Connect with us

Politika

NOVA KRIZA NA POMOLU: Kako će Konaković glasati u Strazburu?

Nakon što Predsjedništvo BiH nije postiglo saglasnost u vezi sa prijemom samoproglašenog Kosova u Savjet Evrope, ključno je pitanje kako će na sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope glasati Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, i kako god da glasa, izazvaće političku krizu u Bosni i Hercegovini.

Republika Srpska smatra da Konaković, u najmanju ruku, prilikom glasanja treba da iznese neutralan stav jer su i članovi Predsjedništva BiH različito glasali. Tačnije, kad je u pitanju članstvo Kosova u Savjetu Evrope, članovi Predsjedništva BiH glasali su tako da je Denis Bećirović bio za, Željko Komšić uzdržan, a Željka Cvijanović protiv.

“S obzirom na različito glasanje u Predsjedništvu BiH, ministar ne može sam da definiše stavove. Kada imamo šaroliko glasanje, ne može da bude drugi stav osim neutralnog”, rekla je Cvijanovićeva nakon sjednice Predsjedništva BiH.

Ipak, Predsjedništvo BiH, a ni nijedna druga institucija u Bosni i Hercegovini, nisu zauzeli stav ni prilikom glasanja u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, kada su članovi delegacije BiH glasali različito, što je, naravno, izazvalo politička prepucavanja u Bosni i Hercegovini. Od pet članova iz BiH dva su glasala za, dva protiv, a jedan član nije bio na glasanju i, ako se malo bolje pogledaju akti, tu nema ništa sporno, jer u Parlamentarnoj skupštini različite političke opcije imaju pravo za različite glasove, i u suštini glasaju po ličnoj savjesti, bez obzira na stav države iz koje dolaze.

Za razliku od Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, koja je praktično preporučila Kosovo za članstvo u ovoj organizaciji, Komitet ministara Savjeta Evrope donosi konačnu odluku, i tu bi već glas morao da bude glas zvanične politike države. U slučaju BiH, zvanično, i formalno-pravno, Kosovo nije priznato kao nezavisna država.

Sjednica Komiteta ministara Savjeta Evrope trebalo bi da bude održana 16. maja i ovo izvršno tijelo Savjeta Evrope odluke donosi dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja. S obzirom na to da se Savjet Evrope sastoji od 46 zemalja koje imaju pravo glasa, a da njih 12 ne priznaje nezavisnost Kosova (Azerbejdžan, BiH, Grčka, Gruzija, Jermenija, Kipar, Moldavija, Rumunija, Slovačka, Srbija, Španija i Ukrajina), pozitivan ishod za Kosovo je sve izvjesniji. Ako i Komitet ministara Savjeta Evrope većinom glasova podrži Kosovo, to bi bilo prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to uvijek bio slučaj u istoriji ove organizacije.

Takođe, bio bi to prvi put da se u ovu organizaciju primi neko ko nije član Ujedinjenih nacija i koga nisu priznale sve članice Savjeta Evrope. Trenutno, što se tiče međunarodnih organizacija, Kosovo je član MMF-a, Svjetske banke i FIFA, i ukoliko “prođe” u Savjet Evrope, to će im biti jedan od najvećih spoljnopolitičkih uspjeha.

“Dobro je da je održana sjednica Predsjedništva BiH i glasalo se onako kako se glasalo. Matematika kaže da je to glasanje signal Konakoviću da bude uzdržan i mislim da će on biti uzdržan”, rekao je Slobodan Šoja, diplomata.

Na pitanje kako će eventualnu Konakovićevu uzdržanost dočekati njegovi koalicioni partneri, prije svih SDP, koji je i u Predsjedništvu BiH i u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope glasao za prijem Kosova, Šoja kaže da je to sporedno pitanje i da rješenja treba tražiti u sredini, a to, kako je rekao, “nikada nismo naučili”.

Što se tiče same sjednice Predsjedništva BiH, glasanje za, protiv i uzdržano posebno je zanimljivo jer u tom slučaju nije zauzet stav, a zbog toga Cvijanovićeva nije mogla pokrenuti pitanje veta, što je bio cilj Republike Srpske. U slučaju da je, pored Bećirovića, i Komšić glasao za, Cvijanovićeva bi sa vetom išla pred Narodnu skupštinu Republike Srpske i onda bi bila čista situacija, odnosno smatralo bi se da Predsjedništvo nije glasalo za prijem Kosova u Savjet Evrope.

“Igranku koju su priredili bosanski muslimani po pitanju članstva samoproglašenog Kosova u Savjetu Evrope na kraju će se obiti o glavu samo BiH. Odmetnute strukture bosanskih muslimana davno su izašle iz ustavnih okvira i odstupaju od svega što dejtonska BiH predstavlja”, objavljeno je na X nalogu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.

On kaže da možda Komšić misli da je uspio da napravi nešto jer je bio uzdržan, ali da to suštinski ništa ne mijenja, osim što je jasna poruka Republici Srpskoj i pokušaj njenog rušenja i zaobilaženja u procesu odlučivanja jednostranim djelovanjem.

Dodik je rekao i da se sistem spoljne politike u BiH raspao, jer ambasadori iz bošnjačkog naroda glasaju po zahtjevu svojih političkih partija, a ne institucija BiH, ocijenivši da i to pokazuje da je BiH nemoguća zemlja.

Politika

NEMA VIŠE KORIŠTENJA U PRIVATNE SVRHE! Službeni automobili dobijaju naljepnice

Borba da se stane u kraj zloupotrebama korišćenja službenih vozila u institucijama BiH u privatne svrhe, koja traje već četiri godine, uskoro bi mogla biti okončana.

Na prijedlog poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saše Magazinovića još 2020. godine usvojena je inicijativa da budu obilježena službena vozila kako bi se izbjegle zloupotrebe pojedinaca koji ih koriste u privatne svrhe.

Nakon četiri godine konačno je učinjen korak naprijed jer je Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici zadužio Ministarstvo finansija i trezora da izmijeni Pravilnik o uslovima nabavke i načina korišćenja službenih vozila u institucijama BiH na način da riješi ovaj problem, koji je eskalirao.
– Bivši ministar komunikacija i transporta BiH Vojin Mijatović predlagao je da se ovaj problem riješi na način da se uspostavi registar službenih vozila. To nije rješenje, jer kada neko vidi u Makarskoj neki automobil, na primjer crni “pasat”, on ne zna da li je riječ o službenom vozilu ili nije – kazao je “Glasu” Magazinović.

Suština je, naglašava, da bude javno vidljivo ko zloupotrebljava korišćenje službenih automobila, odnosno da se odmah vidi da je riječ o vozilu neke od institucija na nivou BiH.

– Zbog toga je aktuelni ministar komunikacija i transporta Edin Forto proslijedio Savjetu ministara novi dokument u kojem je naveo da, pored registra koji je predložio Mitrović, bude i druga opcija, odnosno da se na službene automobile stave naljepnice kako bi se spriječilo korišćenje u privatne svrhe. Definisano je i kako naljepnice treba da izgledaju, odnosno sadržavale bi, između ostalog, i naziv institucije. Ta informacija je usvojena i za dalje korake zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora – naglasio je Magazinović.
Ova pravila, poručuje, se ne bi odnosila na automobile štićenih ličnosti iz bezbjednosnih razloga, kao ni na vozila bezbjednosnih agencija.

– Ostali automobili treba da imaju oznaku jer zašto bi neki sekretar ministarstva imao automobil na korišćenje 24 sata? To je suludo, ali to se kod nas dešava. To vozilo ne možemo trenutno prepoznati na ulici – navodi Magazinović.

Suština je, ponavlja, da automobil bude vidno označen i da to oslikava da se radi o službenom vozilu institucija BiH.

– Pojedini ministri i direktori agencija kupuju naklonost ljudi tako što im daju vozilo na korišćenje 24 sata. To je kao da vam je neko dao 700 maraka jer ti ljudi ne plaćaju održavanje vozila i gorivo. Dakle, rukovodeći funkcioneri ovo koriste kao alat da kupuju sebi naklonost pomoćnika, sekretara, nekada čak i državnih službenika. Nije sporno da se službeni automobil koristi za službeni put, ali kada se završi to putovanje, onda bi trebalo i vratiti taj automobil na parking institucija. Međutim, to se ne dešava – kazao je Magazinović i dodao da ova pojava u institucijama BiH uzima sve više maha i dokaz je bahatosti i bezobrazluka.
Posljednji zadatak da bi se stalo u kraj toj bahatosti, navodi Magazinović, pripao je Ministarstvu finansija i trezora BiH koje treba da izmijeni aktuelni pravilnik i vrati ga Savjetu ministara na usvajanje.

– Šta će oni uraditi, ne znam, ali ja ću pokušati da stupim u kontakt i sa ministrom. Oni će možda predložiti neki drugi način da se označi službeno vozilo, ali mislim da je to najlakše naljepnicom – zaključio je Magazinović.

Bogat vozni park

Prema posljednjim podacima, institucijama na nivou BiH je na raspolaganju oko 4.100 vozila, a revizija je pokazala da nadležni te automobile ne koriste na efikasan i ekonomičan način.

– Samo na tekuće izdatke voznog parka godišnje na zajedničkom nivou bude utrošeno oko 15 miliona KM, dok je za nabavku automobila u posljednjih pet godina spiskano oko 34 miliona KM – navela je Kancelarija za reviziju institucija BiH koja je sprovela reviziju učinka s ciljem da se ispita da li institucije na zajedničkom nivou voznim parkom upravljaju na efikasan i ekonomičan način.

Nastavi čitati

Politika

ZA NJIH UVIJEK IMA PARA! Evo koliki će biti regres za zaposlene u institucijama BiH

Visina regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine u 2025. godini iznosi 631,50 KM.

Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donijelo je Odluku o visini regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.
Kako je navedeno, ova odluka je u skladu sa zahtjevima reprezentativnih sindikata u institucijama BiH, piše Avaz.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

SUD BiH NE ODUSTAJE! Dostavili poziv za NASTAVAK SUĐENJA Dodiku

Sud BiH je dostavio poziv za nastavak glavnog pretresa u krivičnom postupku protiv predsjednika Republike Srpske Dodika i v.d. direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića za srijedu, 25. decembar, pozivajući se na mišljenje sudskog vještaka doktora Harisa Vranića da je predsjednik Dodik zdravstveno sposoban za suđenje, rekao je Srni branilac predsjednika Srpske Goran Bubić.

Bubić je istakao da je dostavljeno vještačenje u potpunoj suprotnosti sa sadržinom otpusnog pisma predsjednika Dodika koje je potpisalo više univerzitetskih profesora, specijalista za abdominalnu hirurgiju koji su preporučili mirovanje u trajanju od 60 dana, a za određene aktivnosti i do tri mjeseca.

-Osim toga, u pitanju je individualni vještak u odnosu na tim ljekara. Vještak nije ni pregledao branjenika, a tim ljekara jeste. Vještačenje doktora Harisa Vranića je zato očigledno proizvoljno i kao takvo neprihvatljivo. Tim prije što je riječ o politički angažovanom ljekaru koji se bavio i bavi politikom više nego medicinskom strukom i naukom, kao svojevremeni ministar zdravlja u Kantonu Sarajevu – naglasio je Bubić.

On je istakao da se u ovom predmetu očigledno zanemaruju prava na odbranu, u normalnim okolnostima u kojima branjenik treba biti primarno zdravstveno sposoban za suđenje.

-Ovakvo postupanje po mišljenju branioca nije ni humano, branjeniku nisu izvađeni ni konci. Ne postoji nijedan stvarni ni pravni razlog za ovaku hitnost i ubrzavanje ovog krivičnog postupka na način da se suđenju daje prednost u odnosu na zdravlje predsjednika Dodika – rekao je Bubić.

Predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktora “Službenog glasnika” Milošu Lukiću pred Sudom BiH sudi se zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

Predsjednik Dodik operisan je 9. decembra u Beogradu.

Nastavi čitati

Aktuelno