Connect with us

Politika

NOVA KRIZA NA POMOLU: Kako će Konaković glasati u Strazburu?

Nakon što Predsjedništvo BiH nije postiglo saglasnost u vezi sa prijemom samoproglašenog Kosova u Savjet Evrope, ključno je pitanje kako će na sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope glasati Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, i kako god da glasa, izazvaće političku krizu u Bosni i Hercegovini.

Republika Srpska smatra da Konaković, u najmanju ruku, prilikom glasanja treba da iznese neutralan stav jer su i članovi Predsjedništva BiH različito glasali. Tačnije, kad je u pitanju članstvo Kosova u Savjetu Evrope, članovi Predsjedništva BiH glasali su tako da je Denis Bećirović bio za, Željko Komšić uzdržan, a Željka Cvijanović protiv.

“S obzirom na različito glasanje u Predsjedništvu BiH, ministar ne može sam da definiše stavove. Kada imamo šaroliko glasanje, ne može da bude drugi stav osim neutralnog”, rekla je Cvijanovićeva nakon sjednice Predsjedništva BiH.

Ipak, Predsjedništvo BiH, a ni nijedna druga institucija u Bosni i Hercegovini, nisu zauzeli stav ni prilikom glasanja u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, kada su članovi delegacije BiH glasali različito, što je, naravno, izazvalo politička prepucavanja u Bosni i Hercegovini. Od pet članova iz BiH dva su glasala za, dva protiv, a jedan član nije bio na glasanju i, ako se malo bolje pogledaju akti, tu nema ništa sporno, jer u Parlamentarnoj skupštini različite političke opcije imaju pravo za različite glasove, i u suštini glasaju po ličnoj savjesti, bez obzira na stav države iz koje dolaze.

Za razliku od Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, koja je praktično preporučila Kosovo za članstvo u ovoj organizaciji, Komitet ministara Savjeta Evrope donosi konačnu odluku, i tu bi već glas morao da bude glas zvanične politike države. U slučaju BiH, zvanično, i formalno-pravno, Kosovo nije priznato kao nezavisna država.

Sjednica Komiteta ministara Savjeta Evrope trebalo bi da bude održana 16. maja i ovo izvršno tijelo Savjeta Evrope odluke donosi dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja. S obzirom na to da se Savjet Evrope sastoji od 46 zemalja koje imaju pravo glasa, a da njih 12 ne priznaje nezavisnost Kosova (Azerbejdžan, BiH, Grčka, Gruzija, Jermenija, Kipar, Moldavija, Rumunija, Slovačka, Srbija, Španija i Ukrajina), pozitivan ishod za Kosovo je sve izvjesniji. Ako i Komitet ministara Savjeta Evrope većinom glasova podrži Kosovo, to bi bilo prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to uvijek bio slučaj u istoriji ove organizacije.

Takođe, bio bi to prvi put da se u ovu organizaciju primi neko ko nije član Ujedinjenih nacija i koga nisu priznale sve članice Savjeta Evrope. Trenutno, što se tiče međunarodnih organizacija, Kosovo je član MMF-a, Svjetske banke i FIFA, i ukoliko “prođe” u Savjet Evrope, to će im biti jedan od najvećih spoljnopolitičkih uspjeha.

“Dobro je da je održana sjednica Predsjedništva BiH i glasalo se onako kako se glasalo. Matematika kaže da je to glasanje signal Konakoviću da bude uzdržan i mislim da će on biti uzdržan”, rekao je Slobodan Šoja, diplomata.

Na pitanje kako će eventualnu Konakovićevu uzdržanost dočekati njegovi koalicioni partneri, prije svih SDP, koji je i u Predsjedništvu BiH i u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope glasao za prijem Kosova, Šoja kaže da je to sporedno pitanje i da rješenja treba tražiti u sredini, a to, kako je rekao, “nikada nismo naučili”.

Što se tiče same sjednice Predsjedništva BiH, glasanje za, protiv i uzdržano posebno je zanimljivo jer u tom slučaju nije zauzet stav, a zbog toga Cvijanovićeva nije mogla pokrenuti pitanje veta, što je bio cilj Republike Srpske. U slučaju da je, pored Bećirovića, i Komšić glasao za, Cvijanovićeva bi sa vetom išla pred Narodnu skupštinu Republike Srpske i onda bi bila čista situacija, odnosno smatralo bi se da Predsjedništvo nije glasalo za prijem Kosova u Savjet Evrope.

“Igranku koju su priredili bosanski muslimani po pitanju članstva samoproglašenog Kosova u Savjetu Evrope na kraju će se obiti o glavu samo BiH. Odmetnute strukture bosanskih muslimana davno su izašle iz ustavnih okvira i odstupaju od svega što dejtonska BiH predstavlja”, objavljeno je na X nalogu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.

On kaže da možda Komšić misli da je uspio da napravi nešto jer je bio uzdržan, ali da to suštinski ništa ne mijenja, osim što je jasna poruka Republici Srpskoj i pokušaj njenog rušenja i zaobilaženja u procesu odlučivanja jednostranim djelovanjem.

Dodik je rekao i da se sistem spoljne politike u BiH raspao, jer ambasadori iz bošnjačkog naroda glasaju po zahtjevu svojih političkih partija, a ne institucija BiH, ocijenivši da i to pokazuje da je BiH nemoguća zemlja.

Politika

BOBANA INĐIĆ obezbijedila novčane nagrade za najuspješnije na konkursu “Ćirilicom ostavljamo trag”

Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bobana Ćibić obezbijedila je novčane nagrade za najuspješnije na konkursu za najljepši ćirