Connect with us

Društvo

CIJENE MESA U SRPSKOJ VRTOGLAVO RASTU! “Nije dobro i biće još gore”

Cijene svih namirnica u Republici Srpskoj sakodnevno rastu, ali od cijene mesa se vrti u glavi. Svaki odlazak u mesnice za građane je postao put u neizvjesnost, jer više ne znaju da li će moći da pazare meso koje su planirali, niti gramažu koja im treba.

Teletina je zaista luksuz za mnoge. Za kilogram teleće šnicle potrebno je izdvojiti čas 35 KM, za kilogram plećke 30, dok kilogram teletine s kostima košta 25 KM.

Istovremeno, za kilogram junetine bez kosti trenutno je potrebno izdvojiti 21 KM, a s kostima 15 KM. Ni ljubitelji mlade prasetine nemaju razloga za zadovoljstvo, jer kilogram ove vrste mesa trenutno košta 22 marke.

Marija K. iz Banjaluke kaže da je sve postalo nemoguće i da se sve teže živi.

Kupovina na grame

– Zaista, pitam se ima li iko u ovoj Republici Srpskoj da stane u kraj pojedinicima koji na muci građana i u ovo teško vrijeme stiču ekstra profit. Kako je krenulo mesa će biti sve manje na trpezama. Došlo je vrijeme da se meso, konkretno teletina kupuje na grame. Ljudi, pa prasetina je skoro 22 KM, piletina je odavno luksuz – kaže ova Banjalučanka.

Penzionerka Rada K. pomalo u šali tvrdi da je meso odavno izbacila iz prehrane.

-Nema se dijete moje, penzije su male. Dok kupim lijekove, platim režije ne ostane mi ništa. Meso mogu samo da gledam. Ali neka, moram biti cinična pa reći, da mi je lakše kad znam da ovi naši političari imaju dovoljno da oni sebi mogu da kupe. Mi sirotinja ćemo se nekako snaći. Jadna je zemlja i jadan je narod kad vlast ne brine o njima. Kao dižu penzije i plate u milimetrima, a cijene skaču u kilometrima – pomalo u šali dodaje ova penzionerka.

Čedomir P. se pita šta je radio preko 40 godina.

–Imao sam 43 godine staža kad sam otišao u penziju, dobru platu, a danas se osjećam kao bijednik. Moja supruga je bila zdravstveni radnik, ja sam inženjer mašinstva i ne možemo sastaviti kraj s krajem. Evo vidite kupio sam 400 grama mesa s kostima za neku čorbicu koju ćemo baba i ja jesti dva dana. Lijekovi, režije, hrana sve košta. Otima se živjeti. Da nije djece koja nam pomognu ne znam kako bi živjeli. Meso je sad postalo luksuz i biće na trpezama samo bogatih – dodao je ogorčeni Čedomir.

“Nije dobro i biće još gore”

Pokušali smo da nađemo sagovornike i među vlasnicima mesnica, međutim većina je odbila da priča. Obrazloženje nam je dao jedan zaposleni u jednom od lanaca poznatih mesnica, ali pod uslovom da mu ne objavimo ime kako ne bi dobio otkaz.

–Sve je manja ponuda domaće stoke, a potražnja je velika. Zbog toga cijene svakodnevno rastu. Nama je uvoz upropastio domaću proizvodnju. Mnogi su digli ruke i zatvorili farme. Ljudi koji drže stoku na selu odbijaju da prodaju domaću telad i junad, kažu ne isplati im se, pa imaju samo za svoje potrebe. Nije dobro i biće još gore – kaže ovaj mesar.

Njegove riječi potvrđuje Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja svinjara RS. Ističe kako domaće meso završava kod malih zanatskih klaničara i kod ljudi za njihove lične potrebe. To su, pojašnjava za Srpskainfo, male količine, “smiješno malo gramaže u odnosu na uvoz”.

– Uvijek se zbog cijena dizala galama na farmere i uzgajivače, a ustvari je prerađivački sektor taj koji mora da bude da bude u dobitku, za razliku od nas. Uzgoj je postao toliko nerentabilan da se može desiti u nekom narednom period da svi prestanu da tove svinje. Ako se u Evropi dogodi slična situacija, da nema viška svinja za izvoz, mi ćemo ovdje imati ponovo apsurdno visoku cijenu tovljenika, a i klaničari će procentualno dizati cijenu mesa – objašnjava on.

