Connect with us

Politika

NOVA KRIZA NA POMOLU: Kako će Konaković glasati u Strazburu?

Nakon što Predsjedništvo BiH nije postiglo saglasnost u vezi sa prijemom samoproglašenog Kosova u Savjet Evrope, ključno je pitanje kako će na sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope glasati Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, i kako god da glasa, izazvaće političku krizu u Bosni i Hercegovini.

Republika Srpska smatra da Konaković, u najmanju ruku, prilikom glasanja treba da iznese neutralan stav jer su i članovi Predsjedništva BiH različito glasali. Tačnije, kad je u pitanju članstvo Kosova u Savjetu Evrope, članovi Predsjedništva BiH glasali su tako da je Denis Bećirović bio za, Željko Komšić uzdržan, a Željka Cvijanović protiv.

“S obzirom na različito glasanje u Predsjedništvu BiH, ministar ne može sam da definiše stavove. Kada imamo šaroliko glasanje, ne može da bude drugi stav osim neutralnog”, rekla je Cvijanovićeva nakon sjednice Predsjedništva BiH.

Ipak, Predsjedništvo BiH, a ni nijedna druga institucija u Bosni i Hercegovini, nisu zauzeli stav ni prilikom glasanja u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, kada su članovi delegacije BiH glasali različito, što je, naravno, izazvalo politička prepucavanja u Bosni i Hercegovini. Od pet članova iz BiH dva su glasala za, dva protiv, a jedan član nije bio na glasanju i, ako se malo bolje pogledaju akti, tu nema ništa sporno, jer u Parlamentarnoj skupštini različite političke opcije imaju pravo za različite glasove, i u suštini glasaju po ličnoj savjesti, bez obzira na stav države iz koje dolaze.

Za razliku od Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, koja je praktično preporučila Kosovo za članstvo u ovoj organizaciji, Komitet ministara Savjeta Evrope donosi konačnu odluku, i tu bi već glas morao da bude glas zvanične politike države. U slučaju BiH, zvanično, i formalno-pravno, Kosovo nije priznato kao nezavisna država.

Sjednica Komiteta ministara Savjeta Evrope trebalo bi da bude održana 16. maja i ovo izvršno tijelo Savjeta Evrope odluke donosi dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja. S obzirom na to da se Savjet Evrope sastoji od 46 zemalja koje imaju pravo glasa, a da njih 12 ne priznaje nezavisnost Kosova (Azerbejdžan, BiH, Grčka, Gruzija, Jermenija, Kipar, Moldavija, Rumunija, Slovačka, Srbija, Španija i Ukrajina), pozitivan ishod za Kosovo je sve izvjesniji. Ako i Komitet ministara Savjeta Evrope većinom glasova podrži Kosovo, to bi bilo prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to uvijek bio slučaj u istoriji ove organizacije.

Takođe, bio bi to prvi put da se u ovu organizaciju primi neko ko nije član Ujedinjenih nacija i koga nisu priznale sve članice Savjeta Evrope. Trenutno, što se tiče međunarodnih organizacija, Kosovo je član MMF-a, Svjetske banke i FIFA, i ukoliko “prođe” u Savjet Evrope, to će im biti jedan od najvećih spoljnopolitičkih uspjeha.

“Dobro je da je održana sjednica Predsjedništva BiH i glasalo se onako kako se glasalo. Matematika kaže da je to glasanje signal Konakoviću da bude uzdržan i mislim da će on biti uzdržan”, rekao je Slobodan Šoja, diplomata.

Na pitanje kako će eventualnu Konakovićevu uzdržanost dočekati njegovi koalicioni partneri, prije svih SDP, koji je i u Predsjedništvu BiH i u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope glasao za prijem Kosova, Šoja kaže da je to sporedno pitanje i da rješenja treba tražiti u sredini, a to, kako je rekao, “nikada nismo naučili”.

Što se tiče same sjednice Predsjedništva BiH, glasanje za, protiv i uzdržano posebno je zanimljivo jer u tom slučaju nije zauzet stav, a zbog toga Cvijanovićeva nije mogla pokrenuti pitanje veta, što je bio cilj Republike Srpske. U slučaju da je, pored Bećirovića, i Komšić glasao za, Cvijanovićeva bi sa vetom išla pred Narodnu skupštinu Republike Srpske i onda bi bila čista situacija, odnosno smatralo bi se da Predsjedništvo nije glasalo za prijem Kosova u Savjet Evrope.

“Igranku koju su priredili bosanski muslimani po pitanju članstva samoproglašenog Kosova u Savjetu Evrope na kraju će se obiti o glavu samo BiH. Odmetnute strukture bosanskih muslimana davno su izašle iz ustavnih okvira i odstupaju od svega što dejtonska BiH predstavlja”, objavljeno je na X nalogu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.

On kaže da možda Komšić misli da je uspio da napravi nešto jer je bio uzdržan, ali da to suštinski ništa ne mijenja, osim što je jasna poruka Republici Srpskoj i pokušaj njenog rušenja i zaobilaženja u procesu odlučivanja jednostranim djelovanjem.

Dodik je rekao i da se sistem spoljne politike u BiH raspao, jer ambasadori iz bošnjačkog naroda glasaju po zahtjevu svojih političkih partija, a ne institucija BiH, ocijenivši da i to pokazuje da je BiH nemoguća zemlja.

Politika

UGOVOR IZ PAKLA! Zašto Srpska daje 100 miliona evra Rufiju za ugalj koji može “sahranjuje” TE Ugljevik?

 Firma „Drvo-Eksport“ iz Teslića iza koje stoji odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi sklopila je ugovor sa Elektroprivredom RS o isporuci milion tona uglja Rudniku i Termoelektrani Ugljevik po masnoj cijeni od sto evra po toni sa PDV-om, što znači da će na isporuci uglja inkasirati sto miliona evra, otkriva CAPITAL.

Ono što je mnogo veći problem je što ugalj iz ležišta Bukova Kosa kod Prijedora kojim raspolaže Rufijeva firma ne samo da nije nikakvo spasonosno rješenje za RiTE, već zbog svojih tehničkih karakteristika može da izazove ekocid i tehničko samoubistvo Termoelektrane Ugljevik.

Prema tvrdnjama inženjera rudarstva sa dugogodišnjim iskustvom, ugalj iz Bukove Kose u ugljevičkom pogonu može napraviti totalnu havariju i trajno uništiti preduzeće.

„TE Ugljevik je projektovana za čvršći domaći mrki ugalj sa niskom unutrašnjom vlagom. Ugalj iz Bukove Kose je lignit prepun vlage i strukture obične gline ili blata. Kada takvo blato uđe u drobilice i mlinove, ono se bukvalno lijepi i umjesto finog ugljenog praha, mlinovi se guše, mehanički stradavaju i ispadaju sa mreže“, objašnjava naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti.

On kaže da svaki inženjer, tehnolog i radnik u RiTE Ugljevik zna da bi ugalj iz Bukove Kose napravio totalnu havariju i da jedini ugalj osim uglja iz Ugljeviku koji se može koristiti jeste onaj iz rudnika Kamengrad kod Sanskog Mosta kojim gazduje firma „Lager“ iz Posušja.

„Problem je što je firma ‘Drvo-Eksport’ iz Teslića iza koje stoji odbornik SNSD-a Srđan Klječanin Rufi već sklopila ugovor o isporuci milion tona uglja RiTE Ugljeviku. To znači da ugalj iz Kamengrada koji se jedini može ložiti, a da ne izazove ekocid i havariju, može ulaziti u RiTE Ugljevik samo preko Rufijeve firme i to ako iz firme ‘Lager’ pristanu da posluju sa Rufijem“, objašnjavaju naši sagovornici.

On postavlja pitanje zašto se o nabavci tog uglja nije pregovaralo direktno sa firmom „Lager“, jer bi se sigurno postigla povoljnija cijena.

„Na ovaj način će se Rufijevoj firmi omogućiti da izvuče ekstraprofit. Ne zna se da li je to urađeno svjesno, ali se zna da je na prošlonedjeljnom sastanku u Banjaluci premijer Srpske Savo Minić najviše insistirao na tome da se ugalj uzima od Rufija“, tvrdi naš sagovornik.

On dalje objašnjava da ugalj iz Bukove Kose ima anomalijski procenat sumpora od sedam do čak 13 odsto, dok je sistem za odsumporavanje u RiTE Ugljevik koji je plaćen preko 80 miliona evra projektovan za maksimalno pet odsto sumpora.

