Connect with us

Svijet

EU konačno spremna da pokrene Plan rasta za ZAPADNI BALKAN

Institucije EU usaglasile su Plan rasta za zapadni Balkan, kojim je predviđeno da zemlje regiona dobiju isti nivo podrške koji imaju zemlje članice kroz kohezione fondove.

Uslov za šest milijardi evra, od čega će dvije milijarde biti osigurane kroz grantove, je sprovođenje reformi u temeljnim oblastima koje se odnose na pravnu državu, a države neće dobiti novac ako obaveze koje su preuzele nisu ispunile.

Dejvid Mekalister, predsjednik Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta, je u petak izjavio da je parlament u dijalogu sa Savjetom EU, odnosno zemljama članicama uspio poboljšati predloženi tekst kroz fokus na transparentnost, vladavinu prava i ekonomsku integraciju.

“Poslanici su uspjeli da ojačaju posvećenost integracijama zapadnog Balkana kroz princip ‘temelj ima prioritet’. Ovaj princip povezuje vladavinu prava, borbu protiv korupcije i osnovna prava s dvije druge ključne oblasti procesa pristupanja: ekonomsko upravljanje i jačanje demokratskih institucija i reformu javne uprave. Poslanici su takođe ojačali usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom i uspjeli su ojačati proces konsultacija sa parlamentima zemalja korisnica i civilnim društvom”, naglasio je Mekalister.

On tvrdi da poboljšani tekst zakona sadrži odredbe o boljem upravljanju sredstvima i definiše način parlamentarnog nadzora sprovođenja reformi uz fokus na transparentnost.

“Redovni dijalog na visokom nivou s Komisijom će intenzivirati ulogu Parlamenta u praćenju i preispitivanju napretka i osiguravanju usklađenosti finansiranja s ciljevima EU, kao što su demokratija, ekonomska stabilnost i regionalna saradnja. Osim toga, zemlje korisnice moraju staviti na raspolaganje ažurirane podatke o krajnjim primaocima koji su kumulativno primili sredstva koja premašuju 50.000 evra u periodu od četiri godine za implementaciju reformi i investicija u okviru Instrumenta”, dodao je on.

Osim toga, posebna kontrola će se sprovesti da ne dođe do preklapanja s drugim programima, a posebno u odnosu na Instrument pretpristupne pomoći (IPA).

U Evropskoj komisiji kažu da će se isplate obavljati dva puta godišnje, a one će biti moguće tek nakon što zemlja primalac dokaže da je sprovela sve neophodne prethodne korake.

“Njime će se uvesti jaka uslovljenost uspostavljanjem mehanizma plaćanja zasnovanog na sprovođenju ključnih reformi, uzimajući u obzir preporuke iz najnovijeg paketa proširenja Komisije i programa ekonomskih reformi”, kažu u Komisiji i dodaju da ova vrsta ekstenzivnog uslovljavanja zbog specifičnosti programa nije bila moguća u prethodnim programima, poput Treće komponente IPA.

Kada se uzme kumulativni efekt novog programa, uz postojeća IPA sredstva, u Evropskoj komisiji tvrde da će po glavi stanovnika vrijednost doznačenih sredstava biti izjednačena s prosječnim iznosom po glavi stanovnika podrške koje dobijaju zemlje članice EU, što je do sada neviđen nivo angažmana EU prema regionu.

“Ovaj nivo bez presedana je naš odgovor na pozive iz regiona za jačom socioekonomskom konvergencijom. Takođe potvrđujemo poruku regionu da se prednosti integracije s EU mogu osjetiti i prije samog pristupanja. Dugoročni cilj je pomoći regionu da ostvari svoj puni potencijal u pogledu kapaciteta za ekonomski i društveni razvoj u poređenju sa državama članicama EU do 2030. godine”, naglasili su oni. Kada je riječ o uslovljenosti, podvukli su da će zemlja imati vremena do dvije godine da ispuni obaveze, a ako to ne učini novac će biti preusmjeren na druge zemlje.

Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje, je “Nezavisnim” rekao da je u BiH formiran Radni tim koji ima zadatak da pripremi listu reformi i usaglasi je sa Evropskom komisijom.

“Vodi ga predsjedateljica Vijeća ministara, tu su i ministri iz Vijeća ministara, oba predsjednika entitetskih vlada i ministri financija, kao i deset županijskih premijera. Radni tim je već uradio određeni dio posla u pripremi Liste reformi ali rokovi koje propisuje Europska komisija su nikad kraći pa je posao uistinu zahtjevan”, rekao nam je on.

Related Topics:

Svijet

NEĆE SE DOBRO PROVESTI! Makron impresioniran italijanskom premijerkom

Internetom su se proširile fotografije susreta francuskog predsjednika Emanuela Makrona i talijanske premijerke Đorđije Meloni u Rimu.

Njihov se susret smatra pokušajem smirivanja napetosti nakon godina zategnutih odnosa i nedavnih nesuglasica između evropskih čelnika.

Makron i Meloni su se prilikom susreta rukovali i poljubili u obraz. Zatim su nasmijani pozirali fotografima.

“Je li to zaista bio politički sastanak?”, šalili su se ljudi na društvenim mrežama.

Neki su pisali kako je očito da je “Macron impresioniran talijanskom premijerkom”.

Podsjećamo, Meloni je priznala neslaganja s Makronom, ali je zanijekala da je imala ikakvih “ličnih problema” s njim te je izrazila nadu u izgradnju novih temelja saradnje Rima i Pariza.

Upravo je Makron predložio posjetu, prema francuskim izvorima, “jer je njegova uloga okupiti Evropljane i on takođe želi sarađivati s njom”.

Sastanak se dogodio samo nekoliko sedmica nakon što su napeti odnosi između njih dvoje otkriveni na samitu evropskih čelnika u Albaniji 16. maja.

Meloni je bila u Tirani, ali je bila upečatljivo odsutna sa sastanka Makrona i čelnika Njemačke, Velike Britanije i Poljske s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nakon kojeg je uslijedio zajednički poziv američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

Meloni je rekla da im se nije pridružila jer se protivi ideji slanja talijanskih snaga u Ukrajinu kako bi se nametnuo mir u ratu s Rusijom.

Makron je kasnije rekao da je Italijanka djelovala pod uticajem “nesporazuma”.

Između Pariza i Rima postoje napetosti otkako je Meloni preuzela vlast u oktobru 2022., uključujući sukob oko migracija i još jedan na samitu G7 u Italiji prošle godine oko prava na pobačaj.

No, druga i treća najveća privreda Evropske unije suočavaju se sa sličnim izazovima u ratu u Ukrajini i Trampovim sveobuhvatnim carinama protiv bloka, piše Index.hr.

Index.hr

Nastavi čitati

Svijet

MEĐU ŽRTVAMA I DJECA: Izrael napao školu u Gazi, najmanje 10 mrtvih

Najmanje 10 Palestinaca ubijeno je danas u izraelskom napadu na školu u Kan Junisu u Gazi, saopštile su lokalni zdravstveni zvaničnici.

Izraelski vazdušni napad ciljao je školu u kojoj su smještene raseljene palestinske porodice, a među žrtvama ima i djece, saopštile su palestinske zdravstvene vlasti, prenosi Rojters.

Svjedoci su rekli agenciji da je izraelska vojska eskalirala vazdušne napade i granatiranje iz tenkova na dijelove Kan Junisa, dan nakon što je bacala letke upozorenja u kojima je od stanovništva tražila da napusti svoje domove i krene ka zapadnom dijelu enklave, navodeći da će pokrenuti akcije protiv Hamasa i drugih militanata u tim oblastima.

Nastavi čitati

Svijet

MASK SE OBRUŠIO NA TRAMPA: Ovo je odvratna svinjarija

Ilon Mask, američki milijarder i donedavni ključni saveznik Donalda Trampa, američkog predsjednika, žestoko se obrušio na prijedlog budžeta SAD, koji je Tramp uputio u Kongres.

Mask je pomenuti zakon o porezima i potrošnji predsjednika Trampa, nazvao “odvratno gnusnim”, tvrdeći da će on povećati federalni deficit.

Nekoliko fiskalno konzervativnih republikanaca u američkom Senatu podržalo je stavove koje je Mask izrazio u objavama na društvenim mrežama, što bi moglo zakomplikovati put zakona do usvajanja u toj komori, ocjenjuje Reuters.

“Žao mi je, ali jednostavno više ne mogu ovo podnijeti. Ova masivna, nečuvena svinjarija Kongresa je odvratna gnusnost”, napisao je Mask.

Naglasio je da oni koji su glasali za takav zakon “treba da se stide”, i tvrdi da svi koji su to podržali znaju duboko u sebi da su napravili grešku.

“Maskovi komentari pogodili su u živac. Republikanski jastrebovi deficita izrazili su zabrinutost zbog troškova zakona, koji bi produžio poreske olakšice iz 2017. koje su bile glavno Trampovo zakonodavno dostignuće, a istovremeno povećao potrošnju na vojsku i graničnu sigurnost”, ističe Reuters.

Podsjećanja radi, Predstavnički dom Kongresa je prošlog mjeseca usvojio zakon s jednim glasom iznad potrebne većine, nakon što je nezavisna kongresna kancelarija za budžet saopštla da će ta mjera povećati dug savezne vlade za 3,8 hiljada milijardi dolara na 36,2 hiljada milijardi dolara.

Senat, koji također kontrolišu Trampovi republikanci, ima za cilj da usvoji “Jedan veliki lijepi zakon”, kako ga je Tramp nazvao, u narednom mjesecu, iako se očekuje da će senatori revidirati verziju Predstavničkog doma.

Nastavi čitati

Aktuelno