Connect with us

Svijet

KRALJEVSKA PORODICA SKRIVALA DETALJE BOLESTI: Kralju Čarlsu ostale dvije godine života?

Prije nešto manje od dva mjeseca, Bakingemska palata potvrdila je da je kralju Čarlsu III dijagnostikovan rak, a sada izvori otkrivaju da se kralj bori sa rakom pankreasa.

Kako navode, njemu je ostalo dvije godine života.

Dok je kraljevska porodica skrivala detalje o specifičnostima Čarlsove bolesti, uključujući i vrstu raka od kojeg boluje, izvor lista InTouchWeekly ekskluzivno potvrđuje da je poznato da je kraljeva dijagnoza javna tajna među kraljevskim osobljem.

“Mnogi dvorjani vjeruju da je Čarlsov rak gori nego što oni to prikazuju”, dodaje drugi insajder za pomenuti portal.

“Čak i prije dijagnoze, bilo je zabrinutosti za njegovo zdravlje.”

Bakingemska palata je 5. februara potvrdila da je Čarlsu dijagnostikovan neodređeni oblik raka. Dijagnozu je dobio nakon benigne operacije uvećane prostate 26. januara.

“Njegovo veličanstvo je danas započelo raspored redovnih tretmana, tokom kojih su mu ljekari savjetovali da odloži javne dužnosti”, navodi se u saopštenju palate.

“Tokom ovog perioda, njegovo Veličanstvo će nastaviti da obavlja državne poslove i zvaničnu papirologiju kao i obično.”

Monarh je od tada prisustvovao na nekoliko javnih angažmana.

“Čarls ide u korak sa nekim pojavljivanjima, ne samo da bi uništio divlje teorije zavjere i lažne izjveštaje o njegovoj smrti, već i da bi pokazao ljudima da i dalje može da obavlja svoje dužnosti kao kralj”, kaže drugi izvor, dodajući da se Čarls “pridržava uputstva ljekara i voljan da pokuša bilo koji tretman kako bi mu produžio život barem za nekoliko godina.”

Čarls je postao kralj nakon smrti svoje majke, kraljice Elizabete II, u septembru 2022. On je formalno prihvatio kraljevsku titulu na krunisanju u maju 2023.

“Tragedija je što Čarls neće moći da prati majčine stope i ostavi trajno nasljeđe kao što je to ona uradila”, priznaje prvi insajder, prenosi b92.

Usred kraljeve borbe protiv raka, njegova supruga, kraljica Kamila, njegova sestra, princeza Ane, i njegov najstariji sin, princ Vilijam, uskočili su da pomognu i prisustvuju angažmanima koje je morao da propusti.

“Njegovi pomoćnici mogu reći da je Čarls i dalje zabrinut za svoje nasljeđe”, kaže drugi insajder, dodajući da je glava kraljevske porodice “sklona da se brine” razmišljajući o tome da li je Vilijam, 41, koji je sljedeći u redu za tron, spreman da preuzme njegovo mjesto kralja.

U međuvremenu, porodica je i dalje optimistična u pogledu Čarlsovog stanja pred očima javnosti.

“Odlično mu ide”, rekla je Kamila (76) tokom posjete Sjevernoj Irskoj u četvrtak, 21. marta.

“Bio je veoma razočaran što nije mogao da dođe”.

Palata nedjeljama nije davala zvanične informacije o Čarlsovom zdravlju, ali je opovrgla izvještaje da je preminuo u ponedjeljak, 18. marta.

“Srećni smo što možemo da potvrdimo da Kralj nastavlja sa zvaničnim privatnim poslom”, saopšteno je iz Bakingemske palate.

Svijet

SVAKA 24. OSOBA! U Njujorku živi gotovo 350.000 milionera

U Njujorku živi 349.000 milionera, što je više nego bilo gdje drugdje na planeti, prema novoj globalnoj rang listi bogatih gradova koju je sastavila kompanija “Henli end partners”.
U izvještaju se navodi da je jedna od 24 osobe u Njujorku milioner – čak i nakon egzodusa iz grada koji je bio posljedica pandemije, prenio je “Blumberg”.

Prema izvještaju za 2013. godinu, samo jedan od 36 Njujorčana bio je milioner.

Pored zapanjujućeg broja milionera, Njujork je i mjesto gdje živi 60 milijardera. To stavlja ovaj grad odmah iza oblasti zaliva San Franciska, u kojoj živi 68 milijardera.

