Na plate 11 zaposlenih u Komisiji za koncesije BiH, koja je u javnosti najpoznatija po svom neradu, spiskana je prošle godine 660.361 marka poreskih obveznika, a pored toga pojedinim zaposlenim tokom čitave 2024. isplaćivane su visoke stimulacije mimo propisa.

Komisija za koncesije lani je imala na raspolaganju 1,19 miliona KM, a više od polovine te sume otišlo je na plate i naknade zaposlenih. Njihov izvještaj o radu prekontrolisala je i Kancelarija za reviziju institucija BiH, a posebne primjedbe imali su na isplaćene stimulacije. Isplaćene su stimulacije u neto iznosu od 3.100 KM.

Pojedinačne isplate kretale su se od 125 do 600 maraka, a odnosile su se na povećan obim poslova i obavljanje dodatnih složenijih poslova, stoji u revizorskom izvještaju.

Isplate i naknade
– Revizijom je ustanovljeno da prije izrade rješenja o isplati stimulacije nisu sačinjavani prijedlozi za odobravanje novčane naknade, što je definisano i aktom Komisije. Takođe, jednom zaposlenom je, na osnovu rješenja iz 2023. godine, tokom čitavog perioda isplaćivana stimulacija radi obavljanja dodatnih složenijih poslova i povećanog obima poslova.

U rješenju je navedeno da će se isplaćivati mjesečna naknada od 125 KM uz svaku platu počev od plate za avgust 2023. godine pa nadalje – naveli su revizori.

Analizom sadržaja pojedinačnih rješenja o isplati stimulacija revizori su zaključili da su u većini slučajeva obrazloženja uopštena, bez navođenja konkretnih razloga povećanja obima posla.

Zbog utvrđenih propusta revizori su izdali i preporuku Komisiji za koncesije da isplatu stimulacija vrši na osnovu mjerljivih pokazatelja dodatnog angažmana i izuzetnih rezultata u radu, te da u potpunosti primijeni svoje akte.

Šta kažu dokumenti?
Revizori su pregledom dokumentacije utvrdili da su predsjedavajući Komisije i dva člana i dalje radno angažovani iako su svi ispunili uslove za penzionisanje, što je utvrđeno i u ranijim izvještajima.

Takođe, po osnovu imenovanja sekretara Komisije vodi se sudski spor nakon što je s liste uspješnih kandidata imenovan drugoplasirani. To je dovelo do žalbi i pravnih postupaka, zaključili su revizori.

– Izbor novog članstva Komisije za koncesije nakon dužeg perioda pokrenut je prošle godine, ali sve je stalo, što je potvrdio i predsjedavajući Komisije za koncesije BiH Milomir Amović.

Tražili smo od Savjeta ministara informaciju šta se dešava o pitanju imenovanja novih članova Komisije za koncesije, a dobili smo od njih informaciju da je ta tačka više puta bila na sjednici, ali da je skinuta sa dnevnog reda bez konkretnih obrazloženja. To je sve što znamo – rekao je “Glasu” Amović i dodao da su utvrđene nepravilnosti o pitanju isplate stimulacija otklonili nakon što su dobili preporuke od revizora.

Komisija za koncesije na nivou BiH najpoznatija je u javnosti po svom neradu, jer za dvije decenije, koliko postoji, nije izdala niti jednu koncesiju. Bilo je i nekoliko inicijativa da ova komisija bude ukinuta, ali one nisu na kraju dobile zeleno svjetlo u parlamentu BiH.

Učili o stresu na poslu
Revizori su utvrdili i da su izdaci za usluge održavanja konvencija i obrazovanja u Komisiji za koncesije lani iznosili 1.805 maraka te da se odnose na plaćene kotizacije za edukacije zaposlenih izvan BiH.

Teme koje su prezentovane na tim seminarima odnose se na javne nabavke kao i na timski rad, liderstvo i emocionalnu inteligenciju kao ključni faktor za motivaciju i smanjenje stresa na poslu.

Seminari su održani izvan BiH u organizaciji domaćih firmi. Pored izdataka za kotizacije isplaćeni su i troškovi službenog putovanja od 5.803 KM, stoji u izvještaju u kojem su revizori Komisiji za koncesije skrenuli pažnju da prilikom izbora seminara, koje organizuju firme iz BiH, preferira lokacije u zemlji s ciljem racionalizacije ovih troškova.

Glas Srpske

Lokalne vlasti u Sanskom Mostu prije dva dana su zabranile rad na obnovi kapele u selu Lipnik, posvećene Lipničkim kumovima, koja je sagrađena prije stotinu godina, a srušena je šezdesetih godina prošlog vijeka, objavila je Eparhija bihaćko-petrovačka.
Iz Eparhije su istakli da su sa žaljenjem primili tu vijest i očekuju od svih nadležnih organa u BiH da se oglase i hitno omoguće nastavak radova na obnovi kapele da bi se pomoglo ovoj zemlji da zacijeli rane koje je vuku u ponor međunacionalne mržnje.

Episkop bihaćko-petrovački Sergije rekao je da je Lipnik danas pusto selo, bez ijednog Srbina, ali volja ovdašnjih ljudi da sačuvaju svoje kulturno-istorijsko nasljeđe pokušava se ugasiti represijom.

– Kako drugačije tumačiti činjenicu da su vlasti samo tri sata nakon započinjanja gradnje poslale opštinsku inspekciju da obustavi započete radove. Inspekcija koja u Sanskom Mostu radi i nedjeljom učinila je dovoljno da naruši dobre odnose koji se u ovoj zemlji grade s trudom i mukom – istakao je vladika Sergije.

On je u saopštenju napomenuo da su temelji hrama ponovo osveštani na Vidovdan 1990. godine, ali zbog predstojećih ratnih dešavanja radovi nikada nisu nastavljeni.

Vladika je podsjetio da je kapela Lipničkim kumovima sagrađena na mjestu na kojem su Turci 1835. godine žive na kolac nabili Nikolu Zeca, Trivuna Mikića, Petra Gavrila i Trivuna Vukića.

– Spomenik na kolac nabijenim Srbima oskrnavljen je nedugo nakon podizanja, što je uznemirilo sve one koji žele mir u ovoj zemlji i međunacionalne odnose ispunjene poštovanjem – naglasio je vladika Sergije.

Vladika je upitao da li se obustavom radova postiglo bilo šta osim produbljivanja međunacionalnih tenzija ili nekom toliko smeta kapela vrlo skromnih dimenzija u selu koje su oduvijek nastanjivali pravoslavni Srbi? Mnogo je pitanja, a premalo odgovora, kaže, i ističe da ostaje nejasno kome smeta pravoslavno duhovno i kulturno-istorijsko nasljeđe Srba u Sanskom Mostu i ko je zainteresovan da narušava teško stečeno međunacionalno povjerenje.

Član Predsjedništva SNSD-a Snježana Novaković Bursać rekla je “Glasu Srpske” da je zabrana gradnje spomen-kapele od strane lokalnih vlasti Sanskog Mosta u, nažalost, pustom selu Lipnik ilustracija odnosa vlasti u većini sredina u FBiH prema srpskom narodu i njegovom kulturnom i istorijskom nasljeđu.

– U konkretnom slučaju zapanjuje i činjenica da je tamošnja vlast, u moru problema, izabrala da se bavi baš kapelom, i baš zabranom obnove izražavajući na taj način svoje prioritete čiji je osnov netrpeljivost prema drugom i drugačijem. Opstankom na tim prostorima i nakon turskih vlasti i zuluma i zločina Srbi su dokazivali i dokazaće da znaju čuvati svoje svetinje i sjećanje na slavne pretke. Oni kojima to smeta vjerovatno imaju problema i sa prošlošću i sa sadašnjošću, a posebno sa budućnošću – istakla je ona.

Formiranje pomoćnog sastava policije Republike Srpske potrebno je iz više razloga, a jedan od njih je povećan broj odlazaka službenika u penziju, zbog čega trenutno Ministarstvu unutrašnjih poslova /MUP/ nedostaje više od 1.000 policajaca, izjavio je Srni bivši ministar Dragan Lukač.

“MUP trenutno školuje više stotina mladih policajaca kroz Policijsku akademiju i Srednju školu unutrašnjih poslova, ali s obzirom na to da je za kvalitetno školovanje potrebno vrijeme ne može se očekivati u narednih nekoliko godina da će se ovaj broj policajaca koji nedostaju biti prevaziđen, jer svake godine u penziju odlaze ljudi koji su ispunili zakonske uslove”, rekao je Lukač.

On je naveo da policijski službenici imaju veći broj prekovremenih radnih časova i da nije moguće pokriti teren sa trenutnim brojem policajaca, što dovodi do otežanog izvršavanja zadataka i mogućnosti ugrožavanja bezbjednosti.

“Uvođenjem pomoćnog sastava bi bilo ubrzano rješavanje trenutnih nedostataka i iz tog sastava bi se regrutovali mladi policajci za školovanje na Policijskoj akademiji. Ako znamo da moraju proći provjere i određenu obuku da bi ušli u pomoćni sastav i stekli bi određena iskustva u radu, to znači da bi imali kvalitetan kadar za budući aktivni sastav policije”, ocijenio je Lukač.

On je podsjetio da je pomoćni sastav policije trebalo da bude uveden još 2019. godine, ali da se od toga odustalo zbog opstrukcija.

“Tada je formirana Žandarmerija koja se pokazala kao pun pogodak jer je MUP dobio jednu novu organizovanu snagu u svom sastavu i raspoređenu na cijeloj teritoriji Republike Srpske što je značajno zbog brzog reagovanja u bilo kom slučaju ugrožavanja bezbjednosti naših građana”, istakao je Lukač.

On je naglasio da veći broj policajaca u BiH nikome ne treba da predstavlja problem s obzirom na iskustva iz prethodnog perioda, poput migrantske krize, elementarnih nepogoda, te ugrožavanja bezbjednosti građana na bilo koji način od pojedinaca i grupa ili organizovanog kriminala.

“Ovaj način pojačavanje policijskih struktura u Republici Srpskoj, ili čitavoj BiH, može doprinijeti samo boljoj organizaciji policijskog posla i većoj bezbjednosti svih građana”, istakao je Lukač.

Vlada Republike Srpske utvrdila je 23. juna Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima po hitnom postupku, kojim je predviđeno uvođenje pomoćnog sastava policije.

Ovaj zakon Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi da razmatra na redovnoj sjednici ove sedmice.