Connect with us

Region

Ako 8 poslanika manjina ostane jedinstveno, HDZ NE MOŽE DO VEĆINE

Osam manjinskih poslanika želi s liderom HDZ Andrejom Plenkovićem, ali micanje 3 poslanika SDSS je uslov Domovinskog pokreta.

Bez podrške i ostalih pet, HDZ ne može do većine. A bez manjina gubi i dva HSLS-ova glasa.

– Mi smo najprije imali sastanak svih predstavnika nacionalnih manjina, sedam koji smo ponovili mandate i jedan koji je novi, mi smo u skladu s dogovorom kojeg smo postigli. Prvo je da idemo zajedno, drugo da se držimo zajedno i da se ne dopušta da nas se cijepa na one koji su podobni i nepodobni, jer znamo što to znači, na kraju ćemo svi biti nepodobni. Treće, dogovorili smo da odemo na razgovor s našim partnerima s kojim smo osam godina činili Vladu – poručio je juče u svom nastupu na HRT predsjednik SDSS Milorad Pupovac

U ovoj izjavi je ključno da postoji dogovor osam manjinskih poslanika o držanju zajedno. Iako su prvo razgovarali s HDZ i spremni su podržati, kao i dosad, novu Vladu predvođenu Andrejom Plenkovićem, HDZ je zajedništvo manjinskih poslanika problem za sastavljanje većine i vlade s Domovinskim pokretom.

HDZ i partneri su osvojili 61 mandat, a s manjinskim poslanicima imaju 69 ruku u Saboru, pa im nedostaje još sedam do većine.

Jedina opcija je Domovinski pokret koji ima 13 poslanika (bez Mislava Kolakušića koji odbija koaliciju bili s HDZ, bilo sa SDP). A prvi i temeljni uslov Domovinskog pokreta je micanje SDSS iz buduće većine i Vlade.

HDZ i Domovinski pokret imaju zajedno 74 mandata, pa im nedostaju dvije ruke. To se planiralo “popuniti” s preostalih pet ili barem dva manjinska poslanika. Ali ako se oni budu držali zajedno i odbiju koaliciju bez SDSS, HDZ je u problemu i ne može do većine jer su svi ostali odbili koaliciju s njima. Čak i da Dario Zurovec iz Fokusa ne posluša uputstva svoje stranke da ne ide s HDZ, opet nedostaje jedan poslanik.

Domovinski pokret je svojim biračima obećao još jedan uslov koji se tiče manjina, a mogao bi biti nepremostiva prepreka za koaliciju s manjinskim predstavnicima. Domovinski pokret bi ukinuo pozitivnu diskriminaciju po kojoj se predstavnici manjina biraju na posebnim listama u posebnoj izbornoj jedinici i tako im je zajamčen ulazak u Sabor. Domovinski pokret je u programu obećao da će to ukinuti i da će se birati na opštim izborima, što znači da mnogi, a možda i svi sadašnji poslanici manjina ne bi ni vidjeli Sabor.

Sada bi ti isti manjinski poslanici trebali podržati stranku koja bi im ukinula saborska mjesta. Na to je očito ciljao i Pupovac u svojoj daljnjoj izjavi.

“Nije dobro”
– Mi imamo neku vrstu pravila, neku vrstu vrijednosti, imamo razumijevanje što bi bilo dobro za društvo, politiku, zemlju, za pripadnike nacionalnih manjina. Ne možete voditi antimanjinsku politiku i istovremeno misliti da je to dobro za Hrvatsku. Nije dobro. Ne možete isključivati a priori pripadnike manjina, bilo sad srpsku, a na kraju dana i sve ostale i diskreditovati njihove mandate. To je nešto što je nesvojstveno ozbiljnoj demokratiji – rekao je Pupovac.

Ali ni tu nije kraj problema HDZ ako bi sastavljali Vladu s Domovinskim pokretom, a bez predstavnika manjina. HSLS je osvojio dva mandata u Saboru, a njihov predsjednik Dario Hrebak je dosad bio pouzdani partner Plenkovića. Međutim, u intervjuu za Večernji list prilično jasno je naglasio da se oni zalažu za novu vladu u kojoj bi bili i manjinski zastupnici. Rekao je da je to važno kako ne bi “nazadne ideje” prošle u Saboru, te da HSLS neće pristati na ništa što bi umanjilo sadašnji nivo postojeće zaštite manjinskih i ljudskih prava.

Dakle, ideje poput ukidanja biranja poslanika na posebnim listama i izbacivanje manjina iz vlade nisu prihvatljive HSLS koji ima dva saborska poslanika.

– Domovinski pokret nije dobio bezgranično povjerenje građana na izborima. Dobio je dovoljno da može da učestvuje u radu većine, ali ne i dovoljno da može ideološki mijenjati društvo – poručio je Hrebak u razgovoru za Večernji list.

Related Topics:

Region

ZA RUBRIKU VJEROVALI ILI NE: Ponuda koja zvuči primamljivo, evo gdje možete kupiti kuću za SVEGA 4.000 EVRA

Republička direkcija za imovinu objavila je javni oglas o prodaji nepokretnosti u svojini Republike Srbije prikupljanjem pisanih ponuda.

Na spisku se nalaze nepokretnosti na teritoriji grada Zrenjanina i opština Žitište i Novi Bečej.

Država prodaje porodičnu kuću u ulici Stevice Jovanovića u Belom Blatu, površine 136 metara kvadratnih, sa zemljištem od 1.378 kvadrata. Nekretnina se prodaje po početnoj cijeni od 15.102 evra.

U Torku, selu na teritoriji opštine Žitište, na prodaju su ponuđene dvije nepokretnosti.

Jednu čine zgrada tehničkih usluga – tehnički servis, površine 830 kvadrata i pomoćna zgrada od 277 metara kvadratnih, a prodaju se po početnoj cijeni od 187.259 evra.

Druga nepokretnost se nalazi u Begejskoj ulici i u pitanju je porodična kuća površine 87 kvadrata, čija je početna cijena 4.028 evra.

Republička direkcija za imovinu u opštini Novi Bečej, odnosno u selu Bočar, prodaje objekat u Dobrovoljačkoj ulici, površine 131 metara kvadratnih, koji se nalazi na zemljištu ukupne površine 787 metara kvadratnih po početnoj cijeni od 5.981 evra.

Kupci ovih nekretnina su u obavezi da izmire sve dospjele, a neizmirene obaveze nastale do momenta ulaska u posjed, kao i eventualne troškove ponovnog priključenja na elektrodistributivni sistem.

Ponude za kupovinu dostavljaju se najkasnije do 16. oktobra, a otvaranje prispjelih ponuda obaviće se komisijski 20. oktobra

Nastavi čitati

Region

Svi optuženi u slučaju “Tunel” oslobođeni: NEMA DNK NI DOKAZA

Katarina Baćović, Marjan Vuljaj, Nikola Milačić, Predrag Mirotić, Vladimir Erić, Veljko Marković, Milan Marković i Dejan Jovanović oslobođeni su u petak u Osnovnom sudu u Podgorici optužbi u predmetu “Tunel”.

Prvostepenu presudu izrekao je sudija Borko Lončar, pišu “Vijesti”.

Radi se o prokopavanju tunela iz podruma stana u ulici preko puta Višeg suda do depoa te ustanove, u koji je provaljeno 8. septembra 2023. godine, a lopovi su materijalne dokaze pohranjene u toj prostoriji krali do 11. septembra, utvrđeno je istragom podgoričkog tužilaštva i policije. Istražitelji su otkrili da je podzemni tunel, kroz koji su lopovi ušli u sudski depo, kopan od kraja jula.

U obrazloženju presude se navodi da nema dokaza da su optuženi izvršili krivična djela kriminalno udruživanje i teška krađu u saizvršilaštvu.

Navodi se i da nema ni jednog DNK u tunelu, niti u arhivi depoa Višeg suda te da sud nije mogao donijeti zaključak da su ovi optuženi kopali tunel.

“Postoji samo stepen sumnje da se vide na kameri da se kreću kroz grad, ali nema konkretnih dokaza”, rekao je između ostalog sudija u obrazloženju presude.

“Kopanje tunela – ovo je najveća sramota bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori”, rekao je sudija Lončar.

Osnovni sud u Podgorici je saopštenje o oslobađajućoj presudi objavio i na svom sajtu.

Prema optužnici, Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, Predrag Mirotić i Nikola Milačić terete se za krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa teškom krađom u saizvršilaštvu.

Katarina Baćović se tereti za kriminalno udruživanje u sticaju sa teškom krađom i falsifikovanjem isprave, dok je Marijan Vuljaj optužen za pomoć učiniocu posle izvršenog krivičnog djela.

Nastavi čitati

Region

SLOVENCI IDU NA REFERENDUM: Odlučuju o eutanaziji

Slovenija je odlučila da će pitati građane da li žele da država legalizuje eutanaziju, nakon što je prikupljen dovoljan broj potpisa za organizovanje referenduma.

Zemlja je u julu usvojila zakon kojim se omogućava da mentalno sposobne odrasle osobe, koje pate od teške bolesti uz nesnošljive bolove mogu dobiti pomoć pri okončanju života.

Konzervativne grupe u zemlji protive se ovom zakonu, i zahtijevaju da ga država povuče. Aleš Primc, konzervativni aktivista, saopštio je da je njegova organizacija prikupila 43 hiljade potpisa, što je za tri hiljade više od potrebnog zakonskog minimuma, da natjera vladu da organizuje referendum.

Protivnici, koje podržavaju desničarske opozicione partije, tvrde da je zakon nepravedan i nehuman. Kažu da on krši ustav zemlje, koji propisuje da je ljudski život nepovrediv, te da bi vlada umjesto toga trebalo da radi na poboljšanju palijativne njege na kraju života, piše The Slovenia Times.

Primc je izdao ultimatum vladi, dajući joj rok do 10. oktobra da povuče zakon ili da se suoči sa formalnim podnošenjem peticije parlamentu, koji bi tada bio zakonski obavezan da zakaže referendum.

Vlada se protivi povlačenju zakona a Robert Golob, premijer Slovenije, tvrdi da će Slovenci odbaciti zahtjeve konzervativnih organizacija i najavljuje kampanju za ostanak tog zakona na snazi. Tvrdi da zakon odražava stav većine Slovenaca i da je on usvojen upravo u skladu s očekivanjima građana, te da ga iz tog razloga ne treba povlačiti.

Da bi zakon bio oboren na referendumu, većina birača mora glasati protiv njega, uz ključni uslov da ti glasovi protiv obuhvate najmanje petinu cjelokupnog biračkog tijela. Datum glasanja još nije određen.

Nastavi čitati

Aktuelno