Društvo
ŠENGEN ili ŠENGENSKA ZONA: Sve što treba znati

Šengenska zona, ili samo Šengen, je područje koje obuhvata 29 evropskih zemalja koje su službeno ukinule granične kontrole na međusobnim granicama. Benefiti zemalja unutar nje su brojni, a evo i zašto.
Šengenska zona uglavnom funkcioniše kao jedinstvena jurisdikcija za međunarodna putovanja, sa zajedničkom viznom politikom.
Područje je dobilo ime po Šengenskom sporazumu koji je 1985. godine potpisan u Šengenu u Luksemburgu.
Od 29 država članica Evropske unije, 23 su potpuno u Šengenskoj zoni, a dve samo vazdušno i pomorski.
Od četiri članice EU koje nisu potpuno dio šengena, tri – Bugarska, Kipar i Rumunija – zakonski su obvezne da se pridružie u budućnosti.
Irska je zadržala mogućnost odbijanja i umesto toga vodi sopstvenu politiku viza.
Dana 31. marta 2024. Bugarska i Rumunija pridružile su se Šengenu, ali samo vazdušnom i pomorskom granicom, a o kopnenim granicama će se razgovarati u decembru ove godine.
Četiri države članice Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA): Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska, nisu članice EU, ali su potpisale sporazume u vezi sa Šengenom.
Šengenska zona uključuje i tri evropske mikro države – Monako, San Marino i Vatikan, koje održavaju otvorene granice za putnički promet s drugim zemljama članicama Šengena.
Šengensko područje ima gotovo 420 miliona ljudi i površinu od 4.312.099 km2.
Oko 1,7 miliona ljudi svakodnevno putuje na posao preko interne evropske granice, a u nekim regionima ti ljudi čine do trećinu radne snage.
Smanjenje troškova trgovine zbog Šengena varira od 0,42% do 1,59%, zavisno od geografskog položaja, trgovinskih partnera i drugih faktora.
Zemlje izvan Šengena takođe imaju koristi, mada su države u Šengenu pojačale graničnu kontrolu sa zemljama koje nisu u zoni.
Istorija Šengenskog Sporazuma
Šengenski sporazum potpisalo je 14. juna 1985. godine 5 od 10 država članica u Šengenu u Luksemburgu.
Šengensko područje uspostavljeno je odvojeno od Evropskih zajednica, kada se nije mogao postići konsenzus među svim državama članicama EK o ukidanju granične kontrole.
Sporazum je dopunjen 1990. godine Šengenskom konvencijom, koja je predložila ukidanje kontrole na unutrašnjim granicama i zajedničku viznu politiku.
Sporazumi i pravila usvojena na osnovu njih bili su u potpunosti odvojeni od struktura EK i doveli su do stvaranja Šengenske zone 26. marta 1995.
Kako je više država članica EU potpisivalo Šengenski sporazum, postignut je konsenzus o njegovom uvođenju u procedure EU.
Sporazum i s njim povezane konvencije ugrađeni su u glavne tokove prava Evropske unije Amsterdamskim ugovorom 1997. godine, koji je stupio na snagu 1999. godine.
Posljedica toga što je Sporazum dio evropskog prava je da se bilo kakva izmjena i dopuna ili propisi vrše u okviru njegovih procesa, u kojem nisu članice ne-EU.
Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska od 1923. godine upravljaju Zajedničkom putnom zonom (CTA) (s međusobnim putovanjem bez pasoša i slobodom kretanja), ali Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi da ukine graničnu kontrolu s bilo kojim drugim zemljama i odustalo je od Sporazuma.
Iako nije potpisala Šengenski sporazum, Irska je uvijek gledala povoljnije na pridruživanje, ali to nije učinila kako bi održala CTA i svoju otvorenu granicu sa Sjevernom Irskom.
Ekonomija
Za bilo koje dvije države u Šengenu, ukupna trgovina između njih povećava se za približno 0,1% godišnje.
Ista količina povećanja trgovine ponovo se postiže za svakih 1% godišnjeg povećanja imigracije između zemalja.
U prosjeku, na svakoj granici uklanjanje kontrola ekvivalentno je uklanjanju carine od 0,7%, a uštede na trgovinskom putu rastu s brojem pređenih unutrašnjih granica. Zemlje izvan šengenske zone takođe imaju koristi.
Oko 1,7 miliona ljudi svakodnevno putuje na posao preko evropske granice, a u nekim regijama ti ljudi čine do trećinu radne snage.
Na primjer, 2,1% radnika u Mađarskoj radi u drugoj zemlji, prvenstveno Austriji i Slovačkoj.
Drumskim prevozom robe godišnje treba da bude prevezeno oko 57 miliona tereta u vrijednosti od 2,8 milijardi evra.
Trgovina robom pogođena je snažnije od trgovine uslugama, a pad troškova trgovine varira od 0,42% do 1,59%, u zavisnosti od različitih faktora.
Policijska i pravosudna saradnja
Da bi se suprotstavio potencijalno otežavajućim efektima ukidanja granične kontrole na nedokumentovanu imigraciju i prekogranični kriminal, Šengenska pravna tekovina sadrži kompenzacijske policijske i pravosudne mjere.
Glavni među njima je Šengenski informativni sistem (SIS), što je baza podataka kojom upravljaju sve države EU i Šengena i koja je do januara 2010. sadržala više od 30 miliona unosa, a do januara 2014. više od 50 miliona unosa, prema dokumentu koji je Veće Evropske unije objavilo u junu 2015.
Oko 1 milion prijava odnosi se na osobe, od kojih 72% nije smjelo da uđe ili boravi u šengenskoj zoni. Samo 7% osoba navedenih u SIS bazi podataka su nestale osobe.
Odredbe u ugovorima o Evropskoj uniji
Pravna osnova za Šengen u ugovorima o Evropskoj uniji ubačena je u Rimskom ugovoru, članom 2. tačkom 15. Ugovora iz Amsterdama.
Ovim je umetnut novi naslov pod nazivom “Vize, azil, imigracija i druge politike povezane sa slobodnim kretanjem osoba” u ugovor, koji je numerisan kao naslov IV, i koji sadrži članove 61 do 69.
Lisabonski ugovor bitno mijenja odredbe članova iz naslova, preimjenuje naslov u “Područje slobode, sigurnosti i pravde” i deli ga na pet poglavlja, nazvanih “Opšte odredbe”, “Politike granične kontrole, azila i imigracije”,” Pravosudna saradnja u građanskim stvarima”, “Pravosudna saradnja u krivičnim stvarima” i” Policijska saradnja”.
Društvo
NOVA ZAKONSKA RJEŠENJA? Nema vakcine – nema VRTIĆA?

Nova zakonska rješenja, kojim je predviđeno da prilikom upisa mališana u vrtiće ljekarsko uvjerenje sadrži i informaciju o vakcinacionom statusu, još nisu stupila na snagu, ali pedijatri u Srpskoj već neko vrijeme na osnovu instrukcija nadležnih provjeravaju kod roditelja da li su djeca imunizovana i ako nisu, zbog čega.
U Inspektoratu RS navode da je Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, koji je trenutno na snazi, propisano da se upis djece u vrtić, između ostalog, vrši na osnovu ljekarskog uvjerenja dobijenog na osnovu pregleda o fizičkom i psihičkom razvoju djeteta i laboratorijskih nalaza koji sadrže bris nosa i grla i nalaz stolice.
– S tim u vezi, republička prosvjetna inspekcija prilikom kontrole upisa djece provjerava i da li je priložena sva propisana dokumentacija, te da li ustanova o istima uredno vodi evidencije. Zakonom je propisana i kazna za predškolsku ustanovu ukoliko upiše dijete bez obavezne dokumentacije propisane ovim zakonom – navode u Inspektoratu.
Dodaju da je sistematska imunizacija djece i omladine određenog uzrasta regulisana Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o imunizaciji i hemoprofilaksi protiv zaraznih bolesti. Sistematsku imunizaciju sprovode zdravstvene ustanove koje vode evidenciju o istoj, te ukoliko roditelj ili staratelj odbije da izvrši sistematsku imunizaciju, zdravstvena ustanova ima obavezu da o tome obavijesti zdravstvenu inspekciju.
– Pismenim putem u proteklih godinu dana je pozvano 87 roditelja, od čega 54 roditelja ne odbijaju vakcinaciju, ali zbog trenutnog zdravstvenog stanja djeteta ili drugih razloga nisu bili u mogućnosti da obave vakcinaciju, te im je ostavljen rok od šest mjeseci da izvrše imunizaciju. Sedam roditelja je dostavilo dokaze o izvršenoj imunizaciji, dok je pet roditelja odbilo imunizaciju i prema njima su pokrenuti prekršajni postupci. Šest roditelja nije na adresi koja je navedena na izvještaju doma zdravlja, dok 15 roditelja još nije odgovorilo na poziv inspektora – ističu u Inspektoratu.
Naglašavaju da je Nacrtom novog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, koji je još u skupštinskoj proceduri, predviđeno da prilikom upisa djece u vrtiće ljekarsko uvjerenje treba da sadrži i informaciju o vakcinalnom statusu djeteta.
– U samom Nacrtu novog zakona nije striktno definisano kakav mora da bude vakcinalni status djeteta, te očekujemo da će se to pitanje dodatno razjasniti imajući u vidu i odredbe Pravilnika o imunizaciji i hemoprofilaksi protiv zaraznih bolesti koji propisuju da kontraindikacija za imunizaciju lica protiv zarazne bolesti može biti opšta i posebna, a prema trajanju može biti privremena ili trajna, što su ključne okolnosti kada je riječ o imunizaciji djece – naveli su iz Inspektorata.
Međutim, roditelji i ljekari svjedoče da je ta praksa već uvedena. To potvrđuje i pedijatar iz Banjaluke Slavojka Keleman koja kaže da je u posljednjih nekoliko mjeseci uz ljekarsko uvjerenje za upis u vrtić ili školu obavezno priložiti informaciju o vakcinacionom statusu djeteta.
– U informaciji se navodi da li je dijete bilo bolesno, operisano, primalo transfuziju i zbog čega nije na vrijeme vakcinisano. Ranije nam to nije traženo, ali nam je prije dva, tri mjeseca došlo naređenje iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite. U formularu koji imamo u IZIS-u prvo što se popunjava je status vakcinacije. Sada je na vrtićima da li će djecu koja nisu vakcinisana primiti ili ne – navela je Kelemanova.
Načelnica ambulante za specijalističke konsultacije iz pedijatrije Doma zdravlja Bijeljina Stojanka Škorić istakla je za “Glas” da bi sva djeca prilikom upisa u kolektiv, bilo da je riječ o vrtiću ili školi, trebalo da budu uredno vakcinisana.
– Nadam se da će i dokument koji predviđa da ljekarsko uvjerenje prilikom upisa djeteta sadrži informaciju o vakcinacionom statusu biti usvojen, jer mi pedijatri zaista imamo problema sa roditeljima koji ne žele vakcinisati djecu – rekla je Škorićeva.
Ona je pojasnila da ima roditelja koji odbijaju da vakcinišu djecu, ali i da postoje oni čiji su mališani uredno vakcinisani, za koje su potvrde izdavali bez problema.
– Možda će neki roditelji ove godine uspjeti upisati djecu bez uredne vakcinacije, ali kada stupi na snagu novi zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, sumnjam da će se iko usuditi. Tada će biti lakše i nama, ali i školama i obdaništima, jer ćemo imati slovo zakona na šta da se pozovemo – istakla je Škorićeva.
Ona je dodala da pedijatri prate vakcinacioni karton, a vakcina se ne odgađa, osim u slučajevima zdravstvenih prepreka.
– Zamolila bih roditelje da se pridržavaju vakcinacionog kartona. Vakcine su preventiva i daju se širom svijeta, a mi smo dio tog sistema. Prošle godine smo imali epidemiju morbila i bilo je dosta težih slučajeva, uključujući upale pluća i dugotrajne komplikacije. Nikad nije kasno nadoknaditi propuštene doze – poručila je Škorićeva.
Roditelji mališana koji pohađaju pojedine banjalučke vrtiće dobili su obavještenje da prilikom pribavljanja ljekarskog uvjerenja pedijatri traže i informaciju o vakcinaciji.
– Pojedini pedijatri ne žele da izdaju potvrdu za boravak u kolektivu jer djeca nisu vakcinisana redovno. Zakon još nije stupio na snagu, ali pedijatri pišu potvrde da dijete nije podobno da boravi u kolektivu ukoliko nije redovno vakcinisano. Ukoliko dijete iz opravdanih razloga, poput bolesti, nije vakcinu primilo, može dobiti potvrdu, ali ako roditelji ne žele da vakcinišu djecu, onda ne daju potvrdu – navodi se u obavještenju upućenom roditeljima.
Vlasnica banjalučkog privatnog vrtića “Miki Maus” Aleksandra Malević ističe da vrtići poštuju samo propise i mišljenja ljekara.
– Ako ljekar navede da dijete nije sposobno za kolektiv jer nije vakcinisano, mi ga ne možemo primiti. U proteklom mjesecu bilo je slučajeva da smo vraćali djecu koja nisu vakcinisana, uz savjet da to učine što prije. Ukoliko je vakcinacija odgođena iz zdravstvenih razloga, a pedijatar to nije označio kao prepreku, dijete može pohađati vrtić. Konačnu odluku o sposobnosti djeteta donosi pedijatar, a ne direktor vrtića – naglasila je Malevićeva.
Obuhvat MMR-om
Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, obuhvat drugom dozom MMR vakcine lani bio je 77,7 odsto. Prema podacima Instituta, prošle godine evidentirano je 313 slučajeva morbila u Srpskoj.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno uz sunčane periode

U Bosni i Hercegovini će biti promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim periodima i maksimalnom temperaturom od od 25 do 29 stepeni Celzijusovih.
Prije podne će biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode, a kiša je moguća samo ponegdje na istoku i sjeveru. Lokalno uz rijeke i po kotlinama moguća je prolazna jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Od sredine dana biće toplije uz smjenu sunca i oblačnih perioda, mjestimično sa prolaznom kišom ili pljuskom. Na jugu će veći dio dana preovladavati pretežno sunčano uz prolaznu oblačnost.
U većini krajeva uveče će biti pretežno vedro.
Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar.
Društvo
VRTIĆ U PRIJEDORU BEZ ODGOVORA NA URGENCIJU: Nije poznato kada će jaslice nastaviti sa radom

Dječiji vrtić “Radost” iz Prijedora nije dobio odgovor na urgenciju za što hitniju sanaciju plafona upućenu preduzeću “Komunalne usluge” i nema informaciju o tome kada će jaslice nastaviti sa radom.
Vršilac dužnosti direktora ove predškolske ustanove Maja Vojnović je rekla da su jutros nastavljeni radovi i izrazila žaljenje što je izvođač intenzivirao njihovu dinamiku tek nakon što je inspekcija zatvorila objekat prije dva dana.
Vojnovićeva je navela da je dinamika radova intenzivirana 20 dana nakon isteka roka za njihov završetak, te da će po ugovoru izvođač snositi kaznene penale.
Ona je dodala da je od “Komunalnih usluga” jučerašnjom urgencijom tražila da završe radove ove sedmice da bi mogla da pozove inspekciju da ustanovi da li su obezbijeđeni adekvatni sanitarno-tehnički i higijenski uslovi za bezbjedan boravak djece, nakon čega bi jaslice nastavile s radom.
“Bezbjednost djece i njihovo zdravlje nisu bili ugroženi i to je nešto što je najbitnije. Demantujem napise medija da je otpao plafon”, dodala je Vojnovićeva.
Ona je najavila da iduće sedmice planira roditeljski sastanak kako bi im iz prve ruke predočila sva dešavanja, te navela da će cijena usluge biti umanjena za mjesec u kojem djeca nisu dolazila u vrtić.
Direktor “Komunalnih usluga” Dalibor Grabež potvrdio je da je rok za izvođenje radova istekao 20 dana po sklapanju ugovora koji je potpisan 31. jula, da za probijanje roka nema opravdanja, ali da su radovi organizovani tako da ni u jednom momentu ne dovedu u pitanje bezbjednost djece.
Sektor zdravstvene inspekcije Republičke uprave za inspekcijske poslove zabranio je u utorak obavljanje djelatnosti Dječijem vrtiću “Radost” u Prijedoru u dijelu centralnog objekta gdje je jaslička grupa nakon što je utvrdio da se voda pojavila na plafonu, što je dovelo do njegovog krunjenja.
Jaslice pohađa 73 djece u četiri grupe.
-
Svijet2 dana ago
LAVROV PODRŽAO REFERENDUM “U BiH se dešava državni udar”
-
Region2 dana ago
SKANDAL U ŠIBENIKU: Ušao u crkvu i pred vjernicima obavio veliku nuždu
-
Svijet2 dana ago
IZRAEL NAPAO KATAR! Tvrde da im je AMERIČKI PREDSJEDNIK dao zeleno svjetlo”
-
Svijet2 dana ago
HOROR U NEPALU! Premijeru zapalili kuću, MINISTRA GANJALI PO ULICAMA (VIDEO)
-
Hronika13 sati ago
Vukanoviću ponovo ZAPALJEN AUTOMOBIL (VIDEO)
-
Hronika1 dan ago
“HOĆU NAZAD, SPUSTITE ME”: Pojavio se cijeli snimak parasejling vožnje prije nego što se Tijana (19) OTKAČILA I POGINULA
-
Svijet2 dana ago
NETANJAHU PRIJETI STANOVNICIMA GAZE “Sve ovo je samo uvod”
-
Politika1 dan ago
NOVI SPOR: Republici Srpskoj prijeti gubitak od oko 695 miliona evra!