Connect with us

Banjaluka

JEFTINIJA KARTA I BESPLATAN PREVOZ: Povoljniji i kvalitetniji javni prevoz u Banjaluci čeka na odbornike

Studija javnog prevoza u gradu Banjaluci koja je rađena proteklih godinu dana je konačno završena i trebalo bi da se nađe pred odbornicima Skupštine grada.

Na ovoj studiji koja bi trebalo da omogući povoljniji ali i kvalitetniji javni prevoz radili su stručnjaci iz Beograda i Novog Sada ali i domaći kadrovi, te bi ona trebalo da sagleda realno stanje javnog prevoza u Banjaluci kako na gradskim tako i na prigradskim linijama.

Šef Kluba odbornika PDP-a u Skupštini grada, Dragan Milanović ističe da je ovo jedna sveobuhvatna studija čijom impelemtacijom bi došlo do jeftinijeg prevoza, smanjenja zagađenja vazduha, veće pokrivenosti i boljom mobilnošću građana, piše Insajder.

– Studija takođe analizira i starost vozila i stanje vozila, tako da je to jedna sveobuhvatna studija koja bi trebalo da bude prezentovana na narednoj sjednici skupštine odbornicima, a konačan cilj ove studije ono što je najvažnije od svih tih aspekata koje sam nabrojao da cijena pojedinačne karte za gradski prevoz bude umjesto 2,30KM da bude 1,5KM – rekao je Milanović.

javni gradski prevoz autobus putnici stanica
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

– To je ideja i tako su nas iz Gradske uprave informisali. Mi smo po ovoj temi već imali jednu prezentaciju na koju se nažalost nisu odazvali odbornci iz skupštinske većine. Mi smo već slušali o tome i iskreno to je jedna dobra stvar jer ovakav javni prevoz u Banjaluci nije funkcionalan jer se vozi mali broj putnika, a da bi se povećao broj putnika potrebno je povećati i efikasnost i udobnost i sve to mora da se radi paralelno da bi javni prevoz došao na nivo koji bi bio rentabilan – poručuje Milanović.

Dodaje da će se povećanjem broja putnika povećati i broj linija, pa se samim tim može i od prevoznika zahtijevati veći broj novih vozila.

– Tako da bi ova studija trebalo da dovede do jeftinijeg i boljeg javnog prevoza i koja će unaprijediti javni prevoz. Što se tiče odbornika, nezahvalno mi je prognozirati da li će ovu ideju prihvatiti jer su do sada odbili mnogo dobrih ideja, ali ipak nadam da će prihvatiti ovu jer ovo je zaista jedna dobra stvar – zaključuje Milanović.

– Smatram da Banjaluka ima najskuplji prevoz u jugoistočnoj Evropi i ja sam stalno potencirao da se uradi ta studija. Sada ta studija se radi više od godinu dana i završena je i treba ići u skupštinu. Ja ću nju u svakom slučaju najvjerovatnije podržati – rekao je Rosić.

Odbornik dodaje da samu studiju još uvijek nije u potpunosti pročitao jer obuhvata više od 300 stranica ali da će je svakako podržati ukoliko je ona urađena u interesu samih građana.

– Sve što je u interesu grada i građana ja ću podržati. Iskreno da vam kažem ja je još nisam u potpunosti pregledao. Kad budem bio načisto kako izgleda kompletna studija ja ću se odlučiti ali vam obećavam da što se tiče grada ja sam potencirao na toj studiji i vjerujem da je profesionalno urađena. Ako se ništa ne krije i ako je to stvarna studija izvodljivosti, mi moramo imati niže cijene javnog prevoza to je u interesu i grada i građana ali i manju subvenciju prema prevoznicima – poručuje Rosić.

Važno je da se uvjerimo da te studije ne škode drugim stvarima. Naravno kada ljudi čuju da je nešto besplatno oni se oduševljavaju, međutim mnoge druge stvari trpe – rekao je Petković.

Dodaje da problem saobraćajne infrastrukture u Banjaluci postoji još iz perioda prije rata te da je do sada na ovom polju rađeno da se održi vlast ali ne i interes stvaranja boljeg ambijenta za građane.

– Mi još uvijek nemamo taj nivo mentalne svijesti da se ništa ne radi u jednom trenutku dakle moraju postojati stvari koje trebaju biti sveobuhvatne kako bismo dobili kvalitetan život i da sutra ne pričamo o tome – rekao je Petković.

Dodaje da do sada nije osuđivao dešavanja u gradu po pitanju saobraćaja i napominje da osim odbornicima studija mora biti predstavljena širokoj javnosti.

– Osiromašenom narodu da se to omogući ja kao politčar kažem da treba ali generalno nije bitno da samo odbornici vide tu studiju, sa tim treba upoznati javnost – smatra Petković.

Related Topics:

Banjaluka

NEBOJŠA DRINIĆ “Praznično jutro i Nikoljdan – krsna slava moje porodice”

Odbornik PDP-a Nebojša Drinić uputio je čestitke svim vjernicima koji danas slave Svetog Nikolu, prisjećajući se porodične tradicije i duhovnog nasljeđa svog kraja.

„Praznično jutro i Nikoljdan – krsna slava moje porodice – uvijek dočekujemo s radošću i ponosom. Brat i ja zajedno smo bili u crkvi u Razboju, gdje smo kao djeca prvi put molili Boga i duhovno sazrijevali. Danas radost dijelimo s našim bratancem Markom, podsjećajući ga na naše korijene.

S posebnim ponosom pričamo o našem pretku, Đurađu Driniću, prvom svešteniku i neimaru crkve u našem selu. On je ostavio neizbrisiv trag, a duh Svetog Nikole, koji simbolizuje dobrotu, skromnost i milosrđe, vodi nas kroz život.

Srećna i od Boga blagoslovena slava svim poštovanim domaćinima i dragim ljudima!“ – poručio je Drinić.
Banjaluka24

Nastavi čitati

Banjaluka

VESELIN MIŠINIĆ KNJIŽEVNIK “Banjaluka je NAJSRPSKIJI grad na Balkanu”

Književnik Veselin Mišnić i njegov roman “Drugom stranom tišine” ovogodišnji je dobitnik nagrade “Đuro Damjanović”, Udruženja književnika Republike Srpske – Podružnica Banjaluka.

Priznanje mu je uručeno u Kući Milanovića. Bio je to povod  da sa ovim književnikom zavidne bibliografije razgovara i ekipa portala Banjaluka.net.

Kolašinac po rođenju, sa beogradskom adresom, iskazuje to i u svom govoru odnosno pisanju, ekavica ili ijekavica, za njega nije bitan izgovor srpskog jezika, bitno je da razgovaramo. Do sada je objavio 50 knjiga (romana, zbirki pripovijedaka, poezije, satire, kritika i eseja).

Prevođen je na dvadeset stranih jezika i zastupljen u svim značajnijim književnim antologijama, zbornicima i almanasima. Višestruko je nagrađivan za svoje književno djelo, član je Udruženja književnika Srbije i ima status istaknutog umjetnika.

Koliko Vam znači nagrada koju dodjeljuje Udruženje književnika Republike Srpske, Podružnica Banjaluka? Povezuje li Vas još nešto, osim dobijenog priznanja, sa ovim krajevima ?

Mišnić: …Činjenica je da je ovo moja prva književna nagrada koju sam dobio u Republici Srpskoj i koja nosi ime istaknutog književnika iz Banja Luke Đura Damjanovića. Činjenica je takođe da sam dobio niz značajnih književnih nagrada poput nagrade Milan Rakić, Simo Matavulj, Radoje Domanović, Srboljub Mitić i još mnogo drugih, što u Srbiji, što u Crnoj Gori, ali kažem meni je ova nagrada posebno draga jer sam je dobio u najsrpskijem gradu na Balkanu, dakle u Banja Luci. Draga mi je što sam kao mlad pisac poznavao Đuru dok je boravio u Beogradu. Kasnije kada se vratio da živi u rodnoj Banjaoj Luci, nisam ga više sretao. Đuro je umro prije 15 godina, a Udruženje Književnika Srpske, Podružnica Banja Luka je ustanovilo ovu nagradu u znak sjećanja na velikog boema i nesvakidašnjeg čovjeka i književnika Đuru Damjanovića. Đura je bio i ostao značajno ime u okvirima sveukupne srpske književnosti i jako je dobro da je Banja Luka kao njegov zavičajni grad, prepoznala značaj ovog pisca, kao pravog naslednika Kočića i Ćopića. Sa ovim krajevima me povezuje mnogo toga, prije svega jezik naroda, koji se ne razlikuje od onog iz mojeg zavičaja (Mojkovac- Crna Gora), povezuje me kultura govora, nasleđe i vjera pravoslavna, i nekolicina pisaca i prijatelja koji žive u Banja Luci.

Pomenuću neke: Zoran Kostić, Miladin Berić, Živko Vujić, dr. prof. Duško Pevulj, dr. prof . Đorđe Vuković, pjesnikinja Neda Gavrić…

Nagradu ste dobili za knjigu proze „Drugom stranom tišine“ , to je Vaša 50. knjiga po redu, koja obuhvata pet decenija pisanja. Unutar korica je 120 tema i nevjerovatnih 4200 sentenci, i mudrih misli. Šta Vas inspiriše na toliko količinu zapisa?

Mišnić: Ovo je jedna od onih rijetkih knjiga koje se napišu jednom ili nikad. Ja sam ovu knjigu od 550 strana, u fragmentima sklapao preko 40 godina a intezivno sam na tekstu u njoj radio poslednjih pet godina. Znate, knjige umiru kao i ljudi, neke mnogo prije od njihovih autora, neke se otrgnu od života stvaraoca i krenu nekim svojim putem, ne mareći za protok vremena. Vjerujem da je ovo jedna od takvih knjiga. Ovakve knjige su dokaz da pisci mislioci nijesu protjerani iz književnosti, da ih još ima, mada rijetko. Današnja književnost je nažalost prepuna trivijalija, svakojakog mešeteranja, ispraznosti, lišena je ljepote jezika i ljepote pisanja, forma i sadržinska struktura su krajnje pojednostavljeni i ogoljeni. Knjige vizuelno izgledaju kao bombonjere, mada u bombonjerama ima kakav –takav sadržaj a ove knjige koja se prodaju u konditoraju, po samoposlugama, trafikama, sem celofana u koji su upakovane, nemaju ni jedan sadržaj vredan pomena, naravno mislim u književnom smislu. Prava književnost je nešto drugo, i nešto više. Umjetnost prije svega.

U obrazloženju stručnog žirija za nagradu “Đuro Damjanović” stoji: “U žanrovskom smislu ova zbirka misli i fragmenata najbliža je “Znakovima pored puta “Ive Andrića i predstavlja štivo koje će mnogi držati uz uzglavlje,…”. Koliko godi poređenje sa Nobelovcem?

Mišnić: Svako poređenje sa velikim piscima prija. Neke moje ranije knjige su poređivane, recimo sa Ernestom Sabatom, Emilom Sioranom, Danilom Kišom, Mešom Selimovićem, a evo ova i Andrićevim “Znakovima”. Smatram da svaki pisac, ali i svaki čovjek ima neke svoje “Znakove pored puta”. Vidljive ili nevidljive. Makar i djelovalo sve asocijativno sličnost možda postoji samo u domenu promišljanja. Sve drugo nema sličnosti, ali kako god bilo, priznajem: ovo su moji “znakovi”.

Slobodan ste umjetnik. Isključivo se bavite književnim radom. Koliko je važno umjetniku da bude slobodan u svakom smislu, za njegov kraetivan rad i kako ste se Vi izborili za takav status i mogućnost da se bavite isključivo književnim radom?

Mišnić: Rano sam prestao da se bavim pedagoškim radom i profesurom. Opredelio sam se za književnost i tim putem, kakav god on bio, idem poslednjih 50 godina. Sloboda je nužno relativan pojam. Ako pisac dosegne prag samosvojnosti, to je za njega sloboda. Izbori nas nekada vode i na pogrešnu stranu. Vreme na kraju presudi, jesmo li ili nijesmo izabrali pravi put. Pedeset mojih knjiga u raznim žanrovima daju odgovor na ovo pomalo hipotetičko pitanje.

“Ubi me prejaka reč”, zapisa čuveni Branko Miljković. S obzirom da pišete aforizme i kroz jedno kritičko oko posmatrate svijet oko sebe, koliko danas vodimo računa šta ćemo reći ili zapisati? Danas, kada svako ima priliku da iznese mišljenje. Da li je riječ umjetnika u tom smislu obezvrijeđena?

Mišnić: Miljlković je takođe napisao: Putuj, pevaj, prkosi/ Samo te pesma hoće/ Ali dok pevaš ko će/ Tvoje breme da nosi./ Javna riječ, ona zapisana je obavezujuća, to je piščeva testamentarna oporuka. Satira je samo jedan od književnih žanrova gdje sam se ja u jednom periodu stvaralaštva iskazivao. Jer, kako neko reče: kratka riječ dugim mislima daje povoda. A aforizam kao najkraća književna forma ima više uloga i više značenja. To je bila i moja šansa da budem oštar kada je trebalo i gdje je trebalo. Osjećao sam se ugodnije u svojoj koži. Ova ekspanzija društvenih mreža je obezvrijedila svako kritičko mišljenje. Riječi su potrošna roba i svako se oseća prozvanim i pozvanim da daje neki svoj sud, bilo da je reč o društvenim ili kolokvijanim pitanjima svakodnevice. Tu je prvo stradao jezik. Potom pismenost i onda ne sledi ništa drugo do sunovrat istinske kreativnosti. Da li je neko pisac ako piše jelovnike?

Piše: Marina Majkić Miletić

Banjaluka.net

Nastavi čitati

Banjaluka

GRADONAČELNIK ČESTITAO SVETOG NIKOLU “Živjeli i neka je sa srećom”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković uputio je iskrene čestitke svim vjernicima koji danas proslavljaju Svetog Nikolu, uz poruku da ovaj dan provedu u radosti i miru, okruženi najbližima.

„Svim vjernicima koji danas proslavljaju Svetog Nikolu od srca čestitam krsnu slavu, uz želju da ovaj dan, ali i cijelu narednu godinu provedete u zdravlju i blagostanju, zajedno sa svojim porodicama, jer porodica je naša jedina mirna luka na kraju svakog dana.

Živjeli i neka je sa srećom!“ – poručio je Stanivuković.
Banjaluka 24

Nastavi čitati

Aktuelno