Načelnik Odjeljenja za komunalne poslove Grada Banjaluka Boriša Mandić gostujući na televiziji K3 govorio je o revolucionarnim potezima koje je ovo odjeljenje implementiralo u protekle tri godine.

Mandić je fokus govora stavio na podzemne kontejnere u Banjaluci, ali se dotakao i problema odvoza kabastog otpada kao i na smanjenju otpada u najvećem gradu Srpske.

“Do sada je ovo možda prva vidljiva velika aktivnost ali za nekoliko dana neće biti najveća. Radimo na smanjenu otpada, a podzemni kontejneri su nešto novo u našem gradu. Dalje radimo na odvozu otpada i odvozu kabastog otpada koje proizilaze iz studije koju radimo sa Evropskom investicionom bankom”, rekao je Mandić.

On je istakao da su građani mogli da vide da podzemni kontejneri osim svoje funkcionalnosti takođe imaju i atraktivan izgled, a jedan podzemni kontejner mijenja i do pet klasičnih kontejnera.

“Njihova glavna prednost je velika zapremina i to zapremina pod zemljom i kapacitet jednog podzemnog kontejnera je pet kubnih metara, a to je jednako zapremini pet malih kontejnera koje smo do sada imali na ulicama. Dakle, ako uzmemo podatak da se u jedan mali kontejner može odlagati otpad od oko 20 do 25 stanova, onda je jasno da se u podzemni kontejner može odložiti otpad od preko 100 stanova, a to je pet do 10 zgrada”, rekao je Mandić.

Dodaje da je pored toga i velika prednost to što se oni ne vide i da su građani iskazali pozitivne reakcije na ovaj novitet.

“Na ovom planu radimo preko tri godine i to je skup proces koji zahtijeva saradnju sa građanima. Prve kontejnere smo ugradili kada smo rekonstruisali park Mladen Stojanović. Postavili smo tri kontejnera i pratili smo reakcije građana i onda smo ugradili još dva preko puta parka koja su pokrila nekoliko zgrada i takođe su reakcije građana bile dobre”, istakao je Mandić.

Poručuje da je nakon toga izmijenjena obaveza kako bi sve zgrade imale podzemne kontejnere.

“Sada smo došli do toga da imamo 20 kontejnera u gradu, tako da se smanjila količina otpada, riješila se divlja deponija i zaista idemo u dobrom pravcu i plan je da svake godine bude ugrađeno 20 kontejnera”, naglasio je Mandić.

Podzemni kontejneri imaju veliku prednost, ipak u starim gradskim naseljima postoje lokaliteti na kojim nije moguće postavljanje ovih kontejnera, pa se Odjeljenje za komunalne poslove odlučilo za postavljanje nadzemnih kontejnera koji imaju veći kapacitet od prethodnih.

“Podzemni kontejneri su prednost, ipak u urbanim područjima starijih gradova nije moguće pronaći lokaciju. Često se nalaze mreže struje, vode, kanalitzacije i onda iz tih razloga nije moguće postaviti podzemni pa se stavljaju nadzemni novi kontejneri većeg kapaciteta, a mi nastavljamo dalje sa aktivnostima”, rekao je Mandić.

Kada je u pitanju proces pražnjenja podzemnih kontejnera Mandić ističe da nije bilo jednostavno uspostaviti ovaj sistem jer on iziskuje nove rute, ali i nove kamione.

“To košta par stotina hiljada KM, a treba reći da je nedavno završena revizija sistema upravljanja otpadom i Banjaluka je odlična u odnosu na druge gradove. Mi smo uspjeli dogovoriti sa “Čistoćom” nabavku novog kamiona koji samo prazni podzemne kontejnere”, istakao je Mandić.

Velika studija upravljana otpadom:

“Mi radmo veliku studiju upravljanja otpadom i konačne rezultate očekujemo u maju. Jedna od njih je izgradnja reciklažnih zelenih ostrva. Postavili smo nekoliko ostrva gdje su reciklažni kontejneri gdje građani mogu doći i soritirati otpad”, poručio je Mandić.

Dodaje da je ovaj projekat implementiran na nekoliko mjesta te da je u pitanju promotivni i edukativni projekat.

“Iznenađeni smo koliko građani poštuju i iznenadite se koliko je otpad soritran i oni građani koji žele da recikliraju taj optad dovoze i mi nastavljamo sa tim aktivnostima”, rekao je Mandić.

Ističe da građani zahtijevaju od Grada neke stvari te da je na njima da te stvari i pogodnosti građanima omoguće.

“Naša dužnost čistiji grad. Da bismo smanjili količinu otpada na deponija moramo imati nove sisteme upravljanja. Kada kažemo recikliranje nije dovoljno samo postaviti kontejner i obučiti građane. Na državi je da obezbijedi recikliranje, otkupne stanice i izvoz. Preduzeća dolaze u problem, zato trebaju povratne naknade od države ukoliko nema tržišta za tako nešto. Dok se ne uspostavi kompletan sistem mi moramo biti spremni. Za sadašnje količine otpada je zainteresovano nekoliko preduzeća”, rekao je Mandić.

Projekat odvoza kabastog otpada i reciklažna dvorišta:

Načelnik Odjeljenja za komunalne poslove podsjeća građane da isti kamion koji odvozi komunalni otpad nije u mogućnosti da odvozi i kabasti otpad, te da je plan odvoza kabastog otpada velika aktivnost.

“Plan odvoza kabastog otpada je velika aktivnost kao i reciklažna dvorišta koja tek slijede i to treba da se desi od marta i to podrazumijeva da u svakom naselju jednom mjesečno bude postavljen veliki kontejner. Ukoliko građani nemaju vremena da čekaju kontejner ići će u reciklažno dvorište koje će biti postavljeno u dvorištu stare Mljekare. Ovo je prva lokacija koja nam je interesantna i dostupna je svim građanima”, naglasio je Mandić.

Dodaje da kada su u pitanju nesavjesni građani, da je na teritoriji grada postavljeno nekoliko kamera te da se pišu kazne onima koji zagađuju okolinu.

“Imamo deset kamera koje rotiramo i na osnovu njih se pišu kazne. Potrebno je platiti radnike i prenos podataka. To iziskuje i obuku i nova sredstva. Pratimo kako se to dešava u gradu i već smo napisali nekoliko kazni. Grad Banjaluka nema interes da kazni ali iz tih sredstava se finansiraju ovi projekti. Banjaluka ima najrazvijeniju regionalnu deponiju u odnosu na sve ostale gradove, ali ima nesavjesnih građana koji odlažu nelegalno otpad. Imamo plan koji će se odvijati u nekoliko faza samo da se građani dispilinuju pa da odvoze otpad tamo gdje odredimo”, rekao je Mandić.

Ističe da svijest građana nije moguće promijeniti preko noći, te da se to radi od malih nogu. Ipak podsjeća da je sadašnja procijena da više od 60 odsto otpada može da se reciklira.

“Kada tu svijest promijenimo i shvatimo koliko mi bacamo sredstava ta svijest će se promijeniti. Sve mjere koje smo preduzeli mijenjaju svijest građana. Oni vide da radimo da bismo napravili bolji sistem za njih”, naglasio je Mandić.

Otpadne vode:

Pored studije kabastog otpada, istovremeno se radi i na studiji otpadnih voda koja takođe doalzi od Evropske investicione banke, te da se u maju očekuju rezultati ove studije.

“Za otpadne vode imali smo preliminarno rješenje gdje bi se mogao riješti dio grada. Rijeka Crkvena je trebalo da riješi ovaj problem, ali tu bi trebalo riještiti regulacioni plan kojeg Skupština nije usvojila. Mi nastavljamo rad na velikom prečišćivaču i to je nova tehnologija”, rekao je Mandić.

Poručuje da su svi parametri pokazali da je Banjaluka najčistiji grad u Bosni i Hercegovini te da će sa mjerama koje provode u narednom periodu biti još čistiji.

“Banjaluka je grad zelenila i ovo je nešto najbolje što radimo u gradu. Mi u Odjeljenju za komunalne poslove možemo da budemo zadovoljni sa onim što smo uradili za ove tri godine i to je više nego što je urađeno posljednih 50 godina. Po broju parkova, drvoreda, šetališta kupališta i slično”, zaključio je Mandić.