Prema njegovim riječima, potrošači najčešće meso kupuju u marketima koje je i najlošije.

-Meso koje jedete je uvozno, u 90 odsto slučajeva. Plus što jedemo meso koje je u prosjeku staro preko 10 dana – naglašava on. Poskupljenja su skoro svakodnevna unazad 4 godine, ističu iz udruženja za zaštitu potrošača.

-Ima nekog malog odstupanja, nekog malog pada, ali nije nešto što je drastično – naglašava Dušan Srdić iz Udruženja “Reakcija”.

Srpskainfo

Društvo

PSIHOLOŠKI TEST: Šta vaša omiljena boja govori o vama?

Može li omiljena boja otkriti nešto o nečijoj ličnosti? Prema riječima švajcarskog psihologa Maksa Lusijera, istina je da postoji veza između omiljene boje osobe i njenog karaktera.

Još 1940-ih godina, Maks Lusijer je razvijao test zasnovan na teoriji da, ako dvije osobe imaju istu omiljenu boju, možda dijele i određene crte ličnosti. Danas su te osobine podijeljene sa širom publikom kroz seriju snimaka na TikToku koje objavljuje profil TikThought.

Koja je vaša omiljena boja?
Zelena

Zelena je osnovna boja prirode i simbolizuje vitalnost i nadu. Povezuje se s bujnim drvećem i mirom šume. Snimak na TikTok-u dalje navodi da osobe koje vole zelenu “obično imaju smirenu i staloženu ličnost i snažnu volju”. Takođe se tvrdi da imaju izraženu samokontrolu i sposobnost da izdrže pritisak.

Ljubitelji zelene su racionalni mislioci koji “se ne kolebaju lako pred izazovima” i uvijek uspjevaju da zadrže uravnoteženo i stabilno emocionalno stanje. Dobri su u planiranju i samodisciplini i uvijek se ponašaju na uredan i organizovan način.

U društvenim situacijama ne vole da se ističu i više vole da budu tihi i pouzdani. Na sličan način, drugima ulivaju osjećaj sigurnosti i stabilnosti, a i krasi ih strpljivost.

Čvrsto vjeruju u stvari koje su im važne i teško mijenjaju stavove o onome što im je na srcu što može djelovati kao tvrdoglavost. U nekim kulturama zelena se povezuje s ljubomorom, pa tako osobe koje vole ovu boju mogu pokazivati i posesivnost u bliskim odnosima. Sve u svemu, oni koji preferiraju zelenu boju nalik su zimzelenom drveću – ulivaju osjećaj postojanosti i pouzdanosti. Oni balansiraju život razumom i upornošću, ali treba da se paze da ne postanu previše tvrdoglavi.

Plava

Plava boja budi osjećaj mira i pouzdanosti, a većina onih koji je vole su smireni, stabilnog temperamenta i teže unutrašnjoj harmoniji i tišini. Pristupaju situacijama oslanjajući se na sopstvene vrijednosti i uvjerenja.

Ljubitelji plave su često povjerljivi ljudi koji cijene iskrenost i pouzdanost u odnosima s drugima. Zbog svoje strpljive i umirujuće prirode, prijatelji im se rado povjeravaju, jer znaju da će ih saslušati i pružiti utjehu. Vole okruženja koja su stabilna i dobro organizovana, a na sličan način funkcionišu i u životu.

Ove osobe imaju duboku potrebu za mirom i sigurnošću. Ako je svijet oko njih haotičan i napet, mogu se osjećati vrlo uznemireno, pa čak i bolno. Međutim, uprkos svim pozitivnim osobinama, ljubitelji plave ponekad mogu djelovati dosta tradicionalno, kruto i nepopustljivo. U društvu mogu djelovati distancirano, nezanimljivo ili čak potišteno.

Oni koji preferiraju plavu boju slični su tihom jezeru – razumnošću i iskrenošću njeguju ljude oko sebe, pružajući osjećaj postojanosti i povjerenja.

Ljubičasta

Osobe koje vole ljubičastu “imaju bogatu maštu i nježna osjećanja”, navodi se u snimku, uz dodatak da “često teže jedinstvenosti, ne prate utabane staze i pune su ljubavi i senzibilnosti prema umjetnosti i ljepoti”.

Pošto je ljubičasta mješavina crvene i plave, oni koji je preferiraju su s jedne strane sentimentalni, osjetljivi i nježni, a s druge strane strastveni, puni maštovitosti i nade da će im život biti ispunjen romantičnim iznenađenjima. Takve osobe često imaju poetsku crtu i čeznu za jedinstvenim iskustvima.

Mogu pokazivati izvanredne talente u muzici, umjetnosti, književnosti i drugim oblastima. Uz to, često djeluju veoma šarmantno.

Ipak, osobe “ljubičaste” ličnosti ponekad mogu djelovati emotivno i nerealno – sklone su da se prepuste romantičnim fantazijama i gube strpljenje za svakodnevnicu i realnost. Mogu biti nezrele, a pretjerani idealizam ih nekada udalji od stvarnosti jer se previše utope u svoje snove.

Međutim, upravo ta težnja ka idealnom svijetu čini one koji vole ljubičastu romantičarima u životu. Vjeruju da život treba da ima dozu rituala i trunku fantazije.

Žuta

Žuta predstavlja energiju sreće i optimističan stav. Ljudi koji vole žutu često imaju dječju nevinost i kreativnost. Oni koji preferiraju ovu svijetlu nijansu imaju “bogatu maštu, lijepa očekivanja i čežnje prema životu”. Takođe, njihova ličnost je vedra i vesela: ljudi kojima je žuta omiljena boja “vole da se smiju i zabavljaju, pomalo su apstraktni i željni sklapanja prijateljstava u društvu”.

Opisuju ih kao toplo svjetlo koje osvjetljava okolinu. Nisu plašljivi kada je u pitanju pokazivanje ličnosti i talenata i vrlo rado dijele sreću s drugima. Zapravo, žele da prenesu tu pozitivnu energiju na sve oko sebe. Međutim, postoji i “tamna strana” ljubitelja žute, kako snimak otkriva – pretjerani optimizam, koji ih ponekad navodi da ignorišu detalje i praktične probleme u životu.

Sklonost ka žutoj ponekad otkriva i određenu zavisnost. Na primjer, kada su u lošem raspoloženju, čeznu za pažnjom i brigom drugih.

Roza

Ljudi koji vole roze boju “često u srcu imaju dječju nevinost, vedru i ljubaznu ličnost, nevini su i slatki, ostavljaju utisak čistoće i bezazlenosti”. Dodaje se da su osobe koje vole roze prijateljski nastrojene, saosećajne i imaju urođeni instinkt da brinu o drugima. Većina onih kojima je roza omiljena nijansa “žudi za čistim i lijepim emocijama i čezne za životom ispunjenim ljubavlju i harmonijom”. U skladu s tim, “često tragaju za ljubavlju nalik bajci”.

Kako žele da ih drugi tretiraju nježno, tako i sami pokazuju nježnost i dobrotu prema ljudima. Opisani su kao osjetljivi, ranjivi i jako podložni tuđim riječima i ponašanju. Zbog toga ih čak i manja kritika ili zanemarivanje mogu duboko povrijediti.

Ponekad imaju tendenciju da se povuku u svoj svijet fantazije i pobjegnu od stvarnosti kada su sami. Ljudi koji vole ovu boju su navikli da se ispunjavaju lijepim maštarijama. U srcu čeznu za romantičnom ljubavlju i savršenim životom.

Loša strana je ta što pretjerano idealizovanje može dovesti do razočaranja, a kada stvarnost ne ispuni očekivanja – mogu se osjetiti izgubljeno. Može se reći da su oni koji vole ovu boju poput kristalne kugle koju treba pažljivo čuvati. Kristalno su čisti, ali krhki. Osvajaju ljude svojom dobrotom i jednostavnošću, ali moraju naučiti da budu snažni i da se brinu o svojoj osjetljivoj duši.

Bijela

Ljudi koji vole bijelu često teže čistim idealima i savršenim rezultatima, pokazujući izražene sklonosti ka perfekcionizmu. Bilo u životu ili na poslu, strogi su prema sebi i daju sve od sebe kako bi ispunili gotovo nedostižne standarde savršenstva koje nose u srcu.

Takođe se ističe da ove osobe imaju “blagu i ljubaznu stranu karaktera”. Opisani su kao iskreni i prijateljski nastrojeni, težnjom da “uspostave iskrene i jednostavne odnose s ljudima”. Ne vole pompe i komplikacije, više vrednuju iskrenost i dobrotu, i zalažu se za jednostavan i skroman život. Imaju čvrste principe i izražen osjećaj za moral.

Ipak, njihova težnja savršenstvu može biti teret. Često postavljaju visoke zahtjeve i prema sebi i prema drugima, a male greške ih dugo muče. Zbog straha od grešaka mogu djelovati suzdržano i preosjetljivo, naročito kada ih sredina ne razumije ili ne reaguje kako očekuju.

Oni koji vole bijelu skloniji su osjećaju usamljenosti i izgubljenosti, jer postoji jaz između bjeline njihovog unutrašnjeg svijeta i složenosti stvarnosti. Moraju naučiti da prihvate nesavršenosti života i shvate da je povremena prašina na bijeloj odjeći dio odrastanja.

Crvena

Pošto je crvena sjajna i vibrantna boja, osobe koje je vole su “često prirodno u centru pažnje”. Imaju ekstrovertnu i živahnu ličnost, pune su samopouzdanja, kao da imaju neiscrpnu energiju i uvijek su prepune vitalnosti i pokretačke snage.

Ljubitelji crvene obično ne kriju svoja osjećanja, “imaju hrabrost da vole i mrze i djeluju odlučno”. Ambiciozni su, takmičarski nastrojeni i imaju snažan preduzetnički duh. Vole da budu lideri i često uživaju u tome da budu u centru pažnje.

Negativna strana može biti njihova brzopletost i sklonost pretjeranom takmičenju. Takođe mogu imati kratak fitilj i malo strpljenja. “U suštini, srca onih koji vole crvenu su vrela kao vatra”. Koriste strast kao gorivo da bi se kretali napred. Boja koju osoba voli odražava prirodu njenog karaktera”.

Siva

Ljudi koji vole sivu boju “uglavnom ne vole da se upuštaju u sukobe i teže da probleme sagledavaju objektivno i neutralno”. Diskretni su i obazrivi u odnosima s drugima, ne vole ekstremne emocije, a još manje žele da zauzimaju jasne stavove u društvenim situacijama. Opisani su kao “tihi posmatrači”, “ne stoje u centru pažnje, ali ni ne pokušavaju da djeluju misteriozno kako bi pobudili radoznalost”.

Uglavnom su obrazovani, ljubazni i drugima ulivaju osjećaj stabilnosti i pouzdanosti. Ipak, postoje i negativne strane. “Pretjerana sklonost ka sivoj može značiti i izbjegavanje i potiskivanje. Neki psiholozi navode da ljudi koji najviše vole sivu mogu imati osjećaj inferiornosti u sebi u ključnim trenucima mogu djelovati neodlučno i bez samopouzdanja”.

Pasivno prepuštanje toku i izbjegavanje emocionalnog ulaganja omogućavaju im da izbjegnu rizike, ali i da propuste šanse.

Oni koji vole sivu su poput tihog oblaka. Ne pokušavaju previše da se uklope u spoljašnji svijet, niti mu se aktivno suprotstavljaju. Teže unutrašnjem miru, ali moraju da se podsjete da povremeno naprave hrabre izbore kako bi njihov život dobio više boja.

Narandžasta

Većina ljudi koji vole narandžastu boju imaju ekstrovertnu ličnost, puni su energije i iskreni su i neposredni u odnosima s drugima. To su obično osobe koje lako izražavaju emocije i ne umiju da kriju ono što osjećaju. Ne boje se da steknu nove prijatelje niti da se prilagode novim sredinama. Njihova vesela i velikodušna priroda omogućava im da se brzo uklope i u nepoznate timove.

Pored toga, osobe koje vole narandžastu boju vješte su u građenju međuljudskih odnosa, jer znaju kako da se ophode prema ljudima. Zbog toga, kada se pojave na događajima poput zabava, vrlo je vjerovatno da neće doći do neprijatne tišine – njihovo prisustvo garantuje živahnu atmosferu.

Čak i kada imaju sopstvene probleme, oni koji favorizuju narandžastu obično su proaktivni i spremni da pomognu drugima. U timu često preuzimaju ulogu “šaljivdžije” ili osobe koja diže atmosferu.

Međutim, iako su uglavnom odlični u društvenim situacijama, možda nisu najbolji kada je u pitanju održavanje dugoročnih i dubokih odnosa – lako sklapaju poznanstva, ali im može biti izazovno da održe stabilne i bliske veze, prenosi Ona.rs.

Nastavi čitati

Društvo

BiH bi ove godine mogla postati članica jedinstvenog područja plaćanja u evrima: ŠTA DONOSI SEPA?

Bosna i Hercegovina nije dio jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), ali to bi se moglo uskoro promijeniti.

Kada to postane, evro neće biti domaća valuta umjesto konvertibilne marke, već će građani imati benefite pri transferu u evrima.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) je koordinator aktivnosti različitih institucija za pridruživanje SEPA-i. Osim Centralne banke, u Koordinacionom odboru su entitetska ministarstva finansija, entitetske agencije za bankarstvo i Udruženje banaka u Bosni i Hercegovini. To znači da institucije različitih nivoa vlasti moraju uraditi svoj dio posla kako bi se Bosna i Hercegovina pridružila SEPA-i.

Naime, kako su napomenuli iz Centralne banke, biće neophodno da te institucije naprave zakonske prilagodbe da bi se podnijela Aplikacija za članstvo u SEPA-i. Ukazali su da rade na izradi te aplikacije koja se podnosi Evropskoj komisiji i Evropskom platnom vijeću. Istakli su to kada bismo Aplikaciju mogli podnijeti i kada bismo mogli postati članica SEPA-e, objavio je Klix.ba.

“Kada entitetska ministarstva okončaju aktivnosti na prilagođavanju zakonskih rješenja odredbama Direktive Evropske unije, stiču se preduslovi za apliciranje, te bi podnošenje Aplikacije za članstvo u SEPA-u bilo moguće tokom ove godine, a implicitno i članstvo u SEPA-i”, naglasili su iz Centralne banke.

Kao ništa manje važne preduslove za ovo članstvo istakli su tehničke preduslove, a za koje su podsjetili da su u drugoj fazi.

“U skladu sa svojim mandatom aktivno radimo, kako na analizi mogućih modaliteta integracije, tako i na analizi konkretnih tehničkih rješenja, kako bi se nakon formalnog prijema u SEPA-i pokrenuo i platni promet u SEPA aranžmanu. Sve kako bi građani i privreda što prije imali konkretne koristi, što jeste konačan cilj”, obrazložili su.

Šta donosi SEPA

U SEPA-i je 41 država u i izvan Evropske unije te za Zapadni Balkan (Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo) predstavlja prvi stub Plana rasta EU. Zapravo, članstvo u SEPA-i je jedan od uslova za članstvo u EU. Iz Centralne banke su se osvrnuli na neke od benefita ovog članstva.

“Stvoriće se uslovi da naknade za prekogranične transakcije budu jednako tarifirane. Istraživanjima Svjetske banke je utvrđeno da pravna i fizička lica na Zapadnom Balkanu plaćaju šest puta veću proviziju za prekogranične transakcije, nego pravna i fizička lica u SEPA-i”, naglasili su.

Koliko će to biti značajno za bh. ekonomiju istakli su podatak da Bosna i Hercegovina s državama SEPA-e ima 80 posto uvozno-izvoznih aktivnosti te da većina bh. dijaspore, koja doznakama generiše 10 posto bh. bruto društvenog prihoda (BDP), živi u državama SEPA-e. Ocijenili su da će se ovim osigurati dodatni rast BDP-a Bosne i Hercegovine te su se osvrnuli na još neke benefite.

“Pravi se korak naprijed ka članstvu u EU, postiže se bolja investiciona klima, povećavaju formalni novčani tokovi, smanjuje se siva ekonomija te poboljšava standard građana i privrednika”, dodaju.

Za njih je nesumnjivo da će rast konkurentnosti i transparentnosti te osnaživanje kohezije s dijasporom imati pozitivan uticaj na bh. ekonomiju, stvaranje dodatnih vrijednosti na tržištu te značiti zamah u inovacijama i digitalizaciji privrede i finansija.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz umjerenu oblačnost, uveče kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano uz umjerenu oblačnost, a tokom noći očekuje se kiša i pljuskovi sa grmljavinom.

Očekuju se jače padavine u kratkom periodu kao i jak vjetar u zoni pljuskova. Padavine će se premještati ka istoku i jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, uveče i tokom naredne noći prolazno jak.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od devet do 14, u višim predjelima od šest, a najviša dnevna od 22 do 28, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno