Connect with us

Politika

Radnici BHRT-a bez doprinosa, ALI ZATO PLAĆAJU Mostarski sajam i Večernjakov pečat

Posljednju platu zaposleni BHRT-a primili su 8. aprila za mjesec mart. Na prvu, reklo bi se, kako su se stvari na Državnom javnom radio-televizijskom servisu popravile, ali u stvarnosti nije tako.

Tačnije, radnici su dobili “golu” platu. Bez toplog obroka, bez uplaćenih doprinosa na platu. To znači da im nisu uplaćeni ni doprinosi za zdravstvo. Valjda su radnici dužni platu dati ljekarima u privatnom sektoru kad već ne mogu koristiti javno zdravstvo.

No, u isto vrijeme menadžment BHRT-a na čelu sa generalnim direktorom Belminom Karamehmedovićem ponaša se kao da su riješeni svi problemi. Krajem februara Samostalni sindikat radnika u BHRT-u oglasio se saopšenjem za javnost u kojem ponavljaju svoje zahtjeve.

“Tražimo da se pronađe sistemsko rješenje i potpiše Ugovor kojim će se osigurati: povećanje plate, toplog obroka, uplata doprinosa i poboljšanje uslova rada. Pozivamo sve odgovorne na odgovornost prema uposlenicima Javnog servisa BiH.

Gospodo, po ko zna koji put ponavljamo Vam, dobro razmislite, u pitanju je egzistencija oko 800 zaposlenih od kojih 60 posto prima platu od 600 do 900 KM. Ta sredstva su socijalna davanja, za režije i lijekove a ne za život dostojan čovjeka”, apelovao je tada Sindikat. A onda je uslijedila neobična tišina.

Patria je generalnom direktoru BHRT-a Karamehmedoviću i direktoru BHT1 televizije Mariju Vrankiću uputila nekoliko pitanja u vezi ovih problema, ali i oko realizacije prijenosa ceremonije Večernjakov pečat u organizaciji Večernjeg lista 17. maja.

A evo šta je problem.

Generalni direktor BHRT-a i direktor BHT1 stavili su na raspolaganje tri studija RTV doma, ljudstvo, tehniku i to HD koju će vjerovatno morati iznajmiti zbog realizacije prenosa manifestacije Večernjeg lista koji je u 100 odstotnom privatnom vlasništvu.

Karamehmedović i Vrankić su upitani koja je ekonomska opravdanost realizacije prenosa Večernjakovog pečata, da li je potpisan ugovor o međusobnim pravima i obavezama i kolike troškove ima BHRT s obzirom da se program uživo radi sa tri lokacije (Sarajevo, Mostar, Banja Luka), ko plaća ljude koji su angažovani na ovom projektu.

Ono što je još poraznije u ovom slučaju je da prema planiranom scenariju svi voditelji i novinari koji će voditi manifestaciju i javljati se u program tokom prenosa, moraju govoriti na hrvatskom jeziku, bez obzira što nisu Hrvati ili što inače ne govore hrvatski jezik.

Cijeli program osmislila je Valentina Rupčić, urednica u Večernjem listu i član Upravnog odbora BHRT-a. Rupčić i Jozo Pavković, direktor Večernjakovog pečata i glavni urednik Večernjeg lista u BiH bili su za istim stolom sa šefom HDZ-a Draganom Čovićem kada je obilježena večer HŠK Zrinjski 11. aprila.

Cijeneći poruke video spota koje ovih dana emituje BHT1 da su tu zbog građana, da ih informišu, pitaju, istraže, a sve jer vole Bosnu i Hercegovinu, upravo to nas je nagnalo da pitamo kakvu korist će gledaoci BHRT-a imati od ove privatne manifestacije, a kakvu BHRT u momentu kada grca u dugovima, gomila se dug prema EBU, moraju se namjenski opravdati 4 miliona KM koje je BHRT dobio od Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

No, ovo nije jedina manifestacija koju će BHT raditi u direktnom prenosu. Isti slučaj je i sa Međunarodnim sajmom privrede u Mostaru koji počinje danas, a iza kojeg stoji preduzeće Mostarski sajam d.o.o. u vlasništvu sedam osoba (Vedranka Gadžić, Miroslav Ćorić, Branko Kolobarić, Ante Vidačak, Vlado Čuljak, Tin Matić, Josip Čarapina).

Prema najavi, na otvaranju Mostarskog sajma govoriće direktorica Dalfina Bošnjak, gradonačelnika Mostara Mario Kordić, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, te premijer Hrvatske Andrej Plenković. Hrvatska je zemlja partner ovogodišnjeg sajma, a biće ovo prilika da Plenković dan pred izbore u Hrvatskoj pošalje poruke svojim glasačima u BiH bez obzira o čemu govorio.

(Istraga.ba)

Politika

POHARALI SELO I NESTALI! Sudovi poništavali dozvole, bageri gutali zemlju, EKOLOŠKA KATASTROFA U BISTRICI!

Vlada Republike Srpske ukinula je koncesiju za eksploataciju uglja lignita teslićkoj firmi “Drvo-export” na ležištu “Bistrica” kod Prijedora.

Razlog ukidanja nije, naravno, činjenica da je rudnik otvoren nezakonito i da su potrebne dozvole pribavljene mjesecima nakon što su bageri raskopali njive u ovom selu, nego “usljed potpune iscrpljenosti rezervi mineralne sirovine”.

“Utvrđuje se prestanak ugovora o koncesiji za eksploataciju uglja (lignita) na ležištu “Bistrica” kod Prijedora od 28. septembra 2023. godine, zaključenog između Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, “Drvo-exporta“, navodi se u objavi Vlade RS uz navođenje razloga potpune iscrpljenosti ležišta.

Mještanin Bistrice Zoran Ninić rekao je za CAPITAL da je kopanje prestalo prije više od godinu i po dana, a da je na površinskom kopu nastala potpuna devastacija eksploatacionog polja, odnosno životne sredine.

Kaže da mu nije jasno kako je Vlada mogla raskinuti koncesioni ugovor, a da nije utvrdila u kakvom se stanju nalazi površina nekadašnjeg rudnika.

“Odgovorno tvrdim da rekultivacija u Bistrici nije urađena niti jedan odsto. Ili postoje nova pravila ovog postupka koja mi ne poznajemo. Nadležni neka pošalju kompetentnu komisiju da utvrdi da li je rekultivacija dobro urađena, pa onda neka raskidaju ugovor“, kaže Ninić.

Djelimično uređen dio eksploatacionog polja

Objašnjava da su ispremještane ogromne količine raskrivke i razbacane okolo. Dodaje da je jedan dio eksploatacionog polja lagano uređen, ali da tu nema ni govora o pravoj rekultivaciji, a da se to već vidi sa dolaskom lošeg vremena i posljedica.

“Oborinske vode devastiraju teren dodatno, prave kanale. Sve izgleda kao teren za snimanje apokaliptičnih filmova. Iznad eksploatacionog polja je ogromna deponija jalovine visoka oko 15 metara, površine tri do pet dunuma zemlje“, kaže Ninić.

Firma “Drvo-export” iza koje stoji odbornik SNSD-a iz Teslića Srđan Klječanin Rufi prema ugovoru uplaćivala je koncesionu naknadu Vladi RS za eksploataciju u visini od 2,6 KM po toni eksploatisanog uglja.

Iako su kopanje počeli još u martu, “Drvo-export” je tek dva mjeseca kasnije, u maju 2023. godine podnio Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu.

Takozvana nulta situacija, stanje prije početka kopanja i dobijanja koncesije nije ni mogla biti utvrđena u tom trenutku.

Rufi je za CAPITAL rekao da pojedinci koji su opstruisali rad rudnika nisu stručni da govore o stanju u Bistrici. Tvrdi da je rudnik adekvatno rekultivisan i da je doveden u prvobitno stanje.

“Njihova mišljenja nisu stručna. Da jesu, bavili bi se rudarstvom i bili bi nadležni u ministarstvu za te poslove. Po meni, tamo je sve u redu, mogao bih da napravim fudbalski teren da klubovi igraju. Komisija je pregledala teren i potvrdila da je sve uredno“, kaže Rufi.

Vlasti i inspekcije su mjesecima ignorisale sve pozive, proteste i tužbe mještana, pa i odluku Skupštine grada Prijedora da se obustavi kopanje.

Inspekcije tako mjesecima nisu primjećivale ogromne hrpe uglja i jalovine na lokalitetu Bistrica, a policija je obezbjeđivala prolaz kamionima natovarenim ugljem i sklanjala građane koji su mjesecima protestovali.

Četiri tužbe protiv ekološke dozvole

Ekološku dozvolu su dobili u januaru 2024. godine, ali je ona u oktobru 2024. godine pala pred Okružnim sudom u Banjaluci i to po tužbi Centra za životnu sredinu i oko 30 mještana.

Utvrđeno je da dozvola nikako nije mogla da bude zakonita, zato što je potpisana punih osam mjeseci nakon što je počela eksploatacija.

Uprkos tome, ministarstvo je nastavilo da izdaje ove dozvole, a sudovi da ih poništavaju i u narednom periodu. Tako je ekološka dozvola pala tri puta.

Pravnik u Centru za životnu sredinu Banjaluka Ratko Pilipović za CAPITAL je potvrdio da je prije dva mjeseca podnesena i četvrta tužba protiv ekološke dozvole “Drvo-exportu”.

“Upoznati smo sa završetkom eksploatacije i da je odjavljen iz registra eksploatacionog polja. Taj dio je regularan i najavljen prije par mjeseci. Međutim, ono što nije regularno, jeste stanje na terenu. Mještani su u pravu, bili smo tamo za potrebe pisanja četvrte tužbe protiv ekološke dozvole i uvjerili se da nije rekultivisano kako treba. Najveći apsurd je što ekološka dozvola nije pravosnažna, rudnik je iscrpljen i zatvoren“, kaže Pilipović.

Kaže da je apsurdno pitanje odnosa pravosnažnosti i izvršnosti ekoloških dozvola koje se izdaju, što se vidi upravo na ovom primjeru.

“Dozvola kada se izda ona je izvršna, bez obzira što je u postupku. Tek kasnije može biti pravosnažna, a mi smo u situaciji da nije pravosnažna i da je još u postupku, a rudnik je zatvoren“, kaže Pilipović.

Rudnik u “Bistrici” zatvoren je u novembru prošle godine, kada je Rufi povukao bagere i poravnao zemljište. Za CAPITAL je rekao da je revitalizovao površinu sijanjem trave i sađenjem stabala.

Nastavi čitati

Politika

ROZE OKTOBAR U UGLJEVIKU: 112 žena poslalo važnu poruku – „Sad je red na mene“

Forum žena Pokreta Sigurna Srpska prvi put je u Ugljeviku organizovao akciju posvećenu borbi protiv karcinoma dojke, s ciljem da se žene podsjete na značaj prevencije, redovnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti.

Akcija je održana u okviru „Roze oktobra“, mjeseca posvećenog podizanju svijesti o karcinomu dojke, a slogan koji je pratio događaj bio je:

„Najveća hrabrost žene nije da izdrži sve, već da na vrijeme kaže: SAD JE RED NA MENE.“

Štand na gradskom trgu posjetile su 112 žene, koje su dobile informativne materijale o prevenciji i značaju redovnih pregleda, ali i mali znak pažnje – minđuše na dar.

Strah jedan od razloga zbog kojih žene odgađaju pregled

Tokom akcije sprovedena je i anonimna anketa među posjetiteljkama. Odgovori su pokazali da je strah jedan od glavnih razloga zbog kojih žene odgađaju preglede, dok su neke navele da na pregled nisu otišle duže od godinu dana.

Upravo takvi odgovori, kako navode organizatori, pokazuju koliko je važno otvoreno razgovarati o zdravlju žena i ohrabriti ih da pregled ne odgađaju.

Posebnu pažnju privuklo je prisustvo žena koje se i same bore sa karcinomom dojke.

Njihovo prisustvo dalo je cijeloj akciji dodatnu težinu i podsjetilo na ono što često ostaje u drugom planu – koliko su podrška, razumijevanje i solidarnost važni ženama koje prolaze kroz liječenje.

Cvijeće za 18 žena koje se bore ili su pobijedile bolest

Članice Foruma žena Pokreta Sigurna Srpska posjetile su i 18 žena koje se bore ili su se borile sa karcinomom dojke.

Njima su uručeni buketi cvijeća kao znak pažnje, poštovanja i podrške.

Organizovana je i nagradna igra, a tri žene dobile su poklon-pakete sa pažljivo odabranim poklonima posvećenim zdravlju, ljepoti i opuštanju.

U akciju se uključile i ugljevičke preduzetnice

Posebna zahvalnost upućena je ženama preduzetnicama iz Ugljevika koje su se odazvale pozivu i podržale akciju.

Njihovo učešće, kako ističu organizatori, pokazalo je da zajedništvo može imati važnu ulogu u širenju poruka o prevenciji i zdravlju žena.

„Roze oktobar u Ugljeviku“ ove godine organizovan je prvi put, a iz Foruma žena poručuju da žele da ova akcija preraste u tradiciju.

Cilj nije, kako navode, da se o zdravlju žena govori samo tokom oktobra.

Briga o zdravlju nije slabost, već odgovornost prema sebi i ljudima koje volimo.

Ne odgađajmo preglede. Ne zanemarujmo sebe. Budimo podrška jedna drugoj.

Nastavi čitati

Politika

NOVI DIPLOMATSKI LOM U SARAJEVU! Srbija traži biračka mjesta u BiH, Konaković i bošnjački ministri se protive!

Savjet ministara Bosne i Hercegovine razmatraće danas na vanrednoj telefonskoj sjednici zahtjev za davanje saglasnosti da se na teritoriji BiH otvore biračka mesta za glasanje na parlamentarnim izborima u Srbiji, ali je ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio da prijedlog neće dobiti podršku ministara iz reda bošnjačkog naroda.

Konaković je za Fenu rekao da je sjednica zakazana na “neuobičajen način”, nakon što je zamjenik predsedavajuće Saveta ministara Staša Košarac zatražio da predsedavajuća Borjana Krišto predloži razmatranje materijala iz nadležnosti Ministarstva inostranih poslova BiH.

Zahtjev za davanje saglasnosti za glasanje državljana Srbije jedina je tačka dnevnog reda sjednice, koja je zakazana za 9.00 časova, rečeno je Srni u kabinetu zamjenika predsjedavajuće.

Košarac očekuje da će Savjet ministara podržati zahtjev, čime bi bili stvoreni uslovi da državljani Srbije glasaju na teritoriji BiH na parlamentarnim izborima zakazanim za 25. oktobar, prenosi Euronews BiH.

Konaković je naveo da je Ministarstvo inostranih poslova pripremilo potrebnu dokumentaciju, ali da je tražio da predstavnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) prethodno omoguće razmatranje desetak tačaka iz nadležnosti tog ministarstva koje su, prema njegovim rečima, mjesecima blokirane.

Među tim pitanjima su kupovina objekata za potrebe diplomatsko-konzularne mreže, za šta su, kako je naveo, obezbijeđena budžetska sredstva i sprovedene potrebne procedure, imenovanje atašea u pojedinim evropskim državama i utvrđivanje osnovice za zaposlene u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.

Konaković tvrdi da predstavnici SNSD-a blokiraju ova pitanja iz političkih razloga, uključujući imenovanja atašea u Nemačkoj i Holandiji, kao i vojnog atašea.

Prema njegovim riječima, predloženo je da se istovremeno deblokiraju navedena pitanja i omogući glasanje državljana Srbije u BiH, ali predstavnici SNSD-a nisu prihvatili takav pristup.

„Sutra ta tačka neće imati podršku bošnjačkih ministara i ne može proći“, poručio je Konaković.

On je upozorio da bi organizovanje glasanja bez saglasnosti nadležnih institucija BiH moglo dovesti do mjera prema osoblju Ambasade Srbije.

„Ukoliko slučajno Srbija odluči da bez dozvole Savjeta ministara ili Ministarstva inostranih poslova organizuje izbore, javio sam srpskim vlastima da ćemo ljude iz ambasade, u skladu sa mojim nadležnostima, poslati kući, sve one koji to budu radili prije izbora“, izjavio je Konaković.

Dodao je da će insistirati na poštovanju zakona i propisanih procedura BiH, izrazivši iznenađenje što je pitanje glasanja uvršteno na dnevni red sjednice iako je, kako tvrdi, unaprijed bilo poznato da prijedlog neće imati potrebnu podršku.

Ambasada Srbije u BiH dostavila je 28. septembra Ministarstvu inostranih poslova BiH diplomatsku notu kojom je obavijestila nadležne institucije da će u Srbiji 25. oktobra biti održani parlamentarni izbori, uz zahtjev za otvaranje biračkih mesta na teritoriji BiH.

U obrazloženju zahtjeva navodi se da bi davanjem saglasnosti bio potvrđen reciprocitet u omogućavanju glasanja državljana BiH na teritoriji Srbije.

Košarac je prošle sedmice zatražio održavanje vanredne sjednice Savjeta ministara, a ranije je optužio Konakovića da opstruiše ostvarivanje biračkog prava državljana Srbije.

Poručio je da neće odustati od zahtjeva da se državljanima Srbije omogući glasanje u BiH 25. oktobra i upozorio da će Republika Srpska adekvatno odgovoriti ukoliko to pitanje ne bude riješeno.

(Euronews BiH) Foto: Savket ministara BiH

Nastavi čitati

Aktuelno