Connect with us

Politika

SVE JE POD ZNAKOM PITANJA! Hoće li američke sankcije uticati na funkcionisanje institucija Srpske

Zbog pritisaka američke administracije na banke u Srpskoj, svoj bankovni račun zatvorio je direktor RUGIP-a, Dragan Stanković, koji je već godinu pod američkim sankcijama.

Kaže da to neće spriječiti instituciju kojom rukovodi da radi na isti način kao i do sada, poštujući Ustav i zakone Republike Srpske.

Američke sankcije zvaničnicima Srpske, prema ocjeni ministra unutrašnjih poslova Siniše Karana, demonstracija su sile i rušenje prava te se mogu posmatrati i kao teroristički akt.

Godinu nakon što su mu zbog navodnog podrivanja Dejtonskog sporazuma uvedene sankcije, direktor RUGIP-a Dragan Stanković, zatvorio je račun kako bi banka izbjegla probleme. Ima rješenje za isplatu svojih, ali i primanja 1500 zaposlenih i izmirivanja svih obaveza. Ni na koji način, kaže, neće biti ugroženo funkcionisanje ove republičke institucije.

– Imam sedam pomoćnika, koje je imenovala Vlada i oni su odgovorni, ne kao ja, ja sam najodgovorniji, ima.dosta stvari koje oni potpisuju, imaju ovlašćenja da potpisuju određene dokumente. Što se tiče samo funkcionisanja RUGIP-a nema nikakvih problema i ove sankcije nas nisu nimalo pokolebale – navodi Stanković.

Zbog sankcija SAD-a 2022. godine i pritisaka na bankarski sektor u Republici Srpskoj, Alternativna televizija se suočava s prijetnjom zatvaranja računa čak i u domaćim bankama. Jedna od domaćih banaka koje, kao i sve banke u BiH, poštuju pravila OFAK liste, koja podrazumijevaju da nema poslovnih odnosa sa licima na ovoj listi, jeste Nova banka, koja prema riječima predsjednika uprave, uz Atos banku nikada nije bila stabilnija.

– Nova banka je ušla u 2024. godinu sa ambicioznim poslovnim planom. Prvi kvartal smo završili iznad plana i ne vidim nijednu mogućnost koja može da se desi da banka ne bude uspješna – naveo je Siniša Adžić, predsjednik Uprave Nove banke.

Cilj uvođenja sankcija je rušenje prava, smatra ministar unutrašnjih poslova. Predstavljaju udar na sve one koji ne dozvoljavaju unitarnu BiH, a najveća sankcija Republici Srpskoj je, kaže Karan, Kristijan Šmit.

– On nam zatvara sve. Zatvara građanima prava da u posredničkoj demokratiji odlučuju. Zamislite da mi građane na izborima pitamo da li Šmit treba da odlučuje o nama. To je nevjerovatan apsurd, apsurd su i sankcije – izjavio je Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Sankcije, pojašnjava Karan, znače samo jedno – kaznićemo sve koji ne dozvoljavaju unitarnu BiH, koji čuvaju Dejtonski sporazum, koji ne dozvoljavaju da ovo bude zemlja samo jednog naroda i koji žele da su čuje njihov glas u zajedničkim instistucijama BiH. Kategoričan je, sankcije su rušenje Republike Srpske, a kada udarate na institucije to može biti i terorizam.

– Krivično djelo terorizam ima u sebi dvije komponente – idelošku i političku i udar na institucije da nešto urade ili ne urade. Kada biste uzeli ovo mjerilo i primijenili i na sankcije i Šmita, postoji bezbjednosni problem, ovo je zaista jedna vrsta netipičnog, ali mogućeg i terorističkog akta za Republiku Srpsku – kaže Karan.

I ekonomisti smatraju da je apsurdna sutuacija u kojoj institucija van BiH, našim institucijama i zakonskom okviru nameće ponašanje koje šteti. Fizičkim licima otežan je, kažu, život bez platnih kartica, a pravna su onemogućena da izmiruju obaveze prema zaposlenima, dobavljačima, republici.

– Da njihov posao stagnira, da te firme dolaze u jako nezavidnu situaciju, pa čak i propadnu – navodi ekonomista, Aleksandar Ljuboja.

Banke su, kaže Ljuboja, u nezavidnoj situaciji. Ako ne ispoštuju preporuku američke administracije da gase račune sankcionisanih, mogu se suočiti sa problemima kada je riječ o inostranom platnom prometu.

– Ako nemate mogućnost da svom klijentu pružite usluge platnog prometa sa instranstvom, da radite dokumentarne depozitne poslove, da izađete na finansijska tržišta, tražite kapital koji ćete kasnije usmjeriti na tržište kao kredite, dolazite u poziciju da niste konkurentni, da stagnirate kao finansijska institucija – dodaje Ljuboja.

Rizika od stagniranja ne bi trebalo da bude kada je riječ o britanskim sankcijama firmi “Mania”, koje su uvedene zbog navodnog podrivanja ustavnog poretka BiH. Autoceste FBiH neće prekinuti saradnju sa ovom agencijom, jer, kako su naveli, sankcije nisu prepoznate kao obavezujuća odluka u federalnom zakonodavstvu iako, kako navode, imaju indikaciju o protivpravnom ponašanju.

Politika

JAVNOST U DILEMI: Da li MUP i SIPA “ratuju” ili sarađuju?

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske su u četvrtak, 10. aprila, na području Banjaluke izvršili pretrese na više lokacije, te uhapsili osam osoba zbog krijumčarenja ljudi.

Međutim, svako ko je pratio dešavanja nije mogao da zaključi da li su hapšenja zajedno sproveli pripadnici MUP-a Srpske i SIPA, ili se radi o dvije odvojene, ali potpuno identične akcije, jer ni jedni ni drugi nisu željeli da potvrde međusobnu saradnju.

Naime, prvo su u jutarnjim satima federalni mediji objavili vijest da SIPA pretresa i hapsi po Banjaluci, a da im u akciji pomaže Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Ubrzo nakon toga pojedini mediji u Republici Srpskoj, pozivajući se na MUP, prenijeli su vijest da je u akciji MUP-a uhapšeno osam osoba u Banjaluci, ali tom prilikom nisu naveli da li sarađuju sa nekim drugim policijskim i bezbjednosnim agencijama.

Zato smo se odmah obratili i SIPA i MUP-u, ali smo od njih samo dobili potvrdu da je akcija u Banjaluci, ali ne i to da li sarađuju jedni sa drugima i da li se radi o istom predmetu.

Ovakvo ponašanje dvije bezbjednosne agencije iz BiH u najmanju ruku potpuno je sludilo javnost, pogotovo ako se u obzir uzme aktuelni odnos SIPA i MUP-a Republike Srpske.

Prvo, postavlja se pitanje da li je zaista na snazi Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, koji je nedavno usvojen u Narodnoj skupštini RS, a kojim se, između ostalog, zabranjuje rad SIPA na teritoriji Republike Srpske?

Ovo pominjemo iz razloga jer je ovo već treća akcija SIPA na teritoriji Srpske od kada je pomenuti zakon stupio na snagu.

Međutim, ako bismo sada pitali republičko rukovodstvo o ovom pitanju, vjerovatno bismo dobili odgovor kao i prethodnih dana – SIPA je u Srpskoj zabranjen rad i djelovanje.

Stvar su dodatno zakuvali pojedini mediji, kako u Srpskoj, tako i u FBiH.

Dok federalni više fokus stavljaju na to da SIPA djeluje uprkos zakonu iz Narodne skupštine RS, a ne konkretno na hapšenja, određeni mediji iz Srpske pečat stavljaju na to da MUP uspješno realizuje akcije, dok SIPA i njeno djelovanje u Srpskoj gotovo da i ne spominju.

Vrijedi podsjetiti i na to da je prilikom prve akcija SIPA u Srpskoj nakon usvajanja zakona predsjednik NS RS Nenad Stevandić poručio za “Nezavisne novine” da takve akcije treba potpuno razdvojiti od onoga što je Srpska usvojila kao odgovor na političku krizu u BiH i napad na tri njene najvažnije institucije, odnosno eventualnih političkih akcija SIPA.

Možda je u ovom slučaju najadekvatnija definicija – jedno se priča, drugo se radi, jer kako objasniti običnim ljudima koji zakon je u primjeni, kako neko radi, a nije mu dozvoljeno, ili možda ono ključno pitanje: Da li MUP Srpske i SIPA zaista “ratuju” ili sarađuju?

“Sluđivanje je ovdje nekako konstanta, samo je postalo još gore nakon usvajanja ovih zakona u NS RS, odnosno nakon prvostepene presude predsjedniku Republike Srpske. Čuli smo i neka pojašnjenja kako je riječ o ranije započetim akcijama, kako je zabranjeno samo neustavno djelovanje tih institucija. Sve i svašta smo čuli, samo ne konkretne informacije, što sve institucije duguju javnosti”, poručuje Ljiljana Smiljanić, novinarka.

Očigledno je, dodaje, da se ništa nije promijenilo, od ponašanja institucija, pa do medija.

“Na to sve jedan portal objavi da SIPA hapsi po Banjaluci uz asistenciju MUP-a RS, svi to prenesu, pa tek onda pojedini mediji u Republici Srpskoj, uključujući i javni servis, objave da je riječ o akciji MUP-a RS. Ljudima su danas dostupne informacije iz različitih medija, preko društvenih mreža i ne znam zaista kome može ovakav način plasiranja informacija da bude prihvatljiv. Posao medija je da rade u interesu javnosti, profesionalno, i da prenose tačne informacije. Sve drugo šteti i samoj profesiji i mediju koji radi za interes pojedinaca”, poručuje Smiljanićeva za “Nezavisne novine”.

Za novinara Gorana Dakića stvari su ovdje više nego jasne.

“Narodna skupština Republike Srpske je donijela set zakona kojima se suspenduje djelovanje Suda BiH, Tužilaštva BiH i SIPA na teritoriji Srpske.  Nakon toga je predsjednik Republike Srpske rekao kako je spreman da razgovara o tim ustanovama u okvirima ustava, valjda novog. Prije i poslije toga bilo je jasno da SIPA nesmetano radi u Republici Srpskoj. Stoga su stvari više nego jasne: svi mogu da rade sve dok ne diraju Dodika i Stevandića. Viškovića ionako niko ne pominje”, kaže Dakić za “Nezavisne”.

U priči su, dodaje, neizostavni i mediji.

“Odani mediji i još odaniji novinari sada ne znaju šta će od sebe. Do juče su pisali ‘vanustavna SIPA’, a SIPA im hapsi i privodi pred nosom”, kategoričan je Dakić.

Komentarišući sve navedeno, novinar Darko Momić ističe da bi javnost oprostila i MUP-u i SIPA to što je sluđuju i što se ne zna ko od njih hapsi po Republici Srpskoj, kada bi oni “hapsile po redu, a ne po podobnosti”.

“I kada ne bi bili pod političkim uticajem, posebno MUP RS. Nije javnost ogorčena zato što je sluđuju u posljednjih mjesec i po dana, već zato što se sve policijske agencije godinama unazad prema kriminalcima ponašaju kao pecaroši prema svom ulovu koji ribu uhvate, poljube i puste. Razlika je što pecaroši krupnije ribe ne puštaju, a policajci u BiH najkrupnije ribe ne love”, navodi Momić za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Politika

DODIK PORUČIO “TROJCI”: Vi ne vodite politiku, VI SAMO ŠAPUĆETE ono što vam kažu Šmit i Marfi!

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da odbijanje poziva za razgovor nije stav već refleks stranaka “trojke”.

Dodik je rekao da je očekivano da “trojka” potrči da odbije poziv na razgovor jer kako da razgovaraju kad nikada nisu ni vodili politiku, već samo glasno izgovarali ono što im prethodno šapatom kažu Kristijan Šmit i Majkl Marfi.

On je istakao da njihov odgovor više liči na poruku sa sastanka klana, nego na izjavu političkih lidera.

“Njihovo odbijanje dijaloga nije stav, to je refleks. I razumijem da će im biti potrebno još neko vrijeme da pronađu ne motiv, nego jezik – jer sazrijevaju okolnosti u kojima će im neko, po starom običaju, morati dati dozvolu da počnu misliti i govoriti sami”, ocijenio je Dodik.

NJihov odgovor, dodao je, još jednom pokazuje da im nije cilj nikakav dogovor, nikakva BiH, nikakva budućnost već da im je cilj – Milorad Dodik.

“Jedino kreativno što su smislili je – ukloniti Dodika. To je princip po kome funkcioniše mafija, a ne država. To je dobro poznato mafijaško načelo ‘nema čovjeka – nemaš problem'”, napisao je Dodik na Iksu.

Kada se to poveže sa vezama Dine Konakovića i kriminalnog klana “Tito” i kada se vidi kako Trojka reaguje, Dodik je istakao da više ne djeluje da je Tito samo sponzor i finansijer nego djeluje da je ideolog sarajevske politike.

“Ovi piloti Sarajeva, koje je vlast potpuno oslijepila, više ni ne gledaju kuda lete – oni su svoj avion već usmjerili direktno u zemlju. I problem nije što će se srušiti sami. Problem je što hoće da povuku sve sa sobom”, zaključio je Dodik.

Nastavi čitati

Politika

DRAGOJEVIĆ STOJIĆ “Dodik opet obećava stotine miliona Prijedorčanima – ALI BEZ PLANA ZA ZAŠTITU OD POPLAVA”

Nakon katastrofalnih poplava koje su nedavno pogodile Prijedor, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je “velikodušno” najavio stotine miliona maraka za ovaj grad – za bolnicu, škole, autoput, vrtić, biblioteku, sportske dvorane… Sve to, naravno, “u narednim godinama i mjesecima”.

Na ova ponovljena obećanja reagovala je i dr Maja Dragojević Stojić, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, poručivši da se radi o već viđenom scenariju:

– Opet slušamo kako je gospodin Dodik velikodušno obećao stotine miliona za Prijedor – za bolnicu, škole, autoput, vrtić, biblioteku, sportske dvorane… Sve poznato, sve već viđeno. Govor se mijenja samo u decimalama i kvadratima, a rokovi su uvijek “u narednim godinama i mjesecima”. Problem je samo što od tih “velikodušnih” obećanja nikad ništa nismo vidjeli – osim naslova u medijima i snimaka iz skupštinske sale. 🌊 A najbolje od svega – u novoj Strategiji razvoja grada 2024–2030, kao najvažnijem dokumentu, nema ni slova o zaštiti od poplava. Ali dobro, tradicija je tradicija. I obećanja su očigledno najjeftinija valuta.

Dok Prijedorčani zbrajaju štetu i pitaju se kada će država konačno preduzeti ozbiljne korake u zaštiti od elementarnih nepogoda, gradska i republička vlast očigledno su ponovo odlučile da situaciju iskoriste za nova prazna obećanja.

Jer, kako građani kažu – od praznih riječi se ni kuće ne suše, ni ulice ne čiste.

Banjaluka 24

Nastavi čitati

Aktuelno