Connect with us

Svijet

ZELENA AGENDA BILA JE JEDNA OD GLAVIH TEMA EU PROŠLE GODINE! Da li je Evropi dosta zelenih?

“Zelena agenda” bila je jedna od glavnih tema u EU prošle godine, mnogi protestuju zbog ukidanja klasičnih automobila ili smanjenja udijela nafte i gasa, a to bi moglo da košta zelene partije na izborima za Evropski parlament, ocjenjuje Dojče vele.

Kako se navodi, ankete pokazuju da situacija za evropske Zelene nije baš sjajna i da bi na izborima u junu mogli da izgube oko trećinu mesta u Evropskom parlamentu.

Trenutno oni imaju četvrti najveću poslanički klub sa 72 poslanika, a u Evropskoj komisiji ih predstavlja Virginijus Sinkevičijus.

U očima javnosti, Zeleni su, kao ni jedna druga stranka, simbol borbe za zaštitu životne sredine, a na izborima 2019. godine postigli su bolji rezultat nego ikada.

Ipak, uticaj zelenih partija neravnomjerno je raspoređen širom EU, ističe DW.

Zeleni su tradicionalno jaki u zemljama zapadne Evrope kao što su Francuska, Njemačka i Austrija, kaže Tobijas Gerhard Šminke, osnivač platforme “Europe Elects”, koja je vodeća u Evropi u analizi anketa i izbornih podataka.

U tim zemljama su obično osvajali desetak, ponekad i do 20 odsto glasova.

“Ali u mnogim dijelovima južne Evrope, posebno u istočnoj Evropi, mnogo su slabije ukorijenjeni. U Slovačkoj, na primjer, čak i ne postoje”, objašnjava politikolog za DW.

Zelene stranke su dio vlasti u nekoliko država EU.

U Njemačkoj Zeleni imaju petoro ministara, uključujući i ministarku spoljnih poslova Analenu Berbok i vicekancelara i ministra privrede Roberta Habeka.

Zelene stranke su takođe dio vlade u Irskoj, Austriji, Belgiji, Letoniji i Španiji.

U aktuelnom mandatu Evropskog parlamenta zaštita klime je važna tema.

Evropska unija želi da postane klimatski neutralna do 2050. godine takozvanim “Evropskim zelenim dogovorom”, ali politički vjetrovi su se ponovo promijenili i zakoni o zaštiti klime su manje prihvatljivi, ukazuje DW i dodaje da su poljoprivrednici protestovali u mnogim zemljama EU i da je njihov bijes usmjeren i protiv evropskog zakonodavstva.

Otpor dolazi i iz drugih političkih tabora.

Manfred Veber, lider poslaničke grupe Evropske narodne partije (EPP), najveće političke grupacije u Evropskom parlamentu, već je u novembru najavio da želi da preispita teško donijetu odluku o zabrani motora sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Prema istraživanjima evropskih portala Politiko i Euraktiv, taj zahtjev je čak ušao u još neobjavljeni manifest stranke.

Žestoka rasprava vodila se i o zakonu za obnovu prirode.

Uoči evropskih izbora, Karin Talberg, koja na Institutu “Žak Delor” istražuje evropsku energetsku politiku primijećuje “zabrinjavajući trend”, ne samo iz ekstremno desničarskog tabora, već i iz mejnstrima.

Na primjer, liberalni francuski predsjednik Emanuel Makron je govorio o “zakonodavnoj pauzi”, a Evropska narodna partija izjasnila se za nešto poput “moratorijuma na zakone o životnoj sredini”.

Međutim, evropski Zeleni pokazali su se borbeno na kongresu početkom februara u Lionu u Francuskoj.

Holanđanin Bas Ajkhut najavio je “tešku predizbornu kampanju”, koju će voditi zajedno s njemačkom koleginicom Teri Rajntke, odlučili su delegati.

Evropska zelena partija se sastoji od 49 zelenih partija unutar i van EU.

Ekspertkinja Talberg smatra da je Zelenima trenutno veoma teško, jer moraju da balansiraju između trenutnog raspoloženja i onoga što je neophodno za zaštitu klime.

“Pozitivno u vezi s njihovim izbornim programom, a u poređenju s drugim programima, jeste to što imaju vrlo konkretne prijedloge”, kaže ona.

Related Topics:

Svijet

BEZBJEDONOSNI INCIDENT “Obezbjeđenje pucalo na čovjeka ispred sjedišta CIA” (FOTO)

Pripadnici obezbjeđenja pucali su na lice ispred sjedišta američke Centralne obavještajne agencije /CIA/ u Lengliju, u saveznoj državi Virdžiniji, rekao je izvor “Еn-Bi-Si njuzu”.

Prema istom izvoru, pucnjava nije bila smrtonosna.

Portparol CIA rekao je da se bezbjednosni incident desio ispred sjedišta Agencije, ali nije potvrdio da se dogodila pucnjava.
Portparol je dodao da je glavna kapija zatvorena i da zaposleni treba da potraže druge puteve.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP SEDMICAMA JAVNO IGNORIŠE MASKA: Poznato zbog čega je naprasno postao nevidljiv u Vašingtonu

Na početku drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa, jedna od najupečatljivijih ličnosti njegove administracije bio je najbogatiji čovjek na svijetu – Ilon Mask.

Miliarder je dobio zadatak da vodi neformalno ministarstvo za efikasnost vlade (DOGE), prisustvovao je sastancima vlade, letio s Trampom u predsjedničkom avionu Air Force One i predsjednik ga je redovno hvalio zbog dobro obavljenog posla. Ipak, od početka aprila Tramp i drugi republikanci ga praktično više ne spominju.

Tokom februara i marta, Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social u prosjeku četiri puta sedmično pominjao Maska, ali od početka aprila nije ga spomenuo ni jednom, pokazuje analiza portala Politico. Ne spominje ga ni Trampov tim zadužen za prikupljanje donacija. Nameće se pitanje – čime je Mask zaslužio ovakav tretman – no sve ukazuje na to da se radi o pragmatičnoj odluci republikanaca, a ne o nekoj svađi između najbogatijeg čovjeka svijeta i predsjednika SAD-a. Njih dvojica i dalje komuniciraju, a Mask je s drugim biznismenima nedavno pratio Trampa na njegovom putovanju po Bliskom istoku.

Prema anketama javnog mnijenja, Mask je među biračima sve manje popularan, i to znatno manje nego Tramp. Početkom prošlog mjeseca, republikanski kandidat izgubio je važnu izbornu bitku za mjesto u vrhovnom sudu savezne države Wisconsin, gdje se Mask angažovao kao donator, ali je istovremeno postao i teret za republikance tokom kampanje.

“Završio je, gotovo je, nema ga više. U anketama prolazi užasno. Ljudi ga mrze. Došao je u Wisconsin i mislio da može kupiti glasove, stavio je sirastu kapu (simbol Wisconsina, op. a.) i ponašao se kao devetogodišnje dijete… Ne ide to tako. Ljude to vrijeđa”, požalio se jedan od republikanca iz Wisconsina pod uslovom anonimnosti.

Za Trampovu administraciju Mask je time postao nepotrebni teret. Pogotovo jer aktivnosti DOGE-a trenutno nisu toliko bitne za vladu koliko su to carinska politika i budžetske rasprave. Iako republikanski zakonodavci i dalje o Masku govore pozitivno kada ih se direktno pita, jer žele zadržati na svojoj strani njegovo ogromno bogatstvo, armiju pristalica i internetski uticaj, neki priznaju da bi za stranku bilo bolje da se Mask ne pojavljuje aktivno u kampanjama pred kongresne izbore 2026. godine.

“Ankete vam u suštini govore da Ilon radi odličan posao kada je u pozadini. Nadamo se da će tamo i ostati, da nastavi s tim poslom, ali da neće preuzeti ulogu zamjene u kampanji”, ocijenio je izvršni direktor konzervativnog Kluba za rast, David McIntosh.

Tišina s vrha

O Masku početkom aprila nisu prestali govoriti samo Tramp, već i njegovi najbliži savjetnici i zvanični profili Bijele kuće. Još krajem februara, Tramp je Maska koristio kao veliko mamac za donatore. “Volim Ilona Maska! Mediji pokušavaju da nas razdvoje i ne uspijevaju. On je sjajan”, pisalo je u Trampovoj poruci donatorima od 27. februara.

Ipak, Maskovo ime iz tih poruka gotovo da je nestalo već početkom marta. Jedini izuzetak bila je referenca na kačket s natpisom “Američki zaliv”, koji je milijarder nosio.

Odgovor Bijele kuće na upit novinara Politica o tome smatraju li Maska političkom slabošću, nije ga uopšte spomenuo. “Misija DOGE-a da smanji rasipanje, prevaru i zloupotrebe će se sigurno nastaviti. Zaposleni u DOGE-u, koji djeluju u njegovim različitim uredima, nastaviće sarađivati s administracijom predsjednika Trampa kako bi naša vlada postala efikasnija”, navodi se u odgovoru portparola Bijele kuće, Karoline Leavitt.

Za demokrate i dalje meta

Dok bi Maskovo povlačenje u pozadinu moglo koristiti republikancima, demokratama bi moglo otežati posao. Njihova izborna strategija, primijenjena i u spomenutim izborima u Wisconsinu, zasniva se na povezivanju republikanskih rivala s Maskom. Demokrati, ipak, tvrde da će njihova strategija i dalje biti efikasna, jer je malo vjerovatno da će Mask potpuno nestati iz javnosti.

Da Mask i dalje ima uticaj u vladi, svjedoči i to što je prošle sedmice pratio Trampa u posjetu Saudijskoj Arabiji, gdje se sastao s tamošnjim liderima i govorio na investicionom forumu. Ništa nije ukazivalo na to da između njih postoji neki ozbiljan sukob.

Čak i ako Mask krajem maja napusti mjesto na čelu DOGE-a, to neće promijeniti činjenicu da je upravo najbogatiji čovjek svijeta imenovao rukovodstvo tog tijela.

“Problem nikad zapravo nije bio Ilon Mask, već elonmuskizam. On je autor njihovih strategija i nije riječ o teorijskoj krivici, već o stvarnim štetama koje su nanesene svijetu u partnerstvu s Trampom, o čemu će se voditi rasprave tokom izbora”, poručila je demokratska strateginja Jesse Ferguson.

Dokaz da demokratama ipak neće biti lako je i to da je, prema anketama, DOGE ocijenjen bolje kada se Mask u njegov rad ne uključuje, iako se funkcionisanje ovog pseudoministarstva njegovim odsustvom nije značajno promijenilo.

“Javnost je podržavala pokušaj da se okonča bespotrebno rasipanje u Vašingtonu, ali nije podržavala način na koji je to sprovođeno. Njegova misija da eliminiše rasipanje svakako je pomogla, ali retorika koju je koristio – nije”, zaključio je republikanski analitičar Frank Luntz, prenosi Klix.ba

Nastavi čitati

Svijet

I ERDOGAN SE POVLAČI “Više se neću kandidovati za predsjednika”

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da ne namjerava ponovo kandidovati za predsjednika, naglasivši kako je zemlji potreban novi ustav koji bi odražavao duh savremenog doba i demokratskih vrijednosti.
-Nemam namjeru da se ponovo kandidujem za predsjednika. Naš jedini cilj je unapređenje ugleda naše zemlje. Turska se mijenja, svijet se mijenja. Živimo u novoj eri. Mislite li da u ovakvom dinamičnom svijetu možemo napredovati s ustavom nastalim u vrijeme puča, koji još uvijek odiše mentalitetom pučista? Turska više ne može ići naprijed s takvim ustavom. Potreban nam je ustav koji će predložiti civili, a ne pučisti – kazao je Erdogan, a prenijela agencija Anadolija

Erdogan već duže vrijeme zagovara donošenje novog ustava koji bi, kako tvrdi, bio “demokratskiji, civilniji i u skladu sa savremenim potrebama društva”.
Trenutni turski ustav donesen je 1982. godine, nakon vojnog puča iz 1980., i iako je više puta mijenjan, kritičari tvrde da još uvijek nosi obilježja autoritarnog sistema i vojno-pučističke logike.

Nastavi čitati

Aktuelno