Connect with us

Svijet

U Srbiji i BiH pada podrška EU INTEGRACIJAMA

U Bosni i Hercegovini i Srbiji došlo je do pada podrške evropskim integracijama, dok je u drugim zemljama zapadnog Balkana podrška EU porasla, pokazuje istraživanje koje je naručio američki Međunarodni republikanski institut (IRI).

Istraživanje je sprovela organizacija IPSOS za IRI-jev Centar za istraživanje javnog mnjenja tokom februara i marta kroz lično ispitivanje učesnika u posjetama njihovim kućama.

Ovo obimno istraživanje pokazuje da je u BiH podrška evropskim integracijama pala na 68 odsto, dok je u istraživanju prije dvije godine podrška iznosila čak 78 odsto. Što se tiče Srbije, prije dvije godine podrška EU je bila na 44 odsto, a danas iznosi samo 40 odsto.

Najveća podrška EU je u Albaniji, gdje 92 odsto stanovništva podržava članstvo zemlje u EU. Edi Rama, albanski premijer, ranije je u nekoliko navrata objašnjavao izuzetno visoku popularnost EU u njegovoj zemlji višedecenijskom izolacijom od spoljnog svijeta tokom komunizma, te da građani žele što je moguće veću otvorenost prema svijetu. S druge strane, pad podrške EU među srpskom populacijom u regionu istraživači i stručnjaci tumače politikom prema Kosovu od strane Zapada, kao i sjećanjem na NATO bombardovanje.

Kada je riječ o samoproglašenom Kosovu, popularnost EU je prije dvije godine iznosila 85 odsto, a ove godine iznosi 89 odsto. S obzirom na to da Albanija nije bila uključena u IRI-jevo istraživanje prije dvije godine, nema podataka o eventualnim promjenama u odnosu na 2022. U Crnoj Gori je podrška EU prije dvije godine iznosila 71 odsto, a danas je porasla na 79 odsto, a u Sjevernoj Makedoniji je danas podrška EU na 68 odsto, dok je prije dvije godine bila na 66 odsto. Građani Srbije i BiH najskeptičniji su kada je u pitanju ozbiljnost EU da primi zemlje regiona u članstvo – samo 30 odsto građana Srbije i 44 odsto građana BiH vjeruje da je EU ozbiljna, a zanimljivo je i da građani Sjeverne Makedonije imaju nizak nivo povjerenja u ozbiljnost EU da primi njihovu zemlju u članstvo, što se barem djelimično može pripisati bugarskim blokadama od prije nekoliko godina u vezi sa početkom pregovora njihove zemlje za članstvo, iako su Makedonci pristali čak i da promijene ime svoje zemlje.

Prema mišljenju građana, najvažniji saveznici BiH su Turska i Srbija, dok su najvažniji saveznici Srbije Rusija i Kina, jer više od polovine stanovništva ove dvije zemlje vidi u tom svjetlu. Samo dva odsto građana Srbije smatra Ameriku najvažnijim saveznikom. Prema mišljenju građana, najvažniji saveznik Sjeverne Makedonije i Crne Gore je Srbija, kako smatra trećina građana, a dvadesetak odsto njih kao najvažnijeg saveznika vide SAD. Očekivano, najvažniji saveznici, prema mišljenju građana na Kosovu i u Albaniji su SAD, ali zanimljivo je da takvo mišljenje ima samo polovina građana Albanije, dok to mišljenje dijeli čak 80 odsto stanovništva na Kosovu. Kao najveću prijetnju Srbiji trećina građana vidi SAD, dok su najveća prijetnja BiH, prema mišljenju njenih građana, Srbija i Amerika.

Samo deset odsto građana Srbije smatra da bi spoljnopolitički kurs zemlje trebalo da bude isključivo prozapadni, 12 odsto ih smatra da bi trebalo da bude isključivo proruski, dok se ostatak zalaže za neku kombinaciju prozapadnog i proruskog kursa. Oko 39 odsto građana BiH želi da zemlja vodi isključivo prozapadnu politiku, a osam odsto prorusku, dok se ostatak građana u različitim omjerima zalaže za kombinaciju oba kursa.

Slična situacija je i kad je u pitanju članstvo u NATO-u – samo dva odsto građana Srbije je za punopravno članstvo, dok se u BiH za punopravno članstvo zalaže polovina građana. Gotovo polovina građana Srbije ne želi nikakve odnose s NATO-om, kako smatra i 24 odsto građana BiH. U odnosu na istraživanje prije dvije godine, odnos prema NATO-u u Srbiji se nije promijenio, dok je u BiH, prema IRI-jevom istraživanju, došlo do blagog pada podrške.

U svim zemljama regiona korišten je stratifikovani metod ispitivanja, a uzete su u obzir i sve regionalne posebnosti.

Related Topics:

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Aktuelno