U Bosni i Hercegovini i Srbiji došlo je do pada podrške evropskim integracijama, dok je u drugim zemljama zapadnog Balkana podrška EU porasla, pokazuje istraživanje koje je naručio američki Međunarodni republikanski institut (IRI).

Istraživanje je sprovela organizacija IPSOS za IRI-jev Centar za istraživanje javnog mnjenja tokom februara i marta kroz lično ispitivanje učesnika u posjetama njihovim kućama.

Ovo obimno istraživanje pokazuje da je u BiH podrška evropskim integracijama pala na 68 odsto, dok je u istraživanju prije dvije godine podrška iznosila čak 78 odsto. Što se tiče Srbije, prije dvije godine podrška EU je bila na 44 odsto, a danas iznosi samo 40 odsto.

Najveća podrška EU je u Albaniji, gdje 92 odsto stanovništva podržava članstvo zemlje u EU. Edi Rama, albanski premijer, ranije je u nekoliko navrata objašnjavao izuzetno visoku popularnost EU u njegovoj zemlji višedecenijskom izolacijom od spoljnog svijeta tokom komunizma, te da građani žele što je moguće veću otvorenost prema svijetu. S druge strane, pad podrške EU među srpskom populacijom u regionu istraživači i stručnjaci tumače politikom prema Kosovu od strane Zapada, kao i sjećanjem na NATO bombardovanje.

Kada je riječ o samoproglašenom Kosovu, popularnost EU je prije dvije godine iznosila 85 odsto, a ove godine iznosi 89 odsto. S obzirom na to da Albanija nije bila uključena u IRI-jevo istraživanje prije dvije godine, nema podataka o eventualnim promjenama u odnosu na 2022. U Crnoj Gori je podrška EU prije dvije godine iznosila 71 odsto, a danas je porasla na 79 odsto, a u Sjevernoj Makedoniji je danas podrška EU na 68 odsto, dok je prije dvije godine bila na 66 odsto. Građani Srbije i BiH najskeptičniji su kada je u pitanju ozbiljnost EU da primi zemlje regiona u članstvo – samo 30 odsto građana Srbije i 44 odsto građana BiH vjeruje da je EU ozbiljna, a zanimljivo je i da građani Sjeverne Makedonije imaju nizak nivo povjerenja u ozbiljnost EU da primi njihovu zemlju u članstvo, što se barem djelimično može pripisati bugarskim blokadama od prije nekoliko godina u vezi sa početkom pregovora njihove zemlje za članstvo, iako su Makedonci pristali čak i da promijene ime svoje zemlje.

Prema mišljenju građana, najvažniji saveznici BiH su Turska i Srbija, dok su najvažniji saveznici Srbije Rusija i Kina, jer više od polovine stanovništva ove dvije zemlje vidi u tom svjetlu. Samo dva odsto građana Srbije smatra Ameriku najvažnijim saveznikom. Prema mišljenju građana, najvažniji saveznik Sjeverne Makedonije i Crne Gore je Srbija, kako smatra trećina građana, a dvadesetak odsto njih kao najvažnijeg saveznika vide SAD. Očekivano, najvažniji saveznici, prema mišljenju građana na Kosovu i u Albaniji su SAD, ali zanimljivo je da takvo mišljenje ima samo polovina građana Albanije, dok to mišljenje dijeli čak 80 odsto stanovništva na Kosovu. Kao najveću prijetnju Srbiji trećina građana vidi SAD, dok su najveća prijetnja BiH, prema mišljenju njenih građana, Srbija i Amerika.

Samo deset odsto građana Srbije smatra da bi spoljnopolitički kurs zemlje trebalo da bude isključivo prozapadni, 12 odsto ih smatra da bi trebalo da bude isključivo proruski, dok se ostatak zalaže za neku kombinaciju prozapadnog i proruskog kursa. Oko 39 odsto građana BiH želi da zemlja vodi isključivo prozapadnu politiku, a osam odsto prorusku, dok se ostatak građana u različitim omjerima zalaže za kombinaciju oba kursa.

Slična situacija je i kad je u pitanju članstvo u NATO-u – samo dva odsto građana Srbije je za punopravno članstvo, dok se u BiH za punopravno članstvo zalaže polovina građana. Gotovo polovina građana Srbije ne želi nikakve odnose s NATO-om, kako smatra i 24 odsto građana BiH. U odnosu na istraživanje prije dvije godine, odnos prema NATO-u u Srbiji se nije promijenio, dok je u BiH, prema IRI-jevom istraživanju, došlo do blagog pada podrške.

U svim zemljama regiona korišten je stratifikovani metod ispitivanja, a uzete su u obzir i sve regionalne posebnosti.