Connect with us

Društvo

RADNICI BHRT-a DOBILI SPOR, A SADA SU META: “Zbog vas kolege neće primati plate”

Tokom sudskog procesa na Sudu BiH, koji je trajao nešto više od godinu dana, uz utrošeno vrijeme izgubljeno za ulaganje žalbe, niko iz pravnog tima BHRT-a nije kontaktirao njihovog advokata

Menadžment BHRT-a na čelu sa direktorom Belminom Karamehmedovićem obavijestio je zaposlene ovog javnog servisa o kašnjenju isplate plata i toplog obrok za mjesec maj, te najavio mogućnost da i u narednim mjesecima ne dobiju ono što su zaradili, piše Stav.

Menadžment se ne osjeća odgovornim

Menadžment se, sudeći prema sadržaju dopisa, ne osjeća odgovornim zbog teške situacije u kojoj se nalazi Javni servis, kao ni za dugogodišnju agoniju koju prolaze zaposleni. Svu krivicu sada prebacuju na 13 zaposlenih BH Radija 1 koji su tužili BHRT i tražili da im se da samo ono što im pripada po zakonu, te dobili presudu u svoju korist čime je potvrđeno da su im godinama uskraćivana radnička prava.

Na temelju ove presude BHRT im je dužan isplatiti 313.274 KM. Uz dopis, upućena je i pravosnažna presuda koju je Sud Bosne i Hercegovine donio 24. aprila.

– Ovih dana na naplatu je došla presuda po tužbi 13 radnika BH Radija 1 na iznos od 313.274 KM.
Od pomenutih radnika, samo njih pet je prihvatilo da se presuđeni doprinosi isplate u ratama. Ostali su insistirali da se uplata doprinosa Poreznoj upravi izvrši odmah, a što iznosi 209.353,84KM te je Sud već naložio prinudno izvršenje na računu BHRT-a u iznosu od 81.964,10KM za tri radnika tako da je od 29.5.2025. godine račun BHRT-a blokiran do isplate navedenih doprinosa u iznosu od 81.964,10KM, a očekuje se i blokiranje računa BHRT-a i za ostalih pet radnika – tražitelja izvršenja.

Prema našem dosadašnjem iskustvu o prilivu sredstava na račun BHRT-a ta blokada može trajati i više od 10 dana. Do isplate pomenutih sredstava BHRT neće biti u mogućnosti da ispunjava nikakve finansijske obaveze, uključujući i isplatu toplog obroka, neto plaća zaposlenicima kao ni doprinose penzionerima koji zbog ovih tužbi od marta 2024. godine strpljivo čekaju uplatu doprinosa kako bi konačno mogli dobiti zasluženu penziju.
S obzirom na to da pored ovih presuda još jedan broj uposlenika putem suda potražuje sredstva za doprinose, cijela ova situacija može veoma brzo dovesti do potpune blokade računa BHRT-a, nemogućnosti isplate plaća a u konačnici i prestanka rada BHRT. Sredstva koja se dosude u korist zaposlenika koji podnose tužbe za neuplaćene doprinose, uplaćuju se Poreznoj upravi.
Također ukazujemo da zaposlenici podizanjem ovih tužbi dovode sebe i radne kolege u situaciju da neće primati plaću, topli obrok… – navodi se u dopisu menadžmenta BHRT-a te zaključuje:
– Nažalost, i pored svih napora menadžmenta da i u nemogućim uvjetima nalazi rješenja koja bi omogućila kakav-takav nastavak rada, jedan dio uposlenika nema razumijevanja i podizanjem tužbi za doprinose dovodi do blokada računa, ugrožava isplatu plaća svim zaposlenicima, onemogućava procese rada i u konačnici ozbiljno ugrožava opstanak BHRT-a. Zbog svega prethodno izrečenog menadžment ne može na sebe preuzeti odgovornost za potencijalno gašenje BHRT.

Prijetnje otkazom

Sagovornik Stava, jedan od 13 tužitelja pristao je da govori pod uvjetom anonimnosti (ime i prezime poznato redakciji), s obzirom da, prema Pravilniku BHTR-a, uposlenici ne smiju bez dozvole menadžmenta istupati u javnosti.
Uz to, navodi nam on, “pod stalnim su prijetnjama otkazom ukoliko iznose informacije koje ne odgovaraju menadžmentu, a razotkrivaju njihovo dugogodišnje nezakonito poslovanje koje je rezultiralo uvećanjem dugovanja BHRT-a prema radnicima”.
– Nas je 13 tužitelja. Svi smo dugogodišnji radnici BHRT-a. Mnogi od nas su pred penzijom. Sada nas je 12, jer je u međuvremenu jedan kolega preminuo, a da nije dočekao presudu. BHRT smo tužili zbog, najmanje, 10 godina neuplaćenih doprinosa za PIO.
To je inače dugogodišnja praksa BHRT-a čiji je opstanak, kako menadžment voli naglasiti, jedan od uvjeta ulaska Bosne i Hercegovine u EU. Već na prvom ročištu na Sudu BiH prošle godine presuđeno je u našu korist, naloženo da BHRT izmiri sva dugovanja po osnovu doprinosa za PIO.
Pravni zastupnici BHRT-a su na tom prvom ročištu priznali krivicu pravdajući se teškom finansijskom situacijom – pojašnjava.
Tokom sudskog procesa na Sudu BiH, koji je trajao nešto više od godinu dana, uz utrošeno vrijeme izgubljeno za ulaganje žalbe, niko iz pravnog tima BHRT-a nije kontaktirao njihovog advokata Ahmeda Ahmetovića sa bilo kakvom ponudom za mirno rješavanje spora – eventualnom nagodbom.
– Tek kad je početkom maja Sud BiH donio konačnu presudu, pravni zastupnici BHRT-a su se javili našem advokatu sa “ponudom” za nagodbu tako da uplate izvrše u ratama, narednih devet mjeseci.
Ovo je bilo vrlo indikativno, jer logika kaže, ako želiš da platiš dugovanja, ne bi čekao presudu, mogao si to uraditi i prije presude. Zbog sumnji u iskrenost, većina iz grupe koja je tužila nije željela pristati na to, jer nemamo nimalo povjerenja u BHRT.
Neki od kolega su pristali na nagodbu, ali su u međuvremenu izigrani. Nije im uplaćena niti jedna marka. Dakle, prevareni su – navodi.
U saopćenju BHRT-a, nastavlja dalje pojašnjavati, “menadžmet po diktatu generalnog direktora Belmina Karamehmedovića izvrće teze i krivicu za katrastrofalno stanje svaljuje na grupu radnika koja je tužila i dobila sudski spor.”
– Ovim je menadžment BHRT-a, po drugi put stavio mete na naša leđa, pa jedan dio kolega sad nas vidi kao krivce za to što će ostati bez plaća, toplog obroka i naknade za prijevoz, umjesto da za to krive one koji vode BHRT i one koji su u ovoj državi dozvolili da neka firma godinama izbjegava zakonsku obavezu uplate doprinosa za radnike.
Kao krivce za situaciju u BHRT-u nas, grupu koja je tužila, prvi je kao mete označio generalni direktor Belmin Karamnehmedović u emisiji BHT–a Odbrojavanje, 9. aprila 2025. Tada je kazao da ima “ogromne probleme” zbog tužbe grupe radnika “koja tako de facto sama sebi puca u nogu”.
Tada, kao ni danas, nije bilo nikakve reakcije na ovaj otvoreni poziv na linč od strane Samostalnog sindikata uposlenika u BHRT-u (dio radnika koji su tužili su članovi sindikata), kao ni Linije za pomoć novinarima, novinarskih udruženja – naglašava on.
Kaže dalje kako smatraju da je pismo menadžmenta direktno kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka, jer su uz pismo objavljena i imena radnika koji su tužili BHRT.
– A možda ima materijala i za krivičnu odgovornost. Osim toga, ovim se pokušavaju radnici koji su tužili označiti kao “krivci” za loše stanje u BHRT-u koje traje godinama, dok je sve to vrijeme na čelu firme i odgovorno lice za poslovanje Belmin Karamehmedović.
Zbog svega ovoga, i pokušaja blaćenja ugleda radnika koji su tražeći svoje osnovno pravo iz radnog osnova se obratili sudu, i dobili presudu u svoju korist, također ćemo tražiti satisfakciju pred zakonom.
Samo još da dodam, ljudi koji odu u penziju na BHRT-u, sad već po godinu dana čekaju “da dođu na red” za uplatu doprinosa, i preživljavaju bez ikakvih mjesečnih prihoda – zaključuje Stavov sagovornik.

Ogromna dugovanja

Menadžment BHRT-a okrivio je RTRS zbog, kako navode, duga od 96 miliona KM, a također vodi se i postupak protiv RTV FBiH u visini od 15 miliona KM.
Iako su im odlukom Vlade Federacije BiH odblokirani računi zbog neplaćenih doprinosa, menadžment je sada označio glavnim krivcima radnike koji su tužili BHRT zbog neuplaćenih doprinosa.
Belmin Karamehmedović na čelu BHRT-a nalazi se već deset godina – dva mandata.

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Društvo

ADMINISTRATIVNI KOLAPS? Izdavanje viza i dozvola za boravak zaustavljeno u BiH

Tehnički problemi sa softverom za obradu biometrijskih podataka koji su se pojavili u prethodne tri sedmice izazvali su probleme sa zahtjevima za izdavanje viza i boravka stranim državljanima u BiH.

Sistem je djelimično pao zbog čega mnogim stranim državljanima, BiH nije mogla izdati odgovarajuće dokumente za boravak.

O svemu se oglasilo Ministarstvo bezbjednosti BiH koje ističe da su problem identifikovali i da bi trebao biti brzo uklonjen, piše Klix.

– Obavještavamo javnost da je identifikovan problem u radu softvera za obradu biometrijskih podataka. Nadležne službe Ministarstva bezbjednosti BiH, u saradnji sa međunarodnim partnerima i Delegacijom Evropske unije u BiH, intenzivno rade na otklanjanju uočenog problema kako bi se sistem što prije vratio u punu funkcionalnost – kazali su.

Iz ministarstva nisu precizirali kada bi problem mogao biti riješen.

– Prema trenutnim procjenama, očekuje se da će poteškoće biti otklonjene u najkraćem mogućem roku, nakon čega će se nesmetano nastaviti proces uzimanja i obrade biometrijskih podataka u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine – naveli su.

Ministarstvo bezbjednosti BiH će, kako navode, javnost blagovremeno informisati o svim relevantnim informacijama i nastavku procesa uzimanja i obrade biometrijskih podataka.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno