Connect with us

Politika

ZORA VIDOVIĆ NA SUDU ZBOG LONDONSKIH OBVEZNICA “Ne znam. Ne poznajem proceduru”

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović priznala je juče u Okružnom privrednom sudu u Banjaluci da se sastajala i komunicirala sa Dušanom Mađidom Pajićem, direktorom firme “Synergy Wealth Management” iz Švajcarske u vezi sa emisijom obveznica na međunarodnom tržištu, ali tvrdi da su ti sastanci bili neformalni i da Pajiću niko nije dao mandat da se u ime Srpske pojavljuje pred kreditorima.

Pajić je tužio Republiku Srpsku i traži tri miliona maraka posredničke naknade za uspješno okončanu emisiju obveznica iz aprila 2021. godine kada se Vlada RS na berzi u Londonu zadužila za 300 miliona evra.

U Vladi ne spore da su bili u kontaktu sa njim, ali ne po pitanju ovog zaduženja, već po ranije planiranoj emisiji obveznica za zatvaranje dugova u zdravstvu od koje se odustalo nakon što je svijetom zavladala pandemija virusa korona, zbog čega mu ne priznaju bilo kakve zasluge za emisiju londonskih obveznica.

Svjedočeći na sudu, Vidovićeva je kazala da je Pajića upoznala 2019. godine kada je došao u njeno ministarstvo nudeći svoje usluge, što, kako je dodala, nije neuobičajeno s obzirom na otvorenost ministarstva.

Rekla je da je se na sastanku u oktobru te godine on ponudio da traži potencijalne klijente, ali da nikakvog zvaničnog angažovanja nije bilo jer je sve još bilo samo u fazi ideje.

„On je rekao da bi mogao istraživati tržište vezano za izlazak Republike Srpske, ali nikakvo ovlaštenje nije imao jer u to vrijeme Vlada nije imala odluku o izlasku na međunarodno tržište“, izjavila je ona.

Iako nije imao mandat, Pajić je nakon tog sastanka dobio email sa domenom Vlade Republike Srpske preko kojeg je bio u korespodenciji sa potencijalnim klijentima, ali i službenicima Vlade koje je redovno obavještavao o svojim aktivnostima.

Ministarka je tvrdila da ne zna ko mu je tu adresu napravio, ni po čijem nalogu.

„Ne znam. Ne poznajem proceduru“, kratko je kazala.

Posvjedočila je da joj je Pajić na e – mail više puta tokom 2019. i 2020. godine slao dokument pod nazivom „Savjetodavni mandat za globalni pristup tržištima kapitala“ gdje je predstavio usluge koje će obaviti za potrebe njenog ministarstva i zatražio naknadu za svoje usluge, ali da nikad nije potpisan.

Njih dvoje sreli su se ponovo na sastanku u maju 2020. godine kada su u Banjaluku došli predstavnici nekoliko banaka koje su prezentovale svoje ponude vezano za plasman obveznica.

Vidovićeva nije znala da objasni u kom svojstvu je Pajić bio prisutan na sastanku i zašto je njegovo prisustvo tolerisano kada ga niko nije angažovao po pitanju potencijalne emisije.

Prema njenoj tvrdnji, sastanak u Banjaluci nije imao nikakav uticaj na emisiju obveznica koja će se kasnije realizovati na berzi u Londonu jer je donesena nova odluka Vlade o zaduženju sa potpuno drugom namjenom utroška sredstava.

„Plan je bio da se novac iskoristi za pokriće deficita nastalog zbog korone i za kompenzacioni fond iz kojeg se pomagalo stanovništvu i privredi. U toj emisiji nismo imali posrednika“, zaključila je Vidović.

Stevanović spojio Pajića sa Vladom RS
Na sudu je svjedočio i advokat Miloš Stevanović koji je spojio Pajića sa ministrima u Vladi Republike Srpske i učestvovao na nekoliko sastanaka na kojima se razgovaralo o potencijalnom zaduženju.

Govoreći o svojoj ulozi, rekao je da je njegovo prisustvo bilo poslovno orjentisano i da je na njima tražio poslovnu priliku da zaradi dajući pravne savjete bankama koje bi investirale, a koje bi ga kasnije platile.

Ispričao je da je sa Pajićem 2019. godine u Londonu bio na više sastanaka sa predstavnicima banaka koje su bile potencijalni investitori za emisiju obveznica, ali se nije mogao izjasniti u čije ime je Pajić tu bio.

Kazao je da je Pajić iskusan bankar koji je bio u stalnoj komunikaciji sa bankama i da ima dobru reputaciju i status kod istih, ali i da se ne sjeća da je imao ovlaštenja da nastupa u ime Republike Srpske.

„Bilo je razgovora da se on plati ako se emisija uspješno realizuje, govorilo se oko 1,5 miliona evra. Međutim realizacije nije bilo jer je došlo do pandemije virusa korona, rekao je Stevanović.

Rekao je i da ga je Pajić nazvao nakon što je okončana emisija obveznica na Londonskoj berzi gdje mu je rekao da je upravo zbog njegovog angažmana i došlo do njene realizacije.

Pajić je inače na svjedočenju prošle godine rekao da nije vjerovao da će ostati neisplaćen te da nikada nije imao slično iskustvo, kao i da je u ovom poslu izgubio dvije godine života i poslovnu reputaciju, a da za to nije dobio ništa. Izjavio je da ugovor o posredovanju nikada nije potpisan, ali da nije sumnjao da bi mogao ostati „kratkih rukava jer mu je ministarka finansija Zora Vidović rekla da o tome ne treba da brine.

Kako je nastao spor možete čitati u tekstu “Vlada RS prevarila konsultanta za obveznice na Londonskoj berzi”.

CAPITAL je objavio i prepisku Pajića sa službenicima i ministrima a nju možete pročitati OVDJE.

CAPITAL

Politika

DOK SELJACIMA LOME KIČMU, direktor agencije za agrarna plaćanja UŽIVA NA AZURNOJ OBALI (FOTO)

Dok se domaći poljoprivrednici širom Republike Srpske bore za goli opstanak, suočeni sa sušom, enormnim poskupljenjima repromaterijala i nedovoljnim podsticajima, čelnici ključnih državnih agencija žive život na visokoj nozi. Aleksandar Trninić, v.d. direktora Agencije za agrarna plaćanja, bez mrve srama po društvenim mrežama dijeli fotografije iz Sen Tropea, a njegovo bahato ponašanje  i netransparentno trošenje narodnog novca izazivaju opravdan gnijev osiromašenog naroda.
Dok vladajući funkcioneri pred kamerama slavodobitno ponavljaju priču o “nikad većem agrarnom budžetu” i “istorijskoj podršci selu”, stvarna slika na terenu je poražavajuća: poljoprivrednici jedva sastavljaju kraj s krajem, dok se milioni iz budžeta odlivaju u nepoznatim pravcima.
Milioni za probrana medijska carstva i sumnjive tokove
Agencija za agrarna plaćanja, na čijem je čelu Trninić, postala je sinonim za netransparentnost. Posljednji podaci i analitika javnih nabavki pokazuju šokantnu praksu: stotine hiljada maraka iz agrarnog budžeta slivaju se na račune medija bliskih režimu, pod izgovorom “promocije i informisanja”.
Postavlja se logično pitanje – zašto je agenciji čiji je jedini posao da dijeli podsticaje seljacima uopšte potrebna milionima teška medijska kampanja?
Netransparentne isplate: Veliki dio novca podijeljen je bez jasnih, provjerljivih kriterijuma i bez uvid u to šta je javnost uopšte dobila zauzvrat.
Kome idu narodne pare? Dok se medijskim kućama i sumnjivim firminim subjektima isplaćuju basnoslovne sume za “usluge”, stvarni poljoprivredni proizvođači dobijaju mrvice ili bivaju odbijeni zbog administrativnih prepreka.
Neprovjereni tragovi novca: Finansijski tokovi u Agenciji godinama izazivaju sumnju stručne javnosti, jer se milionima maraka gubi svaki trag prije nego što uopšte stignu do štala, njiva i plastenika.
Sen Trope u vrijeme najteže krize: Slika bezobrazluka i otuđenosti
Kao da sumnjive isplate i propast poljoprivrede nisu dovoljni, Aleksandar Trninić je odlučio da javnosti ponudi dodatni šamar. U trenutku kada seljaci prijete protestima, a građani grcaju u inflaciji, direktor Agencije se na društvenim mrežama hvali fotografijama iz luksuznog francuskog ljetovališta Sen Trope (Saint-Tropez).


“Dok seljak gleda u nebo i moli se da mu suša ne uništi sve što ima, prvi čovjek agencije koja bi trebalo da mu pomogne objavljuje fotografije iz stijedišta svjetskog džet-seta. To nije samo odsustvo empatije – to je otvoreno ruganje narodu od čijeg se poreza sve to finansira.”
I dok vlast uvjerava javnost da “novca ima” i da je “sve pod kontrolom”, ove fotografije svjedoče o dubokoj razdvojenosti vladajuće elite od realnosti u kojoj narod živi. Neki uživaju na najskupljim svjetskim destinacijama, dok oni koji proizvode hranu za ovu zemlju ne mogu pokriti ni osnovne troškove proizvodnje.
Režimsko prebacivanje odgovornosti i gola gola istina
Slučaj Aleksandra Trninića i Agencije za agrarna plaćanja samo je ogledalo sistema u kojem se javne funkcije ne posmatraju kao obaveza prema građanima, već kao privatni plijen i kartica za besplatno uživanje.
Vrijeme je da se konačno postave prava pitanja:
1. Ko je odobrio da se novac namijenjen poljoprivrednicima preusmjerava na medijske objave i sumnjive konsultantske usluge?
2. Kako je moguće da direktor ključne agencije u vrijeme najveće agrarne krize baškari po Azurnoj obali, dok poljoprivrednici odustaju od sjetve?
3. Dokle će vladajući režim štititi kadrove koji budžet Srpske tretiraju kao lični novčanik?
Poljoprivrednicima i građanima Republike Srpske više ne trebaju prazne priče, lažna obećanja i ružičaste televizijske reportaže. Potrebna im je poljoprivreda koja hrani zemlju, a ne agencija koja finansira medije i privatne odmore po Sen Tropeu.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

VJERA KOJA OKUPLJA NAROD: Drinić sa Guslovskih brda čestitao Ilindan i poslao snažnu poruku (FOTO)

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić prisustvovao je obilježavanju Ilindana na Guslovskim brdima, gdje je zajedno sa članovima Udruženja „Ratkovo“ učestvovao u lomljenju krsnog hljeba.

Tom prilikom Drinić je istakao da snaga Republike Srpske ne počiva samo na njenim institucijama, već prije svega na ljudima koji svojim radom, slogom i zajedništvom okupljaju narod i ostavljaju trajan trag.

Posebno je ukazao na značaj krsta visokog 22 metra, koji dominira Guslovskim brdima i predstavlja simbol vjere, istrajnosti, srpstva i pravoslavlja.

– Dok je ovakvih domaćina i ljudi koji stvaraju, čuvaju i okupljaju narod, sigurni smo u budućnost Republike Srpske – poručio je Drinić, čestitajući svim vjernicima praznik Svetog proroka Ilije – Ilindan.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ U IMLJANIMA: Obnovljena svetinja dokaz je snage, vjere i opstanka srpskog naroda (FOTO)

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković prisustvovao je danas osvećenju obnovljene crkve brvnare u Imljanima, svetinje posvećene Svetom proroku Iliji, stare više od četiri vijeka.

Tom prilikom istakao je da mu predstavlja posebnu čast što je imao priliku da lično podrži obnovu ovog značajnog hrama, koji kroz vijekove okuplja vjerni narod i čuva duhovni i nacionalni identitet srpskog naroda.

Stanivuković je naglasio da razgovori sa ljudima koji se vraćaju u svoj zavičaj potvrđuju da postoji iskrena želja za povratkom, životom na selu i razvojem ovih krajeva, ali da je za to neophodna snažnija podrška institucija Republike Srpske.

– Potrebne su konkretne mjere, podsticaji i ulaganja kako bi ljudi ostajali i vraćali se na svoja ognjišta. Naša je obaveza da čuvamo naše svetinje, ulažemo u ova mjesta i stvaramo uslove za sigurniji i kvalitetniji život – poručio je Stanivuković.

On je dodao da praznik Svetog proroka Ilije podsjeća da se obnovom svetinja obnavljaju i vjera, zajedništvo i ljubav prema Republici Srpskoj, te da upravo takve vrijednosti predstavljaju temelj opstanka srpskog naroda na ovim prostorima.

Nastavi čitati

Aktuelno