Podaci definišu “milionera” kao “pojedinca sa likvidnim uložnim bogatstvom od milion dolara ili više”.

To podrazumijeva gotovinu ili gotovinski ekvivalent, a ne vrijednost imovine ili drugih osnovnih sredstava. Njujorčani kolektivno kontrolišu više od tri biliona dolara.

Na žalost za većinu Njujorčana, taj kolektivni novac nije im na raspolaganju. Rastući troškovi života i pandemija otjerali su iz grada blizu 200.000 Njujorčana koji zarađuju manje od 172.000 dolara godišnje u periodu između 2017. i 2022. godine.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE CNN “Sve ide naopako za Ukrajinu, RUSIJA JE RAZARA”

Za Ukrajinu se ispostavlja da je maj najokrutniji mjesec, navodi se u nedavnoj analizi “CNN-a”.

Grad Vovčansk u sjevernoj oblasti Harkova, koji su Ukrajinci preuzeli od Rusa prije više od 18 mjeseci, probudilo je u petak intenzivno granatiranje i bombardovanje iz vazduha.

Rusija je pronašla drugi način da rastegne ionako tanku plavu liniju Ukrajine.

Predsjednik Volodimir Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici rekli su da su ruski napori da napreduju ka gradu osujećeni, ali su Rusi od tada pokušavali da prekinu putne veze sa Vovčanskom.

Rusi su u petak pokrenuli napade snage bataljona duž granice od 60 kilometara, tvrdeći da su zauzeli nekoliko sela u onome što je poznato kao ‘siva zona’ duž granice, nakon što su većinu svojih ofanzivnih sposobnosti ove godine fokusirali na brušenje napredak u Donjecku na istoku koji je zabilježio postepeni, ali značajan napredak.

Od subote se činilo da Rusi i dalje drže šačicu ukrajinskih pograničnih sela, dok se intenzivno bombardovanje iz vazduha nastavlja u oblasti Vovčanska.

Prekogranični napad je još jedan primjer šta ide naopako za Ukrajince ove godine. Njihove snage su tanko razvučene, sa mnogo manje artiljerije od ruskih, krajnje neadekvatnom protivvazdušnom odbranom i iznad svega nedostatkom vojnika. Njihovo stanje pogoršalo je suvo vrijeme, što je omogućilo ruskim mehanizovanim jedinicama da se lakše kreću.

 

Zamjenik šefa ukrajinske odbrambene obavještajne službe, general-major Vadim Skibicki, rekao je prošle nedjelje za Ekonomist: „Naš problem je veoma jednostavan: nemamo oružje. Uvijek su znali da će april i maj biti težak period za nas.

Ukrajinski obavještajci procjenjuju da uprkos ogromnim gubicima od početka invazije u punom obimu, Rusija sada ima više od pola miliona ljudi unutar Ukrajine ili na njenim granicama. Takođe „generiše podjelu rezervi“ u centralnoj Rusiji, kaže Skibicki.

Napad na sjevernu granicu prati stvaranje nove ruske vojne grupacije pod nazivom Sjever.

Džordž Baros sa Instituta za proučavanje rata u Vašingtonu rekao je da je Sjever „operativno značajna grupa”.

„Rusija je nastojala da stvori 60.000-100.000 vojnika za svoju grupu da napadne Harkov i procjenjujemo da je blizu 50.000“, kaže Baros, ali „i dalje ima mnogo borbene moći“.

Od ove nove snage jedinice oklopne pješadije su pokušale da pređu granicu. Dostupni dokazi sugerišu da su bili očekivani i da su pretrpeli značajne gubitke. Ali ako se pridruži više elitnih jedinica (postoje izvještaji da bi to mogli učiniti elementi iz drugih divizija), ambicije Rusije bi mogle da porastu.

Kako je ukrajinska jedinica specijalnih snaga izjavila ovog vikenda, „ovo je samo početak, Rusi imaju mostobran za dalje ofanzive“.

Jedan bivši ukrajinski oficir koji piše o sukobu na blogu “Frontelligence” kaže da „nedostatak ljudstva primorava Ukrajinu da izbjegava neprekidno raspoređivanje velikih jedinica duž granice, sa potpuno opremljenom artiljerijom spremnom za trenutnu upotrebu.

On očekuje da će se situacija razvijati, „sa ruskim snagama koje će rasporediti više jedinica da prodru u dodatna granična područja ili da pojačaju početne uspjehe“.

Nekoliko analitičara očekuje da Rusi prošire granične napade ka zapadu do Sumske oblasti, gdje su ruske specijalne snage višemjesečno napadale.

 

Grupacija Sjever nije mogla da napadne i zauzme grad veličine Harkova, ali to vjerovatno nije cilj. Baros kaže da je to umjesto toga da se primoraju ukrajinske snage da se okrenu iz Donjecka u oblast Harkova.

Rusi nastoje da „razblaže ukrajinske snage duž linije fronta od 600 milja i stvore mogućnosti, posebno u Donjeckoj oblasti, što je glavni operativni cilj Rusije za 2024.“, kaže Baros.

Najnoviji prekogranični napadi mogu takođe da skrenu ukrajinske jedinice sa odbrane Kupijanska, takođe u oblasti Harkova, gdje je ruski napad zastao mjesecima, kao i da stvori tampon zonu unutar Ukrajine za koju Kremlj kaže da želi da smanji napade na Ruski gradovi poput Belgoroda.

Ono što se dešava u Harkovu nije izolovano. Ukrajinska vojska je ove nedjelje priznala da je došlo do porasta u borbenim angažovanjima, što je vrhunac značajnog povećanja od marta do aprila.

U stvari, Rusi imaju ljudstvo da protežu ukrajinsku odbranu kroz više tačaka napada udaljenih stotinama kilometara, primoravajući Kijev da pogodi gdje i kada se očekuje proljećna ofanziva, navodi se u tekstu “CNN-a”.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA I AFRIKA se do Svjetskog prvenstva POVEZUJU TUNELOM ISPOD MORA

Maroko, Španija i Portugal zajedno će ugostiti Svjetsko fudbalsko prvenstvo 2030. godine, a upravo je ta godina iznesena kao realan rok za izgradnju tunela koji će povezivati Evropu i Afriku.
Ideja o gradnji tunela između Španije i Maroka prvi se put javila još 1979. godine, a ovih je dana oživljena i o njoj se intenzivno razgovara u dvije susjedne zemlje, koje dijeli more i Gibraltarski moreuz.

Trenutno let između španske metropole Madrida i marokanskog grada Tangera, traje oko sat i po. Ako bi se neko na isti put uputio automobilom, trebalo bi mu oko devet sati i morao bi se u jednom trenutku ukrcati na trajekt.

Novi tunel otvorio bi mogućnost direktne veze vozom od Madrida do Kazablanke, cijelo bi putovanje trajalo oko pet i po sati i imalo više stajališta na ruti. Prolazio bi ispod Gibraltara i vodio u Tanger, a iz njega i u druge marokanske gradove.

Vlasti obje zemlje pre nekoliko godina pokrenule su analizu starih planova iz 1979. i istraživanje područja Gibraltarskog moreuza kako bi utvrdile koliko je projekt izvodljiv i održiv u današnje vrijeme.

Održano je i nekoliko sastanaka na kojima je izražena namjera da se plan realizuje, a kao poželjan rok istaknuto je da to bude “što je prije moguće”, prenosi Putni kofer.

Ozbiljniji pregovori počeli su u februaru prošle godine i nastavljeni su do danas. Cilj je, kako se navodi, “razvijanje dobrih odnosa između dvije zemlje, te razvoj bolje infrastrukture i saobraćajnih veza”.

O detaljima samog plana i novog tunela za sad se ne zna puno. Ako se plan ostvari, tunel će biti dug 27,5 kilometara. Trošak još nije poznat, ali zna se da je riječ o projektu teškom više od milijarde evra. Do sada su samo na istraživanje Španci potrošili 2,3 miliona evra.

Trasa tunela, prema stranici Railtech, išla bi od Punta Paloma u Tarifi do Punta Malabata u Tangerskom zalivu. Kopao bi se do maksimalno dubine od 300 metara i imao nagib od najviše tri odsto.

Za izgradnju bi, procjenjuje se, trebalo oko pet godina – taman da tunel bude gotov do fudbalskog prvenstva. Ako se plan ostvari, uvjereni su inicijatori, biće to strateški projekat za Španiju, Maroko, ali i cijelu Evropu i Afriku. B92

Nastavi čitati

Aktuelno