Connect with us

Društvo

RADNICI BHRT-a DOBILI SPOR, A SADA SU META: “Zbog vas kolege neće primati plate”

Tokom sudskog procesa na Sudu BiH, koji je trajao nešto više od godinu dana, uz utrošeno vrijeme izgubljeno za ulaganje žalbe, niko iz pravnog tima BHRT-a nije kontaktirao njihovog advokata

Menadžment BHRT-a na čelu sa direktorom Belminom Karamehmedovićem obavijestio je zaposlene ovog javnog servisa o kašnjenju isplate plata i toplog obrok za mjesec maj, te najavio mogućnost da i u narednim mjesecima ne dobiju ono što su zaradili, piše Stav.

Menadžment se ne osjeća odgovornim

Menadžment se, sudeći prema sadržaju dopisa, ne osjeća odgovornim zbog teške situacije u kojoj se nalazi Javni servis, kao ni za dugogodišnju agoniju koju prolaze zaposleni. Svu krivicu sada prebacuju na 13 zaposlenih BH Radija 1 koji su tužili BHRT i tražili da im se da samo ono što im pripada po zakonu, te dobili presudu u svoju korist čime je potvrđeno da su im godinama uskraćivana radnička prava.

Na temelju ove presude BHRT im je dužan isplatiti 313.274 KM. Uz dopis, upućena je i pravosnažna presuda koju je Sud Bosne i Hercegovine donio 24. aprila.

– Ovih dana na naplatu je došla presuda po tužbi 13 radnika BH Radija 1 na iznos od 313.274 KM.
Od pomenutih radnika, samo njih pet je prihvatilo da se presuđeni doprinosi isplate u ratama. Ostali su insistirali da se uplata doprinosa Poreznoj upravi izvrši odmah, a što iznosi 209.353,84KM te je Sud već naložio prinudno izvršenje na računu BHRT-a u iznosu od 81.964,10KM za tri radnika tako da je od 29.5.2025. godine račun BHRT-a blokiran do isplate navedenih doprinosa u iznosu od 81.964,10KM, a očekuje se i blokiranje računa BHRT-a i za ostalih pet radnika – tražitelja izvršenja.

Prema našem dosadašnjem iskustvu o prilivu sredstava na račun BHRT-a ta blokada može trajati i više od 10 dana. Do isplate pomenutih sredstava BHRT neće biti u mogućnosti da ispunjava nikakve finansijske obaveze, uključujući i isplatu toplog obroka, neto plaća zaposlenicima kao ni doprinose penzionerima koji zbog ovih tužbi od marta 2024. godine strpljivo čekaju uplatu doprinosa kako bi konačno mogli dobiti zasluženu penziju.
S obzirom na to da pored ovih presuda još jedan broj uposlenika putem suda potražuje sredstva za doprinose, cijela ova situacija može veoma brzo dovesti do potpune blokade računa BHRT-a, nemogućnosti isplate plaća a u konačnici i prestanka rada BHRT. Sredstva koja se dosude u korist zaposlenika koji podnose tužbe za neuplaćene doprinose, uplaćuju se Poreznoj upravi.
Također ukazujemo da zaposlenici podizanjem ovih tužbi dovode sebe i radne kolege u situaciju da neće primati plaću, topli obrok… – navodi se u dopisu menadžmenta BHRT-a te zaključuje:
– Nažalost, i pored svih napora menadžmenta da i u nemogućim uvjetima nalazi rješenja koja bi omogućila kakav-takav nastavak rada, jedan dio uposlenika nema razumijevanja i podizanjem tužbi za doprinose dovodi do blokada računa, ugrožava isplatu plaća svim zaposlenicima, onemogućava procese rada i u konačnici ozbiljno ugrožava opstanak BHRT-a. Zbog svega prethodno izrečenog menadžment ne može na sebe preuzeti odgovornost za potencijalno gašenje BHRT.

Prijetnje otkazom

Sagovornik Stava, jedan od 13 tužitelja pristao je da govori pod uvjetom anonimnosti (ime i prezime poznato redakciji), s obzirom da, prema Pravilniku BHTR-a, uposlenici ne smiju bez dozvole menadžmenta istupati u javnosti.
Uz to, navodi nam on, “pod stalnim su prijetnjama otkazom ukoliko iznose informacije koje ne odgovaraju menadžmentu, a razotkrivaju njihovo dugogodišnje nezakonito poslovanje koje je rezultiralo uvećanjem dugovanja BHRT-a prema radnicima”.
– Nas je 13 tužitelja. Svi smo dugogodišnji radnici BHRT-a. Mnogi od nas su pred penzijom. Sada nas je 12, jer je u međuvremenu jedan kolega preminuo, a da nije dočekao presudu. BHRT smo tužili zbog, najmanje, 10 godina neuplaćenih doprinosa za PIO.
To je inače dugogodišnja praksa BHRT-a čiji je opstanak, kako menadžment voli naglasiti, jedan od uvjeta ulaska Bosne i Hercegovine u EU. Već na prvom ročištu na Sudu BiH prošle godine presuđeno je u našu korist, naloženo da BHRT izmiri sva dugovanja po osnovu doprinosa za PIO.
Pravni zastupnici BHRT-a su na tom prvom ročištu priznali krivicu pravdajući se teškom finansijskom situacijom – pojašnjava.
Tokom sudskog procesa na Sudu BiH, koji je trajao nešto više od godinu dana, uz utrošeno vrijeme izgubljeno za ulaganje žalbe, niko iz pravnog tima BHRT-a nije kontaktirao njihovog advokata Ahmeda Ahmetovića sa bilo kakvom ponudom za mirno rješavanje spora – eventualnom nagodbom.
– Tek kad je početkom maja Sud BiH donio konačnu presudu, pravni zastupnici BHRT-a su se javili našem advokatu sa “ponudom” za nagodbu tako da uplate izvrše u ratama, narednih devet mjeseci.
Ovo je bilo vrlo indikativno, jer logika kaže, ako želiš da platiš dugovanja, ne bi čekao presudu, mogao si to uraditi i prije presude. Zbog sumnji u iskrenost, većina iz grupe koja je tužila nije željela pristati na to, jer nemamo nimalo povjerenja u BHRT.
Neki od kolega su pristali na nagodbu, ali su u međuvremenu izigrani. Nije im uplaćena niti jedna marka. Dakle, prevareni su – navodi.
U saopćenju BHRT-a, nastavlja dalje pojašnjavati, “menadžmet po diktatu generalnog direktora Belmina Karamehmedovića izvrće teze i krivicu za katrastrofalno stanje svaljuje na grupu radnika koja je tužila i dobila sudski spor.”
– Ovim je menadžment BHRT-a, po drugi put stavio mete na naša leđa, pa jedan dio kolega sad nas vidi kao krivce za to što će ostati bez plaća, toplog obroka i naknade za prijevoz, umjesto da za to krive one koji vode BHRT i one koji su u ovoj državi dozvolili da neka firma godinama izbjegava zakonsku obavezu uplate doprinosa za radnike.
Kao krivce za situaciju u BHRT-u nas, grupu koja je tužila, prvi je kao mete označio generalni direktor Belmin Karamnehmedović u emisiji BHT–a Odbrojavanje, 9. aprila 2025. Tada je kazao da ima “ogromne probleme” zbog tužbe grupe radnika “koja tako de facto sama sebi puca u nogu”.
Tada, kao ni danas, nije bilo nikakve reakcije na ovaj otvoreni poziv na linč od strane Samostalnog sindikata uposlenika u BHRT-u (dio radnika koji su tužili su članovi sindikata), kao ni Linije za pomoć novinarima, novinarskih udruženja – naglašava on.
Kaže dalje kako smatraju da je pismo menadžmenta direktno kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka, jer su uz pismo objavljena i imena radnika koji su tužili BHRT.
– A možda ima materijala i za krivičnu odgovornost. Osim toga, ovim se pokušavaju radnici koji su tužili označiti kao “krivci” za loše stanje u BHRT-u koje traje godinama, dok je sve to vrijeme na čelu firme i odgovorno lice za poslovanje Belmin Karamehmedović.
Zbog svega ovoga, i pokušaja blaćenja ugleda radnika koji su tražeći svoje osnovno pravo iz radnog osnova se obratili sudu, i dobili presudu u svoju korist, također ćemo tražiti satisfakciju pred zakonom.
Samo još da dodam, ljudi koji odu u penziju na BHRT-u, sad već po godinu dana čekaju “da dođu na red” za uplatu doprinosa, i preživljavaju bez ikakvih mjesečnih prihoda – zaključuje Stavov sagovornik.

Ogromna dugovanja

Menadžment BHRT-a okrivio je RTRS zbog, kako navode, duga od 96 miliona KM, a također vodi se i postupak protiv RTV FBiH u visini od 15 miliona KM.
Iako su im odlukom Vlade Federacije BiH odblokirani računi zbog neplaćenih doprinosa, menadžment je sada označio glavnim krivcima radnike koji su tužili BHRT zbog neuplaćenih doprinosa.
Belmin Karamehmedović na čelu BHRT-a nalazi se već deset godina – dva mandata.
Related Topics:

Društvo

SPREMITE KIŠOBRANE: Nestabilno vrijeme donosi pljuskove i grmljavinu

Nakon nekoliko dana visokih temperatura, danas stiže osjetna promjena vremena. Prema prognozi meteorologa, očekuje se umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz povremenu kišu i lokalne pljuskove koji ponegdje mogu biti praćeni grmljavinom.

Jutro će biti svježije, uz temperaturu oko 16 stepeni, dok će najviša dnevna temperatura dostići oko 23 stepena Celzijusova, što je znatno niže u odnosu na prethodne dane. Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Meteorolozi savjetuju građanima da zbog mogućih pljuskova i grmljavine planiraju aktivnosti na otvorenom uz dodatni oprez.

Nastavi čitati

Društvo

NOVAC STIŽE ZA NEKOLIKO SEKUNDI: Pušten sistem instant plaćanja u BiH

Centralna banka BiH pustila je u funkciju domaći sistem instant plaćanja, koji omogućava da prenos novca sa jednog na drugi račun bude izvršen za svega nekoliko sekundi, bez obzira na to da li je radni dan, vikend ili praznik.

Novi sistem dostupan je 24 časa dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine, a predstavlja jedan od najznačajnijih koraka u modernizaciji platne infrastrukture BiH u posljednjih 25 godina.

Novac stiže odmah, bez čekanja na radno vrijeme banaka
Iz Centralne banke BiH saopšteno je da je sistem od prvog dana dostupan svim komercijalnim bankama u zemlji.

U početnoj fazi priključile su se:

Ove tri banke zajedno čine oko četvrtine ukupne aktive bankarskog sektora u BiH, a njihovi klijenti već mogu koristiti brže transakcije.

Kada se priključe i ostale banke, građani i privredni subjekti moći će da obavljaju plaćanja za samo nekoliko sekundi, bez obzira na termin u kojem se transakcija obavlja.

Koristi za građane i privredu
Uvođenje instant plaćanja donosi brojne prednosti za građane, kompanije, banke i cjelokupnu ekonomiju.

Iz Centralne banke BiH navode da će građani imati:

novac dostupan odmah nakon uplate;
brži prenos sredstava između računa;
veću jednostavnost i sigurnost prilikom plaćanja.
Za privredu novi sistem znači:

brži priliv novca;
efikasnije upravljanje novčanim tokovima;
poboljšanu likvidnost kompanija.
Bankama će omogućiti razvoj novih digitalnih usluga i unapređenje korisničkog iskustva.

Naknade niže od postojećeg sistema
Centralna banka BiH navela je da je naknada za obradu transakcije u sistemu instant plaćanja niža u odnosu na naknadu koja se trenutno primjenjuje u sistemu žiro kliringa.

Selimović: BiH dobila modernu infrastrukturu po evropskim standardima
Guverner Centralne banke BiH Jasmina Selimović istakla je da je uspostavljanjem ovog sistema BiH dobila savremenu platnu infrastrukturu koja je usklađena sa evropskim standardima.

– Uspostavljanjem i puštanjem u funkciju domaćeg sistema instant plaćanja, BiH dobija modernu platnu infrastrukturu koja je spremna za budući razvoj digitalnih finansijskih usluga – rekla je Selimovićeva.

Projekat realizovan uz podršku Evropske unije
Domaći sistem instant plaćanja uspostavljen je po uzoru na evropski sistem instant plaćanja, koji je za zemlje Zapadnog Balkana prilagodila Banka Italije uz saglasnost Evropske centralne banke.

Projekat je realizovan uz podršku Evropske komisije i Delegacije Evropske unije u BiH.

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka rekao je da pokretanje ovog sistema predstavlja važan korak ka jedinstvenom digitalnom tržištu Evropske unije.

– Usklađivanjem platne infrastrukture sa evropskim standardima, Centralna banka doprinosi sigurnim, jednostavnim i trenutnim finansijskim transakcijama za građane, istovremeno otvarajući put budućoj integraciji u prekogranične evropske platne mreže – rekao je Soreka.

On je naveo da Evropska unija izdvaja dva miliona evra za podršku izradi Projekta TIPS klon i finansiranje njegovog održavanja tokom prve godine.

Slijede nove funkcije i dodatne usluge
Centralna banka BiH najavila je da će u narednom periodu nastaviti razvoj sistema kroz uvođenje novih funkcionalnosti i dodatnih usluga.

Cilj je da građani i privreda dobiju još jednostavnije, sigurnije i inovativnije načine plaćanja, prenosi Glas.

Nastavi čitati

Društvo

PRAVDA NA PAPIRU, KOPANJE NA TERENU: Uprkos presudi, bageri ne staju na Bukovoj Kosi

Iskopavanje uglja na lokalitetu “Bukova Kosa” kod Prijedora nastavljeno je uprkos nedavnoj odluci Vrhovnog suda Republike Srpske kojom je poništena koncesija za istraživanje ovog ležišta.

Iako su mještani odluku suda dočekali kao važnu pravnu pobjedu, ona nije zaustavila rad rudnika, jer kompanija “Drvo-Export” iz Teslića već dvije godine posjeduje koncesiju za eksploataciju uglja, izdatu nakon završetka istražnih radova.

Odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata iz Teslića Srđan Klječanin Rufi, koji stoji iza ove firme, za CAPITAL kaže da rudnik radi punim kapacitetom i da će eksploatacija biti nastavljena i u narednom periodu.

“To zavisi od naših potreba, kao i kupaca iz Srbije. Sve zavisi od potreba naših kupaca. Što se tiče poništene koncesije, istraživanje na ovom lokalitetu je davno završeno. Ta koncesija je, takođe, istekla prije dvije godine“, kaže Klječanin.

Mještani pričaju da kompanija “Drvo-Export” iz Teslića iskopavanje vrši punom parom, ali da ugalj ne odvoze iz rudnika nego lageruje na tri velike deponije.

Tvrde da se posljedice rudarenja svakodnevno osjećaju, posebno zato što na njima neprestano izbijaju požari više od godinu dana.

Bojana Knežević koja živi nedaleko od ovog lokaliteta kaže da je situacija oko rudnika katastrofalna, da su kuće obavijene čađi i dimom, a da radnici požare na deponijama povremeno ručno gase.

“Sigurno deset mjeseci niko nije odvozio ugalj iz rudnika. Napravljene su tri ogromne deponije. Sve su razvalili i uništili privatnu svojinu. Ono što nisu otkupili od mještana, zagadili su kopanjem i prašinom“, kaže Kneževićeva.

Podsjećamo, Vrhovni sud Republike Srpske poništio je nedavno odluku Vlade RS o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na Bukovoj Kosi, prihvativši argumente Centra za životnu sredinu i mještana da javnost nije bila adekvatno uključena u postupak dodjele koncesije.

Presuda bez uticaja

Sud je ocijenio da građani imaju legitiman pravni interes da osporavaju odluke koje mogu ugroziti njihovo pravo na zdravu životnu sredinu.

Međutim, ta presuda za sada nema neposredan uticaj na eksploataciju uglja, jer se ona odvija na osnovu koncesije za eksploataciju koju je Vlada Republike Srpske dodijelila “Drvo-Exportu” 2024. godine.

Međutim, sudovi su poništili druge dozvole na ovom lokalitetu, ali ništa od toga nije zaustavilo razaranje ovog sela.

CAPITAL je ranije pisao da je ekološka dozvola za ovaj rudnik dva puta poništavana pred sudom, da su mještani godinama upozoravali na nestanak izvora vode, zagađenje i proširenje eksploatacionog polja, te da su tvrdili kako se radovi odvijaju mimo prvobitno odobrenih granica

Iz Centra za životnu sredinu nakon presude su upozorili da iako presuda Vrhovnog suda predstavlja važan pravni presedan, ona sama po sebi nije riješila probleme na terenu.

Rekli su da se eksploatacija uglja na Bukovoj Kosi i dalje odvija nesmetano, uprkos tome što su prethodno poništavane pojedine dozvole, a građani i dalje ukazuju na posljedice po životnu sredinu.

Inače, iskopavanje na ovom lokalitetu na Kozari počelo je gotovo godinu dana prije izdavanja bilo kakvih dozvola i koncesije koju imaju od 2024. godine.

Dozvolu su naknadno dobili od Vlade RS koja je prethodno godinu dana ignorisala žalbe mještana i molbe da se u njihovim selima ne otvaraju novi rudnici.

Mještani su stalno isticali da se eksploatiše ugalj koji sadrži visok udio sumpora, od devet do 13 odsto i da im prijete požari i teško zagađenje vazduha i vode.

Voda obojena teškim metalima

Isticali su da su stručnjaci i ranije upozoravali da se ugalj sa tolikom količinom sumpora ne eksploatiše i ne sagorijeva upravo zbog štete koja se nanosi prirodi i zdravlju ljudi.

Kasnije analize iz Instituta za biohemiju u Srbiji pokazale da su oborinske vode u ovom kraju promijenile boju u narandžastu, te da sadrže teške metale.

Površina eksploatacionog polja, po izjavama mještana, prelazi dozvoljene granice i sa 9,7 hektara popela se na 46 hektara, iako eventualni projekat proširenja nije bio predmet prethodne procjene uticaja na životnu sredinu.

Uz to, po tužbama Centra za zaštitu životne sredine Banjaluka, ekološka dozvola za ovaj rudnik je, do sada, poništena dva puta i još uvijek je predmet spora.

Ipak, nakon odluke Vrhovnog suda, mještani očekuju zaštitu osnovnih ljudskih prava, naročito prava na zdravu životnu sredinu, poštovanje privatnog i porodičnog života, i prava na imovinu.

Kako su njihova prava i interesi ozbiljno ugroženi realizacijom koncesije, čija dodjela je bila nezakonita, mještani i ekolozi traže hitno revidiranje zakonitosti rudnika na “Bukovoj kosi” i sličnih privatnih projekata.

Takođe, u decembru 2025. godine, problemi sa zakonitošću koncesija u BiH izneseni su i pred Komitet UN-a po pitanjima usklađenosti sa Aarhuskom konvencijom.

Komitet UN-a je prihvatio žalbu Centra, te je postupak preispitivanja usklađenosti u toku.

Podsjećamo, CAPITAL je o ovom rudniku i nezakonitostima koje prate njegov rad napisao seriju tekstova.

Nastavi čitati

Aktuelno