana. Dakle, umrlih je duplo više od rođenih – i to nije statistika, to je presuda društvu koje nestaje pred očima vlasti koje ne mare.

Oni koji bi morali da reaguju prave se slijepi i nijemi. Godinama gledamo istu tragediju: prazna sela, zatvorene škole, bolnice bez kadra, a svake godine nam ode 10.000 ljudi.

Ovo nije prirodni tok stvari, već posljedica nemara i neodgovornih politika. Umjesto da obezbijedi mladima posao od kojeg će moći pristojno da žive, sigurnost i podršku za porodicu, sistem ih tjera da spakuju kofere. Umjesto ozbiljne demografske strategije, dobijamo šuplja obećanja i dnevnopolitičke vratolomije.

Negativan prirodni priraštaj, masovne migracije i starenje stanovništva nisu samo suva teorija – to je pitanje opstanka. Ako ovako nastavimo, za dvije decenije neće biti ko da radi, ko da liječi i ko da obrađuje ovu zemlju.

Nastavi čitati

Aktuelno