Connect with us

Politika

NOVA KRIZA NA POMOLU: Kako će Konaković glasati u Strazburu?

Nakon što Predsjedništvo BiH nije postiglo saglasnost u vezi sa prijemom samoproglašenog Kosova u Savjet Evrope, ključno je pitanje kako će na sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope glasati Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, i kako god da glasa, izazvaće političku krizu u Bosni i Hercegovini.

Republika Srpska smatra da Konaković, u najmanju ruku, prilikom glasanja treba da iznese neutralan stav jer su i članovi Predsjedništva BiH različito glasali. Tačnije, kad je u pitanju članstvo Kosova u Savjetu Evrope, članovi Predsjedništva BiH glasali su tako da je Denis Bećirović bio za, Željko Komšić uzdržan, a Željka Cvijanović protiv.

“S obzirom na različito glasanje u Predsjedništvu BiH, ministar ne može sam da definiše stavove. Kada imamo šaroliko glasanje, ne može da bude drugi stav osim neutralnog”, rekla je Cvijanovićeva nakon sjednice Predsjedništva BiH.

Ipak, Predsjedništvo BiH, a ni nijedna druga institucija u Bosni i Hercegovini, nisu zauzeli stav ni prilikom glasanja u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, kada su članovi delegacije BiH glasali različito, što je, naravno, izazvalo politička prepucavanja u Bosni i Hercegovini. Od pet članova iz BiH dva su glasala za, dva protiv, a jedan član nije bio na glasanju i, ako se malo bolje pogledaju akti, tu nema ništa sporno, jer u Parlamentarnoj skupštini različite političke opcije imaju pravo za različite glasove, i u suštini glasaju po ličnoj savjesti, bez obzira na stav države iz koje dolaze.

Za razliku od Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, koja je praktično preporučila Kosovo za članstvo u ovoj organizaciji, Komitet ministara Savjeta Evrope donosi konačnu odluku, i tu bi već glas morao da bude glas zvanične politike države. U slučaju BiH, zvanično, i formalno-pravno, Kosovo nije priznato kao nezavisna država.

Sjednica Komiteta ministara Savjeta Evrope trebalo bi da bude održana 16. maja i ovo izvršno tijelo Savjeta Evrope odluke donosi dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja. S obzirom na to da se Savjet Evrope sastoji od 46 zemalja koje imaju pravo glasa, a da njih 12 ne priznaje nezavisnost Kosova (Azerbejdžan, BiH, Grčka, Gruzija, Jermenija, Kipar, Moldavija, Rumunija, Slovačka, Srbija, Španija i Ukrajina), pozitivan ishod za Kosovo je sve izvjesniji. Ako i Komitet ministara Savjeta Evrope većinom glasova podrži Kosovo, to bi bilo prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to uvijek bio slučaj u istoriji ove organizacije.

Takođe, bio bi to prvi put da se u ovu organizaciju primi neko ko nije član Ujedinjenih nacija i koga nisu priznale sve članice Savjeta Evrope. Trenutno, što se tiče međunarodnih organizacija, Kosovo je član MMF-a, Svjetske banke i FIFA, i ukoliko “prođe” u Savjet Evrope, to će im biti jedan od najvećih spoljnopolitičkih uspjeha.

“Dobro je da je održana sjednica Predsjedništva BiH i glasalo se onako kako se glasalo. Matematika kaže da je to glasanje signal Konakoviću da bude uzdržan i mislim da će on biti uzdržan”, rekao je Slobodan Šoja, diplomata.

Na pitanje kako će eventualnu Konakovićevu uzdržanost dočekati njegovi koalicioni partneri, prije svih SDP, koji je i u Predsjedništvu BiH i u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope glasao za prijem Kosova, Šoja kaže da je to sporedno pitanje i da rješenja treba tražiti u sredini, a to, kako je rekao, “nikada nismo naučili”.

Što se tiče same sjednice Predsjedništva BiH, glasanje za, protiv i uzdržano posebno je zanimljivo jer u tom slučaju nije zauzet stav, a zbog toga Cvijanovićeva nije mogla pokrenuti pitanje veta, što je bio cilj Republike Srpske. U slučaju da je, pored Bećirovića, i Komšić glasao za, Cvijanovićeva bi sa vetom išla pred Narodnu skupštinu Republike Srpske i onda bi bila čista situacija, odnosno smatralo bi se da Predsjedništvo nije glasalo za prijem Kosova u Savjet Evrope.

“Igranku koju su priredili bosanski muslimani po pitanju članstva samoproglašenog Kosova u Savjetu Evrope na kraju će se obiti o glavu samo BiH. Odmetnute strukture bosanskih muslimana davno su izašle iz ustavnih okvira i odstupaju od svega što dejtonska BiH predstavlja”, objavljeno je na X nalogu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.

On kaže da možda Komšić misli da je uspio da napravi nešto jer je bio uzdržan, ali da to suštinski ništa ne mijenja, osim što je jasna poruka Republici Srpskoj i pokušaj njenog rušenja i zaobilaženja u procesu odlučivanja jednostranim djelovanjem.

Dodik je rekao i da se sistem spoljne politike u BiH raspao, jer ambasadori iz bošnjačkog naroda glasaju po zahtjevu svojih političkih partija, a ne institucija BiH, ocijenivši da i to pokazuje da je BiH nemoguća zemlja.

Related Topics:

Politika

Hoće li političari u BiH na odmor prije nego što završe NAJVAŽNIJU OBAVEZU?

Iako su usvajanjem Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2026-2028. godine stvorene ključne pretpostavke za usvajanje budžeta institucija BiH za 2026, još je upitno hoće li političari ovaj, jedan od svojih najvažnijih zadataka, završiti do sezone godišnjih odmora.

Iz Savjeta ministara BiH su, podsjetimo, u ponedjeljak saopštili da je Fiskalni savjet u BiH na šestoj sjednici usvojio Globalni okvir, te da je riječ o iznosu od 1.580.500.000 KM.

“Ovaj korak omogućava nadležnim institucijama nastavak aktivnosti na pripremi i usvajanju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2026. godinu, s ciljem osiguranja nesmetanog funkcionisanja institucija i izvršavanja njihovih zakonom propisanih nadležnosti”, naveli su iz Savjeta ministara BiH.

Ključna stepenica
Međutim, iako je pređena jedna od ključnih stepenica, dug je još put do usvajanja budžeta. Potrebno je da Ministarstvo finansija i trezora BiH izradi nacrt budžeta, te ga uputi Savjetu ministara BiH, koji ga potom prosljeđuje Predsjedništvu BiH.

Ako budžet dobije zeleno svjetlo u Predsjedništvu BiH, ide u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i kada prođe u ovom domu – ide u Dom naroda, gdje takođe treba da bude usvojen. Dakle, posla mnogo, a vremena malo.

Na pitanje hoće li budžet biti usvojen do sezone godišnjih odmora, mišljenja su podijeljena – od skepticizma do optimizma.

“Očekujemo. Nadamo se da hoće i da bi trebalo da bude usvojen prije godišnjih odmora. Ali, evo, vidjećemo, znate i sami s kim imamo posla, tako da se kod njih nikada ne zna. Mi se iskreno nadamo da bi trebalo da bude. Ovo ne mogu reći da je sad neko iznenađenje i da nas posebno raduje jer je to trebalo već da bude urađeno do 31. decembra 2025. Oni su već u zaostatku”, kaže za “Nezavisne novine” Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata radnika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Izborna godina
S druge strane, politikolog Nikolina Lozo smatra da će budžet za 2026. godinu biti usvojen do ljetne pauze. Razlog za to je, dodaje, što je ovo izborna godina i novac iz budžeta se često koristi i za finansiranje predizborne kampanje.

“U izvještajima ‘Transparency Internationala’ i Centra za istraživačko novinarstvo vidjeli smo da se u izbornoj godini sredstva iz budžeta daju udruženjima za projekte čiji se rezultati ne vide”, kaže Lozo.

Prema njenim riječima, političari žele da pošalju sliku svom biračkom tijelu da brinu o njima.

“Vjerujem da će sada, kao i prije, biti nesuglasica oko određenih stavki u budžetu poput izdvajanja za Oružane snage i budžeta za pravosudne institucije na nivou države, ali to će biti prevaziđeno jer političari sada imaju cilj da osvoje što više glasova na izborima i sigurno da će napraviti kompromisno rješenje koje će usvojiti oba doma. Smatram da je minimalna šansa da ne dođe do usvajanja budžeta jer to može izazvati negodovanje i kod zaposlenih u institucijama BiH, a koji su članovi neke od stranaka”, rekla je Lozo za “Nezavisne novine”.

Probijanje rokova
Jedno je sigurno: već smo uveliko u drugom kvartalu 2026. godine, a budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza za tu godinu nije usvojen niti se nazire. Niko time nije iznenađen s obzirom na to da je budžet za 2025. usvojen tek krajem te godine. Iako je zakon jasan i propisao je rokove za usvajanje zakona o budžetu, upravo oni koji donose zakonska rješenja – krše ga po ko zna koji put.

Pravila su detaljno propisana: Savjet ministara obavezan je da Predsjedništvu BiH podnese Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za narednu godinu najkasnije do 15. oktobra tekuće godine.

Predsjedništvo BiH dužno je podnijeti za narednu godinu Prijedlog zakona o budžetu Parlamentarnoj skupštini BiH do 1. novembra tekuće godine. Parlamentarna skupština BiH treba da razmatra Prijedlog zakona o budžetu koji podnosi Predsjedništvo BiH, i u skladu s vlastitim poslovnikom usvaja zakon o budžetu do 31. decembra tekuće godine.

Ako Parlamentarna skupština BiH ne usvoji zakon o budžetu prije početka fiskalne godine, finansiranje je privremeno sve do stupanja na snagu tog zakona. Probijanje rokova, dakle, ponovo imamo na sceni.

Nastavi čitati

Politika

SNAŽAN ZAOKRET NA TERENU! Drinić pokrenuo ofanzivu: “Hercegovina ključ rasta PSS-a!” (VIDEO)

Generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić poručio je, nakon dvodnevne posjete Hercegovini, da je ova regija spremna za snažan politički iskorak i organizaciono jačanje u narednom periodu.

On je istakao da su tokom obilaska Nevesinja, Bileće, Gacka i Trebinja vođeni konkretni razgovori sa građanima i lokalnim aktivistima, te da su već dogovorene jasne aktivnosti koje će biti realizovane u narednih 30 dana.

Kako je naveo, sve opštine i gradovi u izbornoj jedinici 9 potpuno su spremni za predstojeće sabore, a fokus će biti na jačanju infrastrukture na terenu.

„Planirano je otvaranje kancelarija, formiranje izbornih štabova, timova za posmatrače, kao i centralnog izbornog štaba za Hercegovinu“, naglasio je Drinić.

Posebno je istakao da Pokret Sigurna Srpska bilježi sve veći priliv novih članova, što, prema njegovim riječima, predstavlja jasan signal da građani prepoznaju ovu političku opciju kao ozbiljnu i odgovornu snagu.

Drinić je poručio da neće biti mjesta improvizaciji i da će aktivnosti biti vođene planski i organizovano.

„Bićemo stalno na terenu, uz narod. Hercegovina je za nas izuzetno važna i predstavlja veliki potencijal za dalji rast i jačanje organizacije“, istakao je on.

Zaključio je da PSS ulazi u naredni period odlučno i bez kalkulacija.

„Idemo organizovano i do kraja“, poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

“KO ZAPRAVO DONOSI ODLUKE”? Vučkovac udario na Minića “Borci nisu predmet partijskih dogovora!”

Predsjednik Gradskog odbora PSS-a Prijedor, Svetozar Vučkovac, oštro je reagovao na izjavu premijera Save Minića da je „ubijedio rukovodstvo stranke“ da se odmah poveća osnovica boračkog dodatka, ocijenivši da takva poruka razotkriva ozbiljne slabosti u funkcionisanju institucija.

Vučkovac je istakao da najava povećanja osnovice sa 4,5 na 5 KM, iako na prvi pogled može djelovati kao pozitivan potez, zapravo otvara suštinsko pitanje – gdje se zaista donose ključne odluke.

„Ako je potrebno uvjeravati rukovodstvo stranke da bi se donijela odluka o pravima boraca, onda se s pravom postavlja pitanje – čemu služe institucije? Zakonska rješenja moraju biti rezultat rada Vlade, resornog ministarstva i Narodne skupštine, a ne dogovora iza zatvorenih vrata“, poručio je Vučkovac.

On upozorava da ovakva praksa direktno urušava povjerenje građana u sistem, jer se, kako navodi, stvarna moć izmješta iz institucija u uske stranačke krugove.

„Umjesto odluka zasnovanih na analizama, javnim raspravama i realnim potrebama boračke populacije, dobijamo političke poruke o tome ko je koga ubijedio. To nije odgovoran pristup i predstavlja potcjenjivanje boraca i svih građana“, naglasio je Vučkovac.

Na kraju, uputio je jasnu poruku da borci Republike Srpske zaslužuju mnogo više od političkih kalkulacija.

„Borci Republike Srpske zaslužuju dostojanstven, transparentan i pravedan sistem, u kojem se odluke donose u institucijama. Sve dok to nije slučaj, svaka navodna pobjeda ostaće samo privid, a suštinski problemi će ostati neriješeni“, zaključio je Vučkovac.

Nastavi čitati

Aktuelno