Connect with us

Svijet

SIJARTO IZNIO CRNE PROGNOZE ” Zbog pogoršanja situacije u Ukrajini EU se SPREMA ZA SVJETSKI RAT”

Kao odgovor na pogoršanje situacije u Ukrajini, donosioci odluka u Briselu “spremaju se za svjetski rat uprkos neuspjehu strategije isporuka naoružanja”, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

Govoreći na marginama sastanka ministara spoljnih poslova EU u Luksemburgu, Sijarto je rekao da je Ukrajina sve više nazaduje u ratu sa Rusijom, što je, kako je ukazao “izazvalo opasan odgovor Brisela i očajničko isporučivanje svih vojnih zaliha”, prenosi agencija MTI.

“Riječ je o stotinama hiljada ili milionima komada municije i oružja u vrijednosti od više milijardi evra, iako znamo da je ta strategija u poslednjih nekoliko godina doživjela neuspjeh. Isporuke oružja nisu nas približile miru, naprotiv, one mogu samo da produže rat i povećaju prijetnju od eskalacije ovog sukoba u svjetski rat”, upozorio je Sijarto.

On je ponovio da je Mađarska došla do drugačijeg zaključka i zalaže se za koncept “osnaživanja mirovnih napora u kojima bi trebalo dopustiti da diplomatija zameni isporuke oružja”.

“Mi Mađari smo spremni da razgovaramo o mirovnim planovima. Istovremeno, moramo jasno staviti do znanja da mirovne konferencije mogu biti uspješne samo ako su sve zaraćene strane za pregovaračkim stolom”, rekao je Sijarto.

Sijarto je izrazio zabrinutost da će se u trenutku dok EU priprema 14. paket sankcija Rusiji, pojačati i pritisak na Mađarsku, navodi MTI.

Prema njegovim riječima, prethodne sankcije nanijele su više štete Evropi nego Rusiji, a građani evropskih zemalja su ti koji su platili cijenu, uključujući i Mađare koji nisu imali nikakve veze sa ratom.

“Još jednom jasno ponavljam da bez obzira na pritisak koji se vrši, nećemo podržati nikakve sankcije zbog kojih bi Mađari plaćali cijenu rata”, poručio je Sijarto.

On je rekao da je u korenu razlike između stavova Mađarske i nekih drugih zemalja EU to što “političari u Briselu i mnogim drugim glavnim gradovima rat (u Ukrajini) smatraju svojim”.

Related Topics:

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Aktuelno