Connect with us

Svijet

U Srbiji i BiH pada podrška EU INTEGRACIJAMA

U Bosni i Hercegovini i Srbiji došlo je do pada podrške evropskim integracijama, dok je u drugim zemljama zapadnog Balkana podrška EU porasla, pokazuje istraživanje koje je naručio američki Međunarodni republikanski institut (IRI).

Istraživanje je sprovela organizacija IPSOS za IRI-jev Centar za istraživanje javnog mnjenja tokom februara i marta kroz lično ispitivanje učesnika u posjetama njihovim kućama.

Ovo obimno istraživanje pokazuje da je u BiH podrška evropskim integracijama pala na 68 odsto, dok je u istraživanju prije dvije godine podrška iznosila čak 78 odsto. Što se tiče Srbije, prije dvije godine podrška EU je bila na 44 odsto, a danas iznosi samo 40 odsto.

Najveća podrška EU je u Albaniji, gdje 92 odsto stanovništva podržava članstvo zemlje u EU. Edi Rama, albanski premijer, ranije je u nekoliko navrata objašnjavao izuzetno visoku popularnost EU u njegovoj zemlji višedecenijskom izolacijom od spoljnog svijeta tokom komunizma, te da građani žele što je moguće veću otvorenost prema svijetu. S druge strane, pad podrške EU među srpskom populacijom u regionu istraživači i stručnjaci tumače politikom prema Kosovu od strane Zapada, kao i sjećanjem na NATO bombardovanje.

Kada je riječ o samoproglašenom Kosovu, popularnost EU je prije dvije godine iznosila 85 odsto, a ove godine iznosi 89 odsto. S obzirom na to da Albanija nije bila uključena u IRI-jevo istraživanje prije dvije godine, nema podataka o eventualnim promjenama u odnosu na 2022. U Crnoj Gori je podrška EU prije dvije godine iznosila 71 odsto, a danas je porasla na 79 odsto, a u Sjevernoj Makedoniji je danas podrška EU na 68 odsto, dok je prije dvije godine bila na 66 odsto. Građani Srbije i BiH najskeptičniji su kada je u pitanju ozbiljnost EU da primi zemlje regiona u članstvo – samo 30 odsto građana Srbije i 44 odsto građana BiH vjeruje da je EU ozbiljna, a zanimljivo je i da građani Sjeverne Makedonije imaju nizak nivo povjerenja u ozbiljnost EU da primi njihovu zemlju u članstvo, što se barem djelimično može pripisati bugarskim blokadama od prije nekoliko godina u vezi sa početkom pregovora njihove zemlje za članstvo, iako su Makedonci pristali čak i da promijene ime svoje zemlje.

Prema mišljenju građana, najvažniji saveznici BiH su Turska i Srbija, dok su najvažniji saveznici Srbije Rusija i Kina, jer više od polovine stanovništva ove dvije zemlje vidi u tom svjetlu. Samo dva odsto građana Srbije smatra Ameriku najvažnijim saveznikom. Prema mišljenju građana, najvažniji saveznik Sjeverne Makedonije i Crne Gore je Srbija, kako smatra trećina građana, a dvadesetak odsto njih kao najvažnijeg saveznika vide SAD. Očekivano, najvažniji saveznici, prema mišljenju građana na Kosovu i u Albaniji su SAD, ali zanimljivo je da takvo mišljenje ima samo polovina građana Albanije, dok to mišljenje dijeli čak 80 odsto stanovništva na Kosovu. Kao najveću prijetnju Srbiji trećina građana vidi SAD, dok su najveća prijetnja BiH, prema mišljenju njenih građana, Srbija i Amerika.

Samo deset odsto građana Srbije smatra da bi spoljnopolitički kurs zemlje trebalo da bude isključivo prozapadni, 12 odsto ih smatra da bi trebalo da bude isključivo proruski, dok se ostatak zalaže za neku kombinaciju prozapadnog i proruskog kursa. Oko 39 odsto građana BiH želi da zemlja vodi isključivo prozapadnu politiku, a osam odsto prorusku, dok se ostatak građana u različitim omjerima zalaže za kombinaciju oba kursa.

Slična situacija je i kad je u pitanju članstvo u NATO-u – samo dva odsto građana Srbije je za punopravno članstvo, dok se u BiH za punopravno članstvo zalaže polovina građana. Gotovo polovina građana Srbije ne želi nikakve odnose s NATO-om, kako smatra i 24 odsto građana BiH. U odnosu na istraživanje prije dvije godine, odnos prema NATO-u u Srbiji se nije promijenio, dok je u BiH, prema IRI-jevom istraživanju, došlo do blagog pada podrške.

U svim zemljama regiona korišten je stratifikovani metod ispitivanja, a uzete su u obzir i sve regionalne posebnosti.

Related Topics:

Svijet

AMERIČKA RAKETA ubila više od sto vojnika u UKRAJINI?

Kuban je naselje u Lugansku na istoku Ukrajine, nekih stotinak kilometara od fronta u ratu.

Inače je ovo mjesto daleko izvan dometa većine ukrajinskog oružja i snage Rusije tamo su se mogle osjećati relativno sigurno.
To objašnjava, prema pisanju američkog Newsweeka, zašto su se tamo u srijedu okupile možda i stotine ruskih vojnika, navodno zbog obuke. Po svemu sudeći, zaboravili su na balističke rakete tipa ATACMS američke proizvodnje koje, ovisno o modelu, imaju domet i do 300 kilometara, a njihovo kasetno punjenje može izbaciti i stotinu granata.
Dok su Rusi šetali na otvorenom polju izvan Kubana usred bijela dana, primijetio ih je jedan ukrajinski dron i ubrzo su prema njima poletjele četiri rakete. Jedna nije eksplodirala, ali preostale tri rasule su granate pretvorivši polje u zonu smrti, navodi ovaj list.

Jedna od raketa eksplodirala je direktno iznad grupe od oko 116 nezaštićenih Rusa. Moguće je da su svi poginuli, kaže američki Institut za ratne studije u Vašingtonu.

Napad u srijedu možda je bio i jedan od najkrvavijih u čitavom ratu te je znak lošeg planiranja ruskih komandanata. Morali su znati da je takav napad nedavno postao moguć, čak i vjerovatan. Nabavka raketa od SAD-a i ispaljivanje na ranjive tačke ruskih položaja posljednjih je mjeseci jedan od prioriteta ukrajinske vojske, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

IZMJENE ZAKONA U DANSKOJ! Dozvoljen abortus do 18. nedjelje

Danska vlada saopštila je danas da ublažava ograničenja za abortus prvi put u posljednjih 50 godina i da je ženama sada dozvoljen prekid trudnoće do 18. nedelje, umjesto do 12. nedelje, što je do sada bio slučaj.

Danska ministarka za rodnu ravnopravnost Mari Bjere izjavila je da će zakon takođe biti izmjenjen kako bi djevojčicama starim između 15 i 17 godina bilo omogućeno da abortiraju bez saglasnosti roditelja, prenosi Rojters.

„Riječ je o slobodi pojedinca, o pravu da odlučuje o svom tijelu i svom životu. Ovo je istorijski dan za ravnopravnost žena“, rekla je Bjere.

Očekuje se da izmjena zakona stupi na snagu 1. juna 2025. godine.

Besplatan abortus uveden je u Danskoj 1973. godine, a granica za prekid trudnoće bila je do 12. nedjelje jer su u to vrijeme svi abortusi obavljani hirurški, zbog čega bi kasniji abortus podrazumjevao veći rizik od komplikacija, navelo je dansko Ministarstvo zdravlja.

Prema zvaničnim podacima, ukupan broj abortusa u Danskoj stabilan je posljednjih godina i iznosi oko 14.000.

Najveći broj abortusa u Danskoj izvršen je 1975. godine, kada je obavljeno 27.900 prekida trudnoće.

Nastavi čitati

Svijet

POLICIJA U SAD UBILA NAORUŽANOG SREDNJOŠKOLCA: Pronađena i njegova poruka na srpskom jeziku

Američka policija ubila je u srijedu učenika ispred srednje škole u Viskonsinu nakon što je dobila dojavu da se tu nalazi naoružana osoba, saopštio je tužilac te američke savezne države Džoš Kol.

Kol je odbio da odgovori na pitanja novinara o tome da li je učenik otvorio vatru i da li je pokušao da uđe u školu.

Policija je saopštila da je “prijetnja neutralizovana” izvan zgrade srednje škole u selu Maunt Horeb, udaljenom oko 40 kilometara od prijestonice Medison.

Međutim, američki mediji su juče došli u posjed posljednjih poruka koje je učenik ostavio na svom snapchatu, prije nego je naoružan krenuo u školu.

Kako prenose mediji, jedna poruka je na finskom i u prevodu znači: “Izdignite se iz lanaca ropstva”, dok je druga poruka na srpskom “Moj tata je zločinac iz rata”, što zapravo predstavlja naziv jedne srpske pjesme.

Inače, mediji nisu objavili identitet žrtve niti odakle potiče. Policija je na mreži Facebook navela da nema više osumnjičenih i da niko nije povrijeđen “osim navodnog napadača”, prenosi Asošijeted pres.

Nastavi čitati

Aktuelno