Connect with us

Svijet

TRAMP SMATRA DA EVROPA DUGUJE NATO-u: Šta će uraditi ako postane predsjednik?

Trampov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost, Džon Bolton, vjeruje da će Tramp pokušati pronaći način da SAD izvede iz NATO-a, piše Washington Post, prenosi Index.

Ovog mjeseca Tramp je izjavio da bi Rusiji dopustio da radi šta god želi s NATO-ovim članicama koje ne pokrivaju NATO-ova uputstva o vojnim ulaganjima. Tramp je na društvenim mrežama napisao da prijeti izlaskom iz NATO-a kako bi uvjerio druge članice da povećaju ulaganja u vojsku. “Neće to uraditi ako ih se ne pita”, napisao je Tramp prije nedjelju dana. “A ako ne, Amerika prva!”

Evropski ambasadori i diplomate pribojavaju se mogućeg Trampovog drugog mandata. Analitičari pokušavaju dokučiti koga će Tramp postaviti na ključne pozicije. Pribojavaju se da to neće biti ljudi poput Pompea i Boltona, koji su ranije uvjeravali Trampa da ne provodi nagle poteze, već ulizice koji se neće truditi suzdržavati ga u namjerama.

Kongres izglasao zakon, Tramp neće moći samostalno izvući SAD iz NATO-a

Krajem prošle godine, Kongres je izglasao zakon koji sprečava da predsjednici unilateralno povuku članstvo u NATO-u. Od sada za to su potrebne dvije trećine Senata.

Kao odgovor na rusku aneksiju Krima još 2014, članice NATO-a složile su se da će ulagati 2% svog budžeta na odbranu. Do 2023. države najbliže Rusiji, poput Poljske i Finske, ispunile su taj dogovor. Ispunile su ga i SAD i Velika Britanija. Francuska ga je gotovo ispunila ulažući 1,9% budžeta, a Njemačka je dostigla ulaganje od 1,65% budžeta.

Tramp smatra da Evropa “duguje” NATO-u

Tramp smatra da se radi o neispunjavanju obećanja, a ta ulaganja ispod očekivanja su mu glavni argument za nezadovoljstvo s NATO-om. Džejson Miler, portparol za Trampovu kampanju, kritikovao je Bajdena jer je u doba rata dopustio da evropske države iskorištavaju SAD.

H.R. Mekmaster, bivši Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, ponovo je govorio Trampu da je ulaganje od 2% budžeta smjernica, odnosno cilj, a ne uslov. Nijedna država formalno ne duguje taj novac SAD.

Na samitu članica NATO-a 2018, Tramp je neposredno pred govor pozvao savjetnika Boltona za sto i pitao ga: “Da li bi trebalo da donesemo istorijsku odluku i izađemo iz NATO-a?” Bolton je odgovorio da dođe do te crte, ali da je ne pređe.

Sastanak je počeo te se govorilo o Ukrajini i Gruziji. Tramp je prekinuo raspravu i zatražio da vođe istog trenutka udvostruče svoje ciljeve ulaganja u vojsku, inače će “napraviti svoju stvar”. Tramp je potom prozivao vođe jednog po jednog, govoreći da, usprkos tome što su prema njemu dobri, to ne pokazuju ulaganjem u vojsku. Vođa NATO-a, Stoltenberg, pokušao je smiriti situaciju, a američki predsjednik napustio je sastanak, proglasivši pobjedu.

Budućnost NATO-a

Čak i bez formalnog izlaska, drugi mandat Trampa mogao bi značajno promijeniti odnose u NATO-u. Njegov stav o nedovoljnom ulaganju u vojsku postao je popularan među analitičarima spoljnih politika iz redova republikanaca.

Novi konsenzus oko stava prema NATO-u artikulisao je bivši šef Pentagona, Kristofer C. Miler, na Projektu 2025, koaliciji preko 90 konzervativnih grupa koje je okupila fondacija Heritage, da bi osmislili planove za sljedeću republikansku administraciju. Miler je predložio da se “NATO transformiše tako da saveznici SAD mogu isporučiti većinu konvencionalnih snaga koje su potrebne za suzbijanje Rusije, a da se istovremeno smanji prisutnost američkih snaga u Evropi.”

Čak i ako je članica NATO-a napadnuta, jedina osoba koja može narediti američkoj vojsci da krene u rat je američki predsjednik; ne postoji članak u pravilniku koji bi ga na to mogao pravno natjerati. Ako Tramp odluči da neće braniti teritoriju NATO-a, Savez će izgubiti moć odvraćanja, od čega posebno strahuju evropske države koje graniče s Rusijom.

Francuski predsjednik Emanuel Makron podstiče razvoj vojske u sklopu Evropske unije, ali se s time ne slažu sve članice.

Vođa NATO-a, Stoltenberg, odgovorio je na Trampove komentare: “Moramo slušati i zapamtiti da kritike nisu uperene izravno na NATO, već na činjenicu da članice ne troše dovoljno na NATO.”

Nije se osvrnuo na činjenicu da je Tramp rekao kako bi dopustio rusku invaziju na članice koje ne ulažu 2% budžeta u vojsku.

Related Topics:

Svijet

POBJEDNIK EVROVIZIJE pozvao Švajcarsku da UVEDE TREĆI POL u zvanična dokumenta

Pobjednik Pjesme Evrovizije Nemo Metler, koji se izjašnjava kao nebinarna osoba, pozvalo je vladu Švajcarske da prepozna treći pol u zvaničnim dokumentima.

Metler je napomenuo da je “apsolutno neprihvatljivo” što takva mogućnost već ne postoji u Švajcarskoj, prenosi Gardijan.

-I mi moramo da budemo predstavljeni u politici. Veoma je važno da se ljudi osjećaju viđeno – reklo je Metler koji je, upitan posle pobjede s kim bi prvo želio da razgovara, bez razmišljanja naveo švajcarskog ministra pravde Beata Jansa.

Ministar je u srijedu, prema riječima njegovog portparola, poslao Metleru SMS poruku u kojoj mu je čestitao pobjedu na Evroviziji i pozvao ga da se sastanu.

Vlada Švajcarske je prije 18 meseci odbila upravo taj prijedlog, navodeći da je model dva pola “snažno usidren” u švajcarskom društvu.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI PRVI PUT JAVNO REKAO “Moguć gubitak Harkova”

Ukrajina bi mogla da izgubi Harkov ukoliko ne dobije dva raketna sistema protivvazdušne odbrane “patriota”, izjavio je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.

– Potrebna su nam dva sistema `patriota`. Situacija je veoma ozbiljna. Ne možemo priuštiti gubitak Harkova – rekao je Zelenski u intervjuu za Ej-Bi-Si.
Zelenski je tokom sastanka sa državnim sekretarom SAD Entonijem Blinkenom u utorak, 14. maja, zatražio još dva sistema “patriota” za odbranu Harkova, ali Blinken nije dao konkretan odgovor, podsjeća TASS.

Ukrajinski zvaničnici ranije su priznali da je situacija oko Harkova ozbiljna, ali su tvrdili da nema prijetnje od predaje grada.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN U POSJETI KINI: Počeli pregovori sa Si Đinpingom

Ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Kine Si Đinping započeli su danas u Pekingu pregovore u ograničenom formatu, prenosi agencija RIA Novosti.

Saopšteno je da tokom pregovora ruski predsjednik, koji je doputovao u dvodnevnu zvaničnu posetu Pekingu, namerava da sa Si Đinpingom detaljno razgovara o cijelom spektru bilateralnih odnosa i perspektivama za njihov razvoj, kao i o međunarodnim i regionalnim problemima, uključujući situaciju oko Ukrajine, Bliskog istoka i Azijskog regiona.

Pregovori na visokom nivou će se nastaviti u proširenom formatu uz učešće delegacija, a na osnovu njihovih rezultata, strane će potpisati zajedničke dokumente.

Putin i Si Đinping takođe planiraju da usvoje izjavu o produbljivanju odnosa sveobuhvatnog partnerstva i strateške interakcije.

Kasnije će se komunikacija između lidera nastaviti u neformalnom okruženju, navodi ruska agencija.

Očekuje se da će Putin i Si imati razgovore u četiri oka, uz čaj i šetnju parkom u blizini palate.

Zatim, tokom neformalne večere, pregovori će se odvijati u užem formatu, a liderima će se pridružiti i neki članovi delegacija.

Nastavi čitati

Aktuelno