Iako je prije nekoliko dana predsjednik Srbija Aleksandar Vućić objavio da će 4. avgusta ove godine posjetiti Mrkonjić Grad, gdje će biti obilježen Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji “Oluja” i hrvatskog pogroma nad Srbima iz Republike Srpske Krajine 1995. godine u Republici Srpskoj danas je održana sjednica Organizacionog odbora kod predsjednika Republike Srpske Siniše Karana.

To ne bi bilo ništa čudno da se ne radi o aktivnostima koje su, kako tvrdi naš izvor iz krugova bliskih vlasti Republike Srpske, iznuđene.

Prije dva dana predsjednik Vlade Republike Srpske ekspresno je formirao Organizacioni odbor za obilježavanje tog datuma, na čijem čelu je predsjednik SNSD Milorad Dodik, dok su članovi Karan, Minić, Nenad Stevandić, Željka Cvijanović, premijer Srbije Đuro Macut, zatim ministri vlada Republike Srpske i Srbije…

Naravno ostalih predsjednika parlamentranih stranaka u tom odboru nema.

Kako tvrdi naš izvor, to je urađeno, kako bi ulogu domaćina, umjesto legalnog i ustavnog predsjednika Republike Srpske Siniše Karana i ostalih zvaničnika Republike Srpske, imao Milorad Dodik.

Ovim, kako tvrdi naš izvor, se pokušava izbjeći zloupotreba stranačkog predsjednika jedne partije, da i taj dan izigrava predsjednika br. 1 i da sav protokol bude prilagođen njemu, kako je to radio na nedavnim obilježavanjima stradanju Srba u Bratuncu, Kozari…

To je, prema riječima našeg izvora, urađeno, jer će Danu sjećanja na stradale i prognane Srbe u hrvatskoj  akciji “Oluja” i hrvatskog pogroma nad Srbima iz Republike Srpske Krajine 1995. godine prisustvovati predsjednik Vučić.

Tako pokušavaju da mimo svih protokola, uguraju da je Dodik glavni i pored Vučića on će se obratiti na toj komemoraciji.

Vlada Republike Srpske 4. avgust je proglasila i Danom žalosti u Republici Srpskoj.

(BN)

Bosna i Hercegovina bi nakon višemjesečnog čekanja mogla dobiti budžet za ovu godinu, a ključni korak biće sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH zakazana za ponedjeljak, 27. juli.

Delegati će razmatrati Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu, nakon što je isti dokument juče usvojio Predstavnički dom BiH.

Prijedlog budžeta vrijedan je 1,58 milijardi KM, a u Dom naroda upućen je sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku. Ukoliko ga potvrdi i drugi dom Parlamentarne skupštine BiH, budžet bi konačno mogao stupiti na snagu, gotovo sedam mjeseci od početka godine.

Bosna i Hercegovina se i ove godine suočila sa kašnjenjem u usvajanju najvažnijeg finansijskog dokumenta države. Umjesto budžeta za 2026. godinu, institucije BiH su do sada funkcionisale na osnovu odluka o privremenom finansiranju, što ograničava nova zapošljavanja, nabavke, investicije i realizaciju planiranih projekata.

Kašnjenja u usvajanju budžeta postala su gotovo redovna praksa u radu institucija BiH, a političke razlike između stranaka koje čine vlast često usporavaju dogovor oko raspodjele sredstava i prioriteta. Posebna pažnja u javnosti posljednjih mjeseci bila je usmjerena na povećanje izdvajanja za institucije BiH, ali i na pitanja finansiranja određenih državnih organa i projekata.

Iz Ministarstva finansija i trezora BiH ranije je saopšteno da predloženi budžet treba da omogući nesmetano funkcionisanje institucija, ispunjavanje međunarodnih obaveza i realizaciju planiranih aktivnosti.

Sada je na potezu Dom naroda. Ostaje pitanje da li će delegati postići dogovor i omogućiti da BiH, sa velikim zakašnjenjem, dobije budžet za tekuću godinu.

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević podržao je u Gradišci peticiju za unapređenje položaja asistenata u nastavi, pozvavši građane da svojim potpisom podrže inicijativu za obezbjeđivanje dostojanstvenijih uslova rada za osobe koje svakodnevno rade sa djecom sa invaliditetom.

Kako je naveo, asistenti u nastavi trenutno nemaju radni odnos, nemaju pravo na godišnji odmor, niti primaju ni minimalnu platu, već rade na osnovu ugovora o djelu za mjesečnu naknadu manju od 700 KM.

– Asistenti u nastavi obavljaju izuzetno odgovoran posao brinući o djeci sa invaliditetom, a istovremeno nemaju osnovna radnička prava. Zato sam u Gradišci podržao peticiju Udruženja „Duga“, kojom se traži obezbjeđivanje boljih uslova rada za asistente u nastavi – poručio je Kresojević.

On je pozvao građane da potpišu peticiju i daju podršku inicijativi.

– Ovo je nastavak naše borbe za bolje uslove života djece sa invaliditetom, baš kao što smo se zalagali i za pravednije uslove za roditelje-njegovatelje – istakao je Kresojević.