Connect with us

Politika

ZAŠTO DA BUDE JEDNOSTAVNO KAD MOŽE I KOMPLIKOVANO! Politika blokirala investicije vrijedne milijardu i po KM

Zbog političkih prepucavanja i nemogućnosti postizanja političkog dogovora, investicije vrijedne milijarde KM, a za koje je već praktično osiguran novac, u ovom trenutku su blokirane.

Svakako, “najpoznatije” su južna i istočna gasna interkonekcija. Ova dva projekta, čije finansiranje se nikada nije dovodilo u pitanje jer je isplativo, koštaju ukupno oko 450 miliona KM.

Tu je i projekat hidrolektrana u gornjem slivu Drine, čija realizacija je praktično počela, ali je zaustavljen, a njegova ukupna vrijednost je oko 900 miliona KM, a u blokadi, zbog politike, jeste i projekat izgradnje aerodroma u Trebinju, čija je vrijednost oko 100 miliona KM, s tim da je Vlada Srbije već obezbijedila za njega oko 40 miliona KM.

Osim ovih projekata koji su praktično spremni za finansiranje, u BiH politika blokira i brojne druge projekte, međutim, oni su još daleko od realizacije, a jedan takav je i auto-put od Sarajeva do Beograda, čija je vrijednost procijenjena na četiri milijarde evra.

U ovom trenutku projekti koji su blokirani, a za koje je izvjesno finansiranje, vrijedni su malo manje od milijardu i po KM.

“Oni koji forsiraju te projekte doživljavaju ih kao nešto svoje u što uopšte nisu morali uključiti mišljenje drugih, a oni koji blokiraju se ili inate zbog toga ili ih doživljavaju kao nešto potpuno tuđe od čega oni nemaju koristi. Fali nam objektivnih kriterija i argumenata, a imamo viška politike u ovoj oblasti”, rekao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Naime, kod projekta “Buk Bijela” i “Istočna gasna interkonekcija” sporne su nadležnosti. Te projekte, zajedno sa Srbijom, pokrenula je Republika Srpska, a Bošnjaci ih osporavaju tvrdeći da institucije BiH moraju dati potrebne saglasnosti jer se radi o međudržavnim ugovorima.

Ipak, i kada se zatraže te saglasnosti, sa njima se odugovlači, što najbolje govori primjer “Istočne gasne interkonekcije”, o kojoj se govori već godinama i koja se nekoliko puta nalazila na dnevnom redu Savjeta ministara BiH, međutim, još ništa nije riješeno.

Trenutno se taj projekat uslovljava usvajanjem zakona o gasu na nivou BiH, što je za Republiku Srpsku neprihvatljivo.

Kada je riječ o projektu “Buk Bijela”, “Elektroprivreda Srbije” i “Elektroprivreda Republike Srpske” potpisale su sporazum za realizaciju ovog projekta, međutim, Bošnjaci su ga odmah osporili tvrdeći da se bez institucija BiH on ne može realizovati.

Ukupna vrijednost ove investicije, odnosno izgradnje tri hidroelektrane u gornjem slivu rijeke Drine i to Buk Bijela, Foča i Paunci iznosi oko 900 miliona KM. Osim Bošnjaka, ovaj projekat osporava i Crna Gora, kojoj je ponuđeno da takođe uđe u ovaj projekat, ali je ona to odbila.

Slično je i sa “Istočnom gasnom interkonekcijom”. I za ovaj projekat sporazum su potpisali “Gas-Res” iz Banjaluke i JP “Srbijagas”, ali Bošnjaci insistiraju da se to realizuje preko institucija BiH.

“Istočna interkonekcija” je projekat izgradnje gasovoda koji bi išao trasom od Inđije u Srbiji preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku, odnosno BiH bi ušao kod Bijeljine, a dalje bi išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu.

Vrijednost ovog gasovoda, dugog oko 325 kilometara, iznosi oko 125 miliona evra.

Što se tiče “Južne gasne interkonekcije”, tu je problem jer se Hrvati i Bošnjaci ne mogu dogovoriti ko će upravljati tim projektom. Bošnjaci insistiraju da to bude “BH gas”, dok Hrvati insistiraju na tome da nekoliko kantona osnuje zajedničko preduzeće, koje bi bilo pod kontrolom hrvatske komponente u BiH. Ovaj projekat podrazumijeva da gas u BiH dolazi iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost BiH od ruskog gasa, koji je trenutno jedini dostupan u BiH, a koji bi išao i “Istočnom interkonekcijom”. Gasovod “Južna interkonekcija” prolazi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH bi ušao iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika, sa odvojkom za Mostar. Zvanično je taj gasovod upisan kao Zagvozd – Novi Travnik i njegova vrijednost je oko 200 miliona KM, a dužina oko 180 kilometara, od čega u BiH 150 kilometara.

“Projekti se doživljavaju kao nacionalni, a ne državni, i tu ima krivice obje strane. Besmisleno je što neki političari pitanje izbora snabdijevanja plinom politizuju, pa i ideologiziraju, kada je ekonomska lokiga jednostavna – treba nam više izvora i opcija da bismo imali sigurnost i povoljniju cijenu. Konkretno, ako imamo druge izvore osim ruskog, to je dobro jer nam jača pregovaračku poziciju i omogućuje konkurenciju, ali ako je ruski najpovoljniji, onda to mora biti naš izbor, a ne plaćati višse zbog geopolitike i nečijih vanjskih pritisaka”, rekao je Gavran.

Kod projekta izgradnje aerodroma u Trebinju problem su, kao i kod Buk Bijele i “Istočne interkonekcije”, nadležnosti.

Institucije BiH u kojima se pitaju i Bošnjaci insistiraju na tome da sve ide preko države BiH, međutim, kao i u slučaju “Istočne interkonekcije”, i taj projekat se politizuje i stoji.

Ovaj projekat vrijedan je oko 100 miliona KM, a Srbija, koja će finansirati kompletan projekat, već je u budžetu obezbijedila 41 milion KM za njega. Protiv ovog projekta je i Hrvatska, jer joj je taj aerodrom direktna konkurencija.

Auto-put Sarajevo – Beograd u planu, ali nema para
Jedan od projekata u koji se u znatnoj mjeri umiješala politika je i izgradnja auto.puta od Sarajeva do Beograda.

Ideju za ovaj projekat još 2016. godine iznijela je Turska i od tada u BiH traju prepucavanja. Do danas još uvijek u potpunosti nije utvrđena trasa tog auto-puta čija je vrijednost oko četiri milijarde KM.

Zanimljivo je da je Srbija, koja nije imala unutrašnja politička prepucavanja oko ovog projekta, svoj posao praktično završila i već je auto-putem došla na granicu BiH kod Bijeljine.

Što se tiče finansiranja, auto-put Sarajevo – Beograd još uvijek nema finansijsku konstrukciju, odnosno nije poznato ko će ga i pod kojim uslovima finansirati, tako da u slučaju da se u BiH i dogovore, pitanje je njegove isplativosti i realizacije.

Politika

Članovi Predsjedništva BiH se sastali s Erdoganom, OGLASILA SE CVIJANOVIĆEVA

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u razgovoru sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom u Antaliji ukazala je da je dijalog demokratski izabranih predstavnika naroda u okviru domaćih institucija od ključnog značaja za prevazilaženje aktuelne političke i ustavne krize u BiH.

“Dobar razgovor sa predsjednikom Erdoganom tokom radnog doručka koji je upriličio za članove Predsjedništva BiH. Ukazala sam da je dijalog demokratski izabranih predstavnika naroda u okviru domaćih institucija od ključnog značaja za prevazilaženje aktuelne političke i ustavne krize u BiH”, napisala je Cvijanovićeva na “Instagramu”, prenosi Srna.

Cvijanovićeva u Antaliji učestvuje na Diplomatskom forumu, koji je počeo juče, a tokom tri dana okupio je više od 4.800 učesnika iz više od 140 zemalja.

Forum se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Erdogana, a tema je “Povratak diplomatije u fragmentiranom svijetu”.

Nastavi čitati

Politika

CVIJANOVIĆ SA ORBANOM U ANTALIJI: Fokus na jačanju uspješne saradnje

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović razgovarala je u Antaliji sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, koga je upoznala o trenutnoj političkoj i ustavnoj krizi u BiH i zahvalila mu za izuzetno razumijevanje i izbalansiran odnos prema svima u BiH.

“Uvijek je zadovoljstvo razgovarati sa premijerom Orbanom, našim iskrenim i osvjedočenim prijateljem. Tokom današnjeg sastanka u Antaliji razgovarali smo i o aktuelnim globalnim, evropskim i regionalnim pitanjima”, napisala je Cvijanovićeva na “Instagramu”.

Ona je naglasila da postoji obostrana opredijeljenost ka daljem jačanju uspješne saradnje i realizaciji zajedničkih projekata, prenosi Srna.

Cvijanovićeva boravi u Antaliji gdje učestvuje na Diplomatskom forumu, koji je počeo juče, a tokom tri dana okupiće više od 4.800 učesnika iz više od 140 zemalja.

Forum se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, a tema je “Povratak diplomatije u fragmentiranom svijetu”.

Nastavi čitati

Politika

MIR, MIR, MIR, MARFI JE KRIV: Kako su Čović i Nikšić raskrinkali bivšeg američkog ambasadora

“Dragane, izvini”. Ove dvije riječi, koje je predsjednik SPD Nermin Nikšić uputio lideru HDZ Draganu Čoviću, pokazale su kako BiH (ne) funkcioniše.

Naime, Niškić se izvinio Čoviću, jer su ih, pod pritiskom bivšeg američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija, preglasali prilikom usvajanja Zakona o južnoj interkonekciji.

Ovim je Niškić, jasno i glasno, priznao da se SAD direktno miješaju u unutrašnja pitanja BiH i da im to, zahvaljujući poltronstvu pojedinih domaćih aktera, i te kako ide od ruke.

Marfi je, podsjetimo, za južnu gasnu interkonekciju javno lobirao, pa se i linkom obraćao poslanicima na sjednici federalnog parlamenta, kada je to pitanje došlo na dnevni red.

FOTO: AMBASADA SAD U BIH
FOTO: AMBASADA SAD U BIH

U narednih 15 dana će se, kako su najavili Nikšić i Čović, pokušati doći do dogovora, kako “izvini, Dragane”, ne bi ostalo samo na riječima.

Valja podsjetiti da ovo nije prvo priznanje koje je palo nakon odlaska Marfija iz BiH. Bivši američki ambasador je, kako je to onomad rekao Čović, umiješao prste i prilikom formiranja vlasti na nivou BiH.

-Marfi nas je jako motivisao da pravimo vlast s Trojkom, kao što je motivisao Bošnjake da glasaju za Južnu interkonekciju. Na to više nikad neću pristati – rekao je tada Čović.

Sjetimo se da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, u više navrata upozoravao da Marfi krši sve dogovore u BiH i da se miješa u sve i svašta, pa mu je, simbolično, dodijelio i nadimak – vegeta.

Bojan Šolaja iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije, kaže da ovdje nije riječ samo o Majklu Marfiju i SAD, nego i o mnogim drugim prethodnim ambasadorima, čije su zemlje imale jak uticaj u BiH.

-Vidjeli smo ta dva priznanja Dragana Čovića i Nermina Nikšića, što nas vraća na sam početak ovog mandata, kada su partneri na nivou BiH u pitanju. Ako se sjećate, od samog početka se govorilo o ubrzanom putu ka EU, pri čemu treba provesti određene reforme, pa je to, u jednom trenutku, dovelo do jako pozitivnog dogovora u Laktašima, za koji se ispostavilo, po tvrdnjama koje su došle iz Republike Srpske, da je mijenjan bukvalno na putu ka Sarajevu. Naravno, to je demantovano, da bismo dvije godine kasnije imali potvrdu tog načina djelovanja – kaže Šolaja.

Farsa

Kaže da je, sve vrijeme, postojala očigledna saradnja između Kristijana Šmita, koga Republika Srpske ne priznaje za visokog predstavnika, i američke ambasade.

FOTO: RTRS VIJESTI/YOUTUBE/SCREENSHOT
FOTO: RTRS VIJESTI/YOUTUBE/SCREENSHOT

Ovo je, dodaje, poražavajuće za BiH i za one koji su pristali da funkcionišu na taj način.

-Evo, gospodin Niškić je imao izliv iskrenosti prema partneru u vlasti, i to u javnom prostoru. Jako zanimljivo! Kako onda da govorimo o povjerenju u političkom smislu, kako će se neko u budućnosti dogovarati? Na šta da računamo? Meni je sada jasno zašto u Sarajevu izbjegavaju dijalog. Oni su, izgleda, navikli da im se rješenja nameću, a ne da putem dijaloga postižu dogovore. Tragično je za ovu zemlju što imamo dokaz da njom 30 godina upravljaju oni izvana. BiH je protektorat, koji ima jednog neokolonijalnog upravnika, koji ima svoje sponzore. Mi, koji živimo ovdje, nismo bitni. Mi živimo u društvu u kojem drugi diktiraju pravila i odlučuju o našim sudbinama – kategoričan je Šolaja.

Krivična djela

O ovome se oglasio i pravnik Milko Grmuša, koji je naglasio da je Nikšić javno priznao da se zakoni u FBiH i BiH ne donose na osnovu suverene političke volje, već na osnovu pritiska stranaca, čime je, kako kaže, priznao postojanje više krivičnih djela, uključujući i ona protiv ustavnog poretka FBiH i BiH.

-Obzirom da je evidentno da su FBiH i BiH planski, namjerno, umišljajno i organizovano dovedene u položaj potčinjenosti prema drugim zemljama i imajući u vidu činjenicu da je predsjednik jedne vlade javno naveo da se u FBiH i BiH zakoni usvajaju pod pritiskom neizabranih pojedinaca i(li) organizovanih grupa, nadležna tužilaštva moraju odmah preduzeti zakonom predviđene radnje ili protiv Nikšića ili protiv Marfija, koji je optužen da je stajao iza tog pritiska pod kojim se u FBiH usvajaju zakoni. Treće nema. Odnosno ima – nema, onda, BiH – kategoričan je Grmuša.

O kakvoj vladavini prava, ustavnom poretku i političkoj nezavisnosti i suverenosti BiH, pita Grmuša, možemo da pričamo nakon ovoga.

-Predsjednik Vlade, čovjek čiji je osnovni posao da štiti i sprovodi ustav i zakone ove zemlje, javno priznaje da njegova vlada predlaže zakone u koje, ne da ne vjeruje, već ih sama smatra štetnim, ali da mora da to radi usred pritiska. Da li će na ovo da reaguje Delegacija EU u BiH? Da li će na ovo da reaguju ambasade Kvinte? Da li će na ovo da reaguje nevladin sektor? Da li će na ovo da reaguju mediji? Da li će na ovo da reaguje pravosuđe? Ne, neće niko. Nijedan politički faktor u BiH na ovo takođe neće reagovati, jer je riječ o kukavicama. Čak ni vlasti u Srpskoj nemaju kredibilitet da o ovome pričaju jer su svjesno i namjerno prihvatili čin agresije i okupacije Šmita koji je, suspenzijom Ustava FBiH na jedan dan, omogućio da stranke Trojke dođu na vlast  – kaže Grmuša.

BiH, zaključuje, ne postoji kao organizovana država. I za to krivi strance.

– I sve što bude slijedilo, kakve god štete da nastanu, mora se locirati prava adresa – stranci – rekao je on.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno