Connect with us

Društvo

CIJENE MESA U SRPSKOJ VRTOGLAVO RASTU! “Nije dobro i biće još gore”

Cijene svih namirnica u Republici Srpskoj sakodnevno rastu, ali od cijene mesa se vrti u glavi. Svaki odlazak u mesnice za građane je postao put u neizvjesnost, jer više ne znaju da li će moći da pazare meso koje su planirali, niti gramažu koja im treba.

Teletina je zaista luksuz za mnoge. Za kilogram teleće šnicle potrebno je izdvojiti čas 35 KM, za kilogram plećke 30, dok kilogram teletine s kostima košta 25 KM.

Istovremeno, za kilogram junetine bez kosti trenutno je potrebno izdvojiti 21 KM, a s kostima 15 KM. Ni ljubitelji mlade prasetine nemaju razloga za zadovoljstvo, jer kilogram ove vrste mesa trenutno košta 22 marke.

Marija K. iz Banjaluke kaže da je sve postalo nemoguće i da se sve teže živi.

Kupovina na grame

– Zaista, pitam se ima li iko u ovoj Republici Srpskoj da stane u kraj pojedinicima koji na muci građana i u ovo teško vrijeme stiču ekstra profit. Kako je krenulo mesa će biti sve manje na trpezama. Došlo je vrijeme da se meso, konkretno teletina kupuje na grame. Ljudi, pa prasetina je skoro 22 KM, piletina je odavno luksuz – kaže ova Banjalučanka.

Penzionerka Rada K. pomalo u šali tvrdi da je meso odavno izbacila iz prehrane.

-Nema se dijete moje, penzije su male. Dok kupim lijekove, platim režije ne ostane mi ništa. Meso mogu samo da gledam. Ali neka, moram biti cinična pa reći, da mi je lakše kad znam da ovi naši političari imaju dovoljno da oni sebi mogu da kupe. Mi sirotinja ćemo se nekako snaći. Jadna je zemlja i jadan je narod kad vlast ne brine o njima. Kao dižu penzije i plate u milimetrima, a cijene skaču u kilometrima – pomalo u šali dodaje ova penzionerka.

Čedomir P. se pita šta je radio preko 40 godina.

–Imao sam 43 godine staža kad sam otišao u penziju, dobru platu, a danas se osjećam kao bijednik. Moja supruga je bila zdravstveni radnik, ja sam inženjer mašinstva i ne možemo sastaviti kraj s krajem. Evo vidite kupio sam 400 grama mesa s kostima za neku čorbicu koju ćemo baba i ja jesti dva dana. Lijekovi, režije, hrana sve košta. Otima se živjeti. Da nije djece koja nam pomognu ne znam kako bi živjeli. Meso je sad postalo luksuz i biće na trpezama samo bogatih – dodao je ogorčeni Čedomir.

“Nije dobro i biće još gore”

Pokušali smo da nađemo sagovornike i među vlasnicima mesnica, međutim većina je odbila da priča. Obrazloženje nam je dao jedan zaposleni u jednom od lanaca poznatih mesnica, ali pod uslovom da mu ne objavimo ime kako ne bi dobio otkaz.

–Sve je manja ponuda domaće stoke, a potražnja je velika. Zbog toga cijene svakodnevno rastu. Nama je uvoz upropastio domaću proizvodnju. Mnogi su digli ruke i zatvorili farme. Ljudi koji drže stoku na selu odbijaju da prodaju domaću telad i junad, kažu ne isplati im se, pa imaju samo za svoje potrebe. Nije dobro i biće još gore – kaže ovaj mesar.

Njegove riječi potvrđuje Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja svinjara RS. Ističe kako domaće meso završava kod malih zanatskih klaničara i kod ljudi za njihove lične potrebe. To su, pojašnjava za Srpskainfo, male količine, “smiješno malo gramaže u odnosu na uvoz”.

– Uvijek se zbog cijena dizala galama na farmere i uzgajivače, a ustvari je prerađivački sektor taj koji mora da bude da bude u dobitku, za razliku od nas. Uzgoj je postao toliko nerentabilan da se može desiti u nekom narednom period da svi prestanu da tove svinje. Ako se u Evropi dogodi slična situacija, da nema viška svinja za izvoz, mi ćemo ovdje imati ponovo apsurdno visoku cijenu tovljenika, a i klaničari će procentualno dizati cijenu mesa – objašnjava on.

Prema njegovim riječima, potrošači najčešće meso kupuju u marketima koje je i najlošije.

-Meso koje jedete je uvozno, u 90 odsto slučajeva. Plus što jedemo meso koje je u prosjeku staro preko 10 dana – naglašava on. Poskupljenja su skoro svakodnevna unazad 4 godine, ističu iz udruženja za zaštitu potrošača.

-Ima nekog malog odstupanja, nekog malog pada, ali nije nešto što je drastično – naglašava Dušan Srdić iz Udruženja “Reakcija”.

Srpskainfo

Related Topics:

Društvo

TIHA AGONIJA SELA! Mljekari ne mogu prodati mlijeko dok tržište preplavljuje JEFTIN UVOZ

Iz zemalja Evropske unije dolaze velike količine mlijeka i mliječnih proizvoda, često po nižim cijenama. Razlog za to je što su proizvođači u EU značajno subvencionisani, pa mogu sebi priuštiti da prodaju robu jeftinije nego domaći farmeri. Taj višak proizvoda završava upravo na tržištima poput našeg. Za domaće poljoprivrednike to znači jednu jednostavnu stvar – njihovo mlijeko se teže prodaje. U Republiku Srpsku uvoze se ogromne količine mlijeka i mliječnih proizvoda, a pojedini proizvodi dolaze po cijenama nižima od proizvođačkih. Pritom se zaobilaze zaštitne mjere za domaću proizvodnju, što domaćim mljekarama praktično onemogućuje plasman proizvoda na tržište, navode mljekari.

“Svakog dana sve je veća katastrofa. Moramo da kupujemo sijeno, silažu, hranu, muzemo krave i bacamo mlijeko. Od ove godine je krenulo snižavanje cijena, svaki mjesec nam snižavaju od 5-7 feninga. Ako se ovaj trend ovakav nastavi, za par mjeseci uopšte neće biti nikakvih cijeni mlijeka, dolaziće možda da voze, al neće nam ništa plaćati”, navodi Radenko Arsenović, mljekar iz Male Obarske kod Bijeljine.
Mljekari navode da je jako teško doći do sastanka sa resornim ministarstvom, uglavnom samo kada prijete nekim protestima.

“Na kraju će se morat smanjiti proizvodnja jer trenutno imamo prevelike viškove, ne u našoj državi nego izvan. I to diktira nama cijenu tako i količine jer nama dolazi mlijeko koje je dosta jeftinije iz inostranstva i to nas guši u neku ruku”, navodi Milorad Simić, člank Upravnog odbora Udljuženja mljekara Republike Srpske.

Arsenović smatra da država treba da ih zaštiti, ali mu izgleda kao da je krajnji cilj da se uguši mljekarstvo u Srpskoj kako bi se u potpunosti oslonili na uvoz, a da neko od čitave situacije sigurno uzima novac.

“Uzrok je poznat. Izdavanje prekomjernih uvoznih dozvola. vidimo da se naša država, naša ministarstva, pogotovo Savjet ministara, da se oni dobro bore da ne bi ti proizvođači iz Evropske unije bacali mlijeko. Oni njima prave da oni mogu da žive, a nas ovdje izgleda treba uništiti. Oni mogu svoje mlijeko da prodaju kod nas, a mi naše moramo da bacamo”, navodi Arsenović.

Mljekari kažu da su im tek nedavno isplaćeni poljoprivredni podsticaji za prošlu godinu, a tek prije nekoliko dana premija mlijeka za januar mjesec. Podsticaji su došli, ali tek kad je sve poskupilo.

“Uhvatio nas je rat, nismo dobili podsticaje. Zbog rata negdje u svijeti ii zbog tih dešavanja, repromaterijal je poskupljao preko 40%. Mi smo tu više izgubili. Da su bar nešto isplatili na vrijeme, mi bismo mogli da kupimo repromaterijal, gorivo, đubrivo po jeftinijim cijenama, međutim sad je već kasno”, navodi Simić.

Simić dodaje da zbog ovih ograničenja postepeno prelazi na proizvodnju sireva jer mlijeko mora negdje da iskoristi. Ako se uskoro ne pronađe rješenje, mnogi strahuju da bi mljekarstvo, kao jedna od ključnih grana poljoprivrede u Republici Srpskoj, moglo doći u još težu situaciju.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Slijede nagle promjene

Od juče je u našem regionu počela promjena vremena uz kišu i zahlađenje, poznato je i kakvo će biti vrijeme za 1. maj.

Prema trenutno raspoloživom prognostičkom materijalu, sve do oko 3. maja ostaje relativno hladno uz padavine, povremeno i moguća kraća otopljenja, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

Poslije relativno hladnih dana uz slabe padavine ponegde, za vrijeme za 1. maj trenutno stoji signal za nastavak nestabilnog i relativno svježeg vremena, ali bez opasnosti od mraza.
Kraće otopljenje je moguće oko 27. aprila.

Pred nama vrlo svježe vrijeme, posebno sredinom sedmice, kada stoji opasnost od kasnog mraza.

Poslije toga, postepeno otopljenje se nazire krajem ove i posebno početkom sledeće sedmice.

Oko 29. aprila, trenutno, stoji mogućnost nešto jače ciklogeneze i konkretnijih padavina od 30. aprila do 3. maja.

Nastavi čitati

Društvo

SVI ZNAJU, NIKO NE RJEŠAVA Rad na crno i dalje prisutan!

Uprkos kontrolama i visokim kaznama, u Srpskoj je i dalje prisutan rad na crno. Plata u koverti, neplaćeno zdravstveno osiguranje, samo su neki od segmenata ove sive ekonomije.

Prema riječima predstavnika sindikata, iako se takav oblik rada formalno ne prepoznaje, u praksi je i dalje zastupljen.

Danko Ružičić generalni sekretar Saveza Sindikata Republike Srpske, kazao je da je i danas i dalje to prisutno, iako je nelogično,  jer kako kaže  postoji manjak radnika, koji se uvoze iz drugih zemalja.

“Isto tako imamamo i ugovore o radu koji nisu produženi”,  istakao je Ružičić.

Pojasnio  je da se broj radnika na crno smanjuje, ali da još uvijek nije iskorijenjeno.

“Traže se mehanizmi kako to spriječiti. Iz izvještaja Inspektorata može se vidjeti da se najviše spominju sledeće djelatnosti: građevinarstvo, trgovina i drvoprerađivački sektor. Vlada se ozbiljno uhvatila u koštac sa ovim problemom”,  dodao je Ružičić, prenosi RTRS.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da Unija ne može pratiti da li neko radi zakonito ili ne, ali u aktima je definisano da poslodavci koji poštuju propise su članovi te asocijacije.

“Rad na crno je negdje oko dva odsto u odnosu na cjelokupnu populaciju radnika. Neadekvatna poreska politika jeste jedan od motiva da i nakon 30 godina nismo uspjeli riješiti ovu situaciju”, istakao je Aćić.

Jedna od mjera mogao bi da bude i reprsivni aparat.

“Poreske utaje se smatraju najtežim krivičnim prekršajem svugdje u svijetu, pa bi tako trebalo biti i kod nas. Pozivamo i sve poslodavce, i sve radnike da ako imaju dilemu bilo kakvu po ovom pitanju, da se jave Uniji poslodavaca.Moramo svi mi zajedno kvalitetniji komunicirati” , zaključio je Aćić.

Nastavi čitati

Aktuelno