Connect with us

Svijet

NERVNI SLOM, KOMA ILI RAZVOD? Kruže teorije zavjere o Kejt, a od princeze ni traga ni glasa

Vjerovatno ste primijetili da se tema broj jedan na internetu tiče princeze od Velsa, Kejt Midlton.

Javnost od januara pokušava da sazna: “Gdje je Kejt”. Potez Kensingtonske palate koja je objavila fotografiju Kejt Midlton i njene djece kako bi se ugušile spekulacije završilo se debaklom, jer je nekoliko novinskih agencija nedugo nakon objavljivanja uklonilo fotografiju sa svojih profila, tako da glasine o tome gdje je i šta je sa princezom počinju da izmiču kontoroli i javnost je sama počela da smišlja razne teorije zavjere oko toga gdje je nestala princeza. Evo nekih najupečatljivijih, prenosi Nova.rs.

Vilijamova ljubavnica

Usred spekulacija gdje je princeza, britanski Independent počeo je da piše o markizi od Čolmondelija, Sari Rouz. Vijest je izazvala haos na internetu i nastala je teorija da je markiza ljubavnica princa Vilijama i da je u pitanju razvod, zbog čega se Kejt povukla iz javnosti.

Postoje i navodi da je upravo ona uslikana sa Vilijamom u automobilu, a ne Kejt.

Bivša manekenka (39) radila je za konzervativnog poslanika Majkla Gouva, ali sada vodi imanje svog muža, Dejvida Roksevidža, 7. markiza od Čolmondelija.

Par ima troje djece – blizance Aleksandra i Olivera, koji imaju 15 godina i osmogodišnju kćerku Ajris. Porodica živi u Hoton Holu u Norfolku.

Posljednjih godina bila je u centru pažnje zbog svojih glamuroznih odjevnih kombinacija na kraljevskim događajima, uključujući i banket u Bakingemskoj palati 2017. godine, gdje je sjedila pored princa Harija.

Estetska operacija

Jedna od spekulacija koje takođe kruže društvenim mrežama i koje objavljuju tabloidi jeste i ona da se Kejt ne pojavljuje u javnosti jer se podvrgla plastičnoj operaciji.

Naime, kako pišu mediji, ljudi su se uvijek pitali da li je radila neke operacije zatezanja kako bi održala svoju figuru, s obzirom na to da je rodila troje djece.

Kejt nikada nije potvrdila da je “išla pod nož”, dok stručnjaci smatraju da je princeza sigurno radila operaciju zatezanja stomaka.

Hirurg Rajan Nejnštajn kaže da je u toj proceduri fokus na problemima koji nastaju nakon porođaja poput opuštenih mišića i grudi.

Psihički problemi

Analitičarka Anđela Levin rekla je da je moguće da Kejt prolazi nešto slično kroz šta je prošla i princeza Dajana.

To što se detalji njenog zdravstvenog stanja drže u tajnosti, samo doprinosi nagađanjima o njenoj misterioznoj bolesti.

Tako je Levin povukla paralelu između Kejtinog stanja i “mentalne bolesti” njene pokojne svekrve princeze Dajane.

“Sad kada je odrastao čovjek, mislim da se vraća problemima sa majkom. Vilijam je morao da se nosi sa njenim mentalnim bolestima, plakanjem i vrištanjem”, kazala je ona.

Komentari na njene tvrdnje odmah su osvanuli na mrežama. Pa je tako neko napisao: “Da li ova žena potvrđuje da je Kejt u bolnici, jer ima psihičke probleme, ako jeste (ne daj Bože) ne bi trebalo da širi glasine, a da nije sigurna od čega Ketrin pati”.

Drugi komentar je glasio: “Da li je Anđela Levin upravo nagovijestila da je Ketrin imala nervni slom“.

Koma?

Novinarka Konča Kaleja rekla je za špansku televiziju da je Kejt Midlton u velikoj životnoj opasnosti i da je stavljena u indukovanu komu.

Na te tvrdnje odmah je reagovala i Kensingtonska palata koja je obacila te tvrdnje kao “potpunu besmislicu i izmišljotinu”.

“Ljekari su morali da donesu drastične odluke zbog nastale komplikacije. Odluka je bila da se ona (Kejt) stavi u indukovanu komu. Morali su da je intubiraju. Bilo je ozbiljnih komplikacija koje nisu očekivali jer je operacija prošla dobro, ali postoperativni period nije prošao kako se mislilo“, rekla je ona.

Kaleja je rekla da je “praktično cijla bolnica” bila u domu princa Vilijama i Kejt.

Ona je kazala da je Kejt odvedena u bolnicu 28. decembra, što je tri dana nakon što je posljednji put viđena u javnosti, na božićnoj službi.

Smrt

Kao šlag na tortu došla je objava princa Vilijama da je bio primoran da odustane od komemoracije u čast njegovog kuma, kralja Konstantina od Grčke, i to zbog ličnih obaveza.

To je sve navelo javnost da pomisli da se princezi desilo ono najgore, da je Kejt mrtva, što je eksplodiralo na društvenim mrežama.

Ipak, Kensingtonska palata je podsjetila ne pređašnju objavu, da se princeza oporavlja i da će se u javnosti pojaviti nakon Uskrsa.

Međutim, do zabune je došlo i kada je objavljena, pa povučena vijest da će Kejt prisustvovati ceremoniji “Trooping the Color” 8. juna, što je trebalo da označi njen povratak na kraljevske dužnosti nakon abdominalne operacije.

Related Topics:

Svijet

ŠAMAR EVROPSKOJ UNIJI! Fico zagrmio: „Slovačka neće biti vaša marioneta, ne primamo naređenja!“

Slovačka neće prihvatiti pokušaje da se ograniči pravo veta na odluke u određenim oblastima EU niti će biti zemlja koja će primati naređenja od drugih, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Pokušaji nekih zemalja EU da ograniče pravo veta u nekim oblastima, kao što su porezi, budžet, odbrana, spoljna politika i migracije, za nas predstavljaju crvenu liniju. Ne mogu da zamislim da idemo u Brisel kao zemlja koja će primati naređenja od drugih”, rekao je Fico na konferenciji za novinare nakon razgovora sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da veće članice EU sve dogovore, a da na manjim državama bude samo da prihvate. On je dodao da pravo veta garantuje održivost EU i njenu sposobnost da postigne važne kompromise.

Nastavi čitati

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno