Connect with us

Zdravlje

KORAK DALJE ZA MEDICINU! Prvi pacijent primio vakcinu protiv raka

Muškarac sa neizlječivim rakom kože postao je prva osoba koja je primila eksperimentalnu vakcinu protiv raka. Vakcinu je razvila kompanija Moderna.

-“Učešće mi daje osjećaj da mogu da doprinesem nečemu što može da pomogne mnogim ljudima”, rekao je muškarac, čiji identitet nije objavljen, a koji je star 81 godinu.

Ubrizgani genetski RNK materijal, navode britanski mediji, oponaša markere pronađene na ćelijama raka i pokreće organizam da se bori protiv njih.

Doktor David Pinato i njegov tim na Imperial koledžu NHS u Londonu trenutno testira da li je vakcina dovoljno bezbjedna za trogodišnje globalno ispitivanje. Pinato se nada da će prvo moći da liječi rak kože i pluća, a zatim i druge tumore poput raka crijeva ili dojke.

“Istraživanje je u ranoj fazi, ali to nas približava terapijama koje su potencijalno manje toksične i preciznije”, rekao je Pinato.

Doktor Kajl Holen iz Moderne navodi da su istraživači uzbuđeni zbog ranih rezultata.

“Nadamo se da će vakcina doneti novo doba liječenja raka”, rekao je Holen.

Profesor Piter Džonson, direktor NHS za rak, navodi da bi vakcine protiv raka mogle biti revolucionarne.

“Očekujemo da ćemo vidjeti hiljade pacijenata koji će učestvovati u ispitivanjima ove vrste u narednih nekoliko godina”, rekao je Džonson.

Sekretarka za zdravstvo Viktorija Atkins navodi da vakcina ima potencijal da spase živote.

“Vakcina pruža revolucionarni način za liječenje strašne bolesti terapijama koje su efikasnije i manje toksične”, navodi Atkins.

Ispitivanje će trajati tri godine i uključiće pacijente širom svijeta, prenosi Sun.

Zdravlje

ŠTA NAS ČEKA: Stručnjaci upozoravaju na NOVU POŠAST “Pandemija kovida će izgledati minorno”

Pandemija kovida-19 će “izgledati minorno” u poređenju sa onim sa čim se čovječanstvo suočava zbog sve većeg broja superbakterija otpornih na trenutne lijekove, upozorava profesorka Dejm Seli Dejvis, bivša savjetnica za zdravlje britanske vlade.

Dejvis, koja je sada specijalni izaslanik Velike Britanije za antimikrobnu rezistenciju (AMR), izgubila je svoje kumče prije dvije godine od infekcije koja se nije mogla liječiti.

Profesorka sada pokušava da objasni šta će se dogoditi svijetu ukoliko ne uspijemo da se izborimo sa ovim problemom u narodnoj deceniji, ističući da je ovaj problem “akutniji” od klimatskih promjena. Infekcije koje su otporne na lijekove već sada odnesu više od 1,2 miliona života godišnje.

– Izgleda da ima mnogo ljudi sa neizlječivim infekcijama i morali bismo da pređemo na izolaciju ljudi koji se ne liječe kako ne bismo zarazili njihove porodice i zajednice. Dakle, to je zaista katastrofalna slika. To bi učinilo da neki od kovida izgledaju minorno – rekla je Dejvis, piše “Gardijan”.

AMR znači da se neke infekcije izazvane bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima više ne mogu liječiti dostupnim lijekovima.

Izloženost lijekovima omogućava bakterijama da razviju sposobnost da im se odupru, a prekomjerna upotreba lekova kao što su antibiotici ubrzava taj proces.

Široko rasprostranjena otpornost učinila bi većinu moderne medicine previše rizičnom, što bi uticalo na intervencije uključujući carski rez, intervencije protiv raka i transplantaciju organa.

– Ako ne uradimo nešto u narednih deset godina, onda sam zaista u strahu – ističe profesorka.

Bez razvoja novih tretmana doći će do zastoja decenijama.

– Znamo da virusi sagorijevaju, generalno razvijate imunitet stada, ali ovo nije tako – kaže profesorka.

Prošle nedjelje vlada Ujedinjenog Kraljevstva objavila je nacionalni akcioni plan za AMR, sa obavezama da smanji upotrebu antimikrobnih sredstava i kod ljudi i kod životinja, ojača nadzor infekcija otpornih na lijekove i podstakne industriju da razvija nove lijekove i vakcine.

FOTO: VLADIMIR LOJANICA/RAS SRBIJA
FOTO: VLADIMIR LOJANICA/RAS SRBIJA

Predstavljajući plan, Marija Kolfild, ministarka zdravlja, rekla je da su u svijetu, koji se oporavlja od dubokog uticaja pandemije kovida-19, međunarodna saradnja i spremnost za globalne zdravstvene izazove poprimili nivo važnosti bez presedana.

Dejvis je provela više od decenije upozoravajući na problem, ali je rekla da ju je zaista pogodio kada je njeno “prelijepa kumica”, Emili Hojl, u 38. godini umrla od infekcije otporne na lijekove.

Emili je imala cističnu fibrozu i imala je dvije transplantacije pluže prije nego što se inficirala sa “Mycobacteroides abscessus”, koja je bila otporna na lijekove.

Njeni lekari su pokušali sve

– Ali mislila sam, gledajući unazad godinu dana prije nego što je umrla, da je vjerovatno da će je ovo ubiti. I znala je i ona, nekih šest mjeseci prije smrti, da ovo neće moći da izliječi i da će je to vjerovatno ubiti. Otišla je lijepo, bila je toliko dostojanstvena, smijala se, šalila, pokušala da olakša svom suprugu, porodici, svima nama, bila je veoma posebna – ispričala je profesorka prisjećajući se svoje kumice.

Profesorka kaže da joj je Emili prije smrti dala odobrenje da njenu priču koristi da upozori svijet. Smrt kumice dala je snagu profesorki da se bori i dokaže svijetu da je ovo problem svih.

– Moja generacija i stariji su koristili antibiotike i ne dopunjavamo ih. Ne vodimo računa o tome da se naša hrana proizvodi sa što je moguće manjom upotrebom njih. I dugujem svojoj djeci i, ako ih budem imala, unucima i narednim generacijama da dam sve od sebe – kaže profesorka.

– U današnje vrijeme postoje i pitanja pravičnosti. Svaki peti smrtni slučaj uzrokovan AMR je kod djeteta mlađeg od pet godina, obično u podsaharskoj Africi – kaže Dejvis i dodaje da je tu problem “posebno rasprostranjen i katastrofalan”.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Mnoge zemlje su takođe teško pogođene klimatskom krizom, a Dejvis kaže da su ta dva problema međusobno povezana.

– Ako ne kontrolišemo i ne ublažimo AMR, onda će on ubiti više ljudi prije klimatskih promjena –  zaključila je profesorka.

“Klima će ‘igrati’ na mnogo načina, ali razmislite o poplavnim vodama, razmislite o kanalizaciji, razmislite o raseljavanju, razmislite o olujama i onome što šire i nedostatku čiste vode ako imate sušu – infekcije rastu – objašnjava profesorka.

Postoje globalni napori da se smanji neprikladna upotreba lijekova kao što su antibiotici u medicini, iako je pandemija kovida-19 zaustavila napredak u mnogim od tih inicijativa. Nekoliko novih antibiotika je stvoreno posljednjih godina i to pitanje je “komplikovano” jer uključuje sektore kao što su poljoprivreda i javno zdravlje.

Više od dvije trećina antibiotika ide na životinje na farmama, kaže Dejvis, obično da bi se podstakao rast ili spriječile infekcije u prenaseljenim, nehigijenskim uslovima, umjesto da se liječe specifične infekcije.

Neke azijske riblje farme su dodavale antibiotike u hranu za ribe, dijelom zato što je jeftinija, ali i zbog nedostatka istraživanja o tome koje infekcije se javljaju kod lokalnih vrsta riba kao što je tilapija i koje vakcine bi mogle biti potrebne, kaže Dejvis.

– Ukoliko nemate adekvatnu, pažljivu primjenu, rizikujete da izgubite kontrolu – navodi profesorka.

Životinje, ali i ljudi, izlučuju do 80 odsto antibiotika koje unose, ističe Dejvis i dodaje da to zagađuje životnu sredinu.

– Fabrike koje proizvode antibiotike možda ne kontrolišu svoje otpadne vode, dozvoljavajući dramatične količine da uđu u sisteme vode – ističe.

Uprkos upozorenjima, Dejvis ističe da je optimista i puna je entuzijazma dok razgovara o projektima koji pronalaze drugačiji pristup.

– Veliki američki dobavljač živine prestao je da koristi antibiotike pa i vi to možete učiniti – rekla je ona.

Proboji kao što su genomika i vještačka inteligencija “oživljavaju” nauku o novim antibioticima. Ona se takođe nada da će programi za podsticanje farmaceutskih kompanija da proizvode nove antibiotike uroditi plodom.

Nastavi čitati

Zdravlje

POSTOJI KRVNA GRUPA koju imaju samo 43 osobe na svijetu!

Šta je zlatna krv, da li može da se naslijedi i koja opasnost joj prijeti?

Dugo se vjerovalo da je najrjeđa krvna grupa AB grupa, ali to nije istina. Prije izvjesnog vremena utvrđena je još jedna posebna krvna grupa koju u svijetu imaju samo 43 osobe. Prvi put je identifikovana 1961. godine kod jedne žene iz Australije. Tzv. Zlatna krv se smatra najrjeđom krvnom grupom na cijelom svijetu.

Ono što je razlikuje od ostalih grupa je to što ima Rh nulti faktor (Rhesus null), koji nije ni pozitivan ni negativan i nema nijedan od 61 Rh antigena. Prema naučnicima, samo 43 osobe imaju zlatnu krv. To znači da samo jedan od šest miliona ljudi može da se pohvali time!

Zlatna krv može da se naslijedi kada dobijete mutaciju u genu RHCE od svakog roditelja. Dakle, potrebne su dve kopije promijenjenog gena da bi se dobio Rh nulti faktor. Međutim, posjedovanje ove rijetke krvne grupe povezano je sa opasnošću. U slučaju bolesti ili nesreće, može da bude vrlo teško dobiti odgovarajuću krvnu grupu za transfuziju. Imati Rh nulti faktor takođe ima i pozitivnu stranu. Ljudi sa ovom vrstom krvi mogu da postanu davaoci bilo koje druge krvne grupe.

Nikoga ne iznenađuje činjenica da postoje četiri krvne grupe: A, B, AB, 0, a svaka od njih ima tzv. Rh faktor pozitivan ili negativan. Postojanje krvnih grupa otkriveno je 1901. Krvna grupa se sastoji od skupa antigena (posebnih proteina) prisutnih na eritrocitima, odnosno crvenim krvnim zrncima. Eritrociti mogu da imaju mnogo specifičnih antigena, što znači da postoji mnogo sistema krvnih grupa.

Nastavi čitati

Zdravlje

DOKTOR POPOVIĆ TVRDI “Svi koji su tokom pandemije primili vakcinu Astra Zeneka NEMAJU RAZLOGA ZA STRAH”

Svi oni koji su tokom pandemije kovida primili vakcinu Astra Zeneka nemaju razloga za strah jer se posljedice od vektorskih vakcina, kakva je i ova, javljaju u prvih šest mjeseci od vakcinacije, tako da trenutni rizici po zdravlje praktično ne postoje, rekao je stručnjak za vakcinaciju i konsultant sa UNICEF-om, doktor Dragoslav Popović.

– Kada se radi o neuspojavama poslije vakcinacije, one su očekivane u periodu do šest mjeseci nakon što je vakcina primljena. To da neko može danas, nakon dvije godine nakon što se prestala upotrebljavati ta vakcina, da prijavi, mislim da je potpuno van neke zdravstvene logike – rekao je Popović u Јutarnjem programu RTRS.

Popović navodi da je slučaj tužbe više od 50 porodica preminulih koji su primili ovu vakcinu, nije povezana sa njenim povlačenjem sa tržišta.

– Tužba je jedna stvar, a povlačenje vakcina je nešto što je sasvim logično u ovoj situaciji. Na kraju krajeva, tim vakcinama se niko ne vakciniše više od godinu dana i obzirom na to da znamo u kom pravcu korona virus ide, sigurno je da se ta vakcina više neće koristiti. Ona je jednostavno u momentu kad je korišćena imala i odigrala svoju ulogu – naveo je Popović.

Popović je istakao da se prema rezultatima studije iz 2021. godine o posljedicama vakcinacije na pojavu trombocitopenije jasno kaže da postoje rizici kao što ih ima i kod drugih vakcina. Dodaje da rizici od vakcinacije postoje, ali da su smrtni ishodi vrlo rijetki.

Vrlo je važno, ističe on, da sve vijesti koje dolaze o vakcinama budu objašnjene od strane stručnjaka i da se stanovništvo uvjeri da je vakcinacija pravi izbor.
– Na 100.000 vakcinisanih postoje dva ili tri slučaja trombocitopenije ili tromboze. Šezdeset odsto svijeta vjeruje u vakcine. Dileme nema, potvrđeno da je tokom kovida spašeno desetine miliona ljudi širom svijeta, dok su posljedice vakcinacije bile minimalne – zaključio je Popović.

Nastavi čitati

Aktuelno