„Ako u kotao pustite sirovinu sa 10 ili 13 odsto, koncentracija SO2 skače za 200–300 odsto iznad maksimalno projektovane. U toj situaciji, sistem za odsumporavanje bi se automatski ugasio ili potpuno raspao“, objašnjava on.

Pošto lignit iz Prijedora ima drastično manju kalorijsku vrijednost, naš sagovornik objašnjava da to znači da za megavat struje morate spržiti skoro duplo više uglja, što stvara ogromne količine pepela i šljake.

„Postojeći elektrofilteri i transportni sistemi nemaju propusnu moć za toliki otpad zbog čega će doći do prepunjavanja filtera, a tone pepela će otići direktno kroz dimnjak“, upozorava naš sagovornik.

On podsjeća da se ugalj iz Bukove Kose zbog svog sastava konstantno samozapaljivao na otvorenim deponijama.

„Stanovnici oko Bukove Kose godinama su se gušili u toksičnom dimu i smradu sumpora, a sada se ta ekološka bomba prebacuje na Ugljevik i regiju. Kada se taj sumpor i pepeo nađu u vazduhu, ljudi u toj cijeloj regiji će direktno udisati kisele kiše i otrove“, upozorava inženjer.

Kada je u pitanju zdravlje, on ističe da će najveći ceh platiti radnici koji će u pogonima raditi u nemogućim uslovima i biti stalno izloženi pojačanim toksičnim isparenjima i gasovima.

„Umjesto redovnog posla, radnici će svakodnevno čistiti polomljene mlinove i zagušene elektrofiltere, a kada se elektrana zbog havarija trajno onesposobi, hiljade radnika ostaće bez hljeba“, kategoričan je naš sagovornik.

On na kraju kaže da fiziku, hemiju i projektne parametre pogona ne možete prevariti političkim ugovorima o nabavci.

„Pokušaj da se TE Ugljevik spasi loženjem uglja sa Bukove Kose je kao da u benzinski motor sipate lož-ulje pomiješano sa blatom i očekujete da auto ide. Neće ići, motor će eksplodirati, a oko njega će ostati samo otrovana zemlja i uništena budućnost radnika“, poručuje naš sagovornik.

RiTE Ugljevik od danas posluje bez kompletne uprave

RiTE Ugljevik od danas posluje bez kompletne uprave, jer je Nadzorni odbor prihvatio ostavke troje izvršnih direktora ovog preduzeća.

Nadzorni odbor danas je na dva mjeseca produžio mandat  v.d. direktora Žarka Novakovića i v.d. izvršnog direktora za Termoelektranu Željka Milanovića.

Istovremeno, zbog podnošenja neopozivih ostavki razriješeni su dužnosti v.d. izvršna direktorica za opšte i pravne poslove Danijela Lukić, v.d. izvršni direktor za finansije Milan Nikolić i za poslove Rudnika Nebojša Cvjetković.

V.d. direktora RiTE Ugljevik Žarko Novaković nije odgovarao na naše pozive i poruke, ali je navode našeg sagovornika potvrdilo još nekoliko bivših i sadašnjih zaposlenika RiTE Ugljevik koji su takođe insistirali na anonimnosti.

Podsjećamo, Republika Srpska je preko firme „Gas-Res“ isplatila ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu 240 miliona KM za njegovu firmu „Comsar Energy RS“ kako bi otkupila koncesiju za ležište „Ugljevik Istok 2“ i omogućila nesmetan rad RiTE Ugljevik, a sada domaćem tajkunu iz Teslića daje sto miliona evra za ugalj sumnjivog kvaliteta.

Capital

Nastavi čitati

Politika

REKORDNA KASA ZA BANJALUKU! Nacrt budžeta težak čak 300 miliona KM – Stanivuković okupio sve odbornike

U Gradskoj upravi Banjaluka održan je sastanak gradonačelnika Draška Stanivukovića i predstavnika svih odborničkih klubova.

“Ovo su bile konsultacije. Moja namjera je bila da pozovem sve odbornike i da ih pitam kako smatraju da trebamo raditi. Pričali smo o nacrtu i rebalansu budzeta”, rekao je Stanivuković.

Nacrt budžeta za 2027. godinu trebalo bi da iznosi oko 300 miliona KM, rekao je Stanivuković.

“Kolegijum ćemo održati krajem sljedeće sedmice. Nakon toga, sredinom novembra održaćemo sjednicu Skupštine sa 30 do 50 tačaka”, najavio je Stanivuković.

Gradonačelnik Banjaluke najavio je angažovanje konsultantske firme koja će izvršiti analizu poslovanja “Eko toplana”, kako bi se razmotrila mogućnost kupovine privatnog dijela kapitala.

Stanivuković kaže da će pored vraćanja oblasti gradskog grijanja u potpunu nadležnost grada, biti razgovora i o preuzimanju oblasti javnog prevoza.

“Te stvari su strateške, ne može preko noći. O njima će građani da se pitaju”, rekao je Stanivuković.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

DRAMA OKO DVOTREĆINSKE VEĆINE: Dodiku fali nekoliko ruku za najavljene poteze, da li je već otvorena politička pijaca u Banjaluci?!

Uskoro će biti formiran novi saziv Narodne skupštine Republike Srpske, a prema najnovijim podacima Centralne izborne komisije BiH, vladajući SNSD će sa satelitskim strankama imati komotnu većinu, međutim upitna je dvotrećinska većina koja je SNSD-u neophodna za brojne poteze koje su najavili.

Kako će izgledati odnosi u parlamentu Republike Srpske i da li ćemo i u ovom sazivu imati nove preletače?

Od ukupno 83 poslanika u Narodnoj skupštini, SNSD će imati 34. Ipak kada se na to dodaju mandati Ujedinjene Srpske, Socijalista i drugih stranaka koje su uz SNSD, nedostaje nekoliko glasova potrebnih za dvotrećinsku većinu.

Sve su prilike da će im ona i te kako trebati jer je Dodik nedavno najavio promjenu Ustava Republike Srpske iako je pitanje kako će to da provede s ozbirom na postojanje Vijeća naroda. Da li će potreban broj ruku naći u redovima opozicije?

Politikolog Tanja Topić kaže da je sve moguće jer se to nebrojeno puta dogodilo u prethodnim godinama.

“Mi imamo tradiciju preletača, imamo kupoprodajne odnose koje prave oni koji su na vlasti da li sa pojedincima ili dijelovima stranaka. Tako da nas iskustvo uči da je to vrlo mogući scenario. Mi još uvijek ne znamo koji su to zahvati i koje su to namjere, ali sasvim sigurno da dvotrećinska većina omogućava tu jednu vrstu sinergije i djelovanja gdje bi se dio opozicionih predstavnika ili čak jedna cijela opoziciona stranka uključila u vlast”, kaže Topićeva.

Kako saznajemo, već postoji interes da se kupe određeni poslanici opozicije, ali ovog puta ta ponuda dolazi od Dodikovih manjih partnera u vlasti.

Pored izmjena Ustava, glasovi iz opozicicije su SNSD-u potrebni i za druge namjere. Dodik je nedavno otvoreno pozvao opozicione stranke na saradnju, govoreći o izboru srpskih delegata u Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine.

“I da u tom pogledu ćemo imati 4 u Domu naroda i vjerovatno i petoga. Predlažem opoziciji u Republici Srpskoj da se dogovorimo”, rekao je nedavno Dodik.

Posebno je pitanje da li će i ova skupštinska većina nastaviti praksu prethodne gdje su donosili pa povlačili zakone, provodili brojne odluke donesene van institucija Republike Srpske čime su ponižavali Narodnu skupštinu. Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da će i u naredne 4 godine to da zavisi od odnosa vlasti sa međunarodnim centrima moći.

“Da li će zakoni koje će donositi biti antidemokratski najblaže rečeno kao što se znalo desiti u prethodnom periodu, sve to zavisi od novih situacija. Očekuju nas naravno neki drugi izbori Izrael, Amerika, vidjećemo kako će se i EU presložiti tako da zavisiće mnogo od tih eksternih pritisaka ili uslovljavanja.. zavisi od percepcije, ali ne zavisi samo od sebe”, kaže Bubonjić.

Za sada je pod znakom pitanja i odnos SNSD-a sa manjim strankama unutar parlamentarne većine. Nakon izbora u Srbiji mnoge od njih su izgubile oslonac Beograda. Socijalistička partija Srbije nije prešla cenzus, a ta stranka i njen lider Ivica Dačić su imali bliske odnose sa NPS-om Darka Banjca i Socijalističkom partijom Petra Đokića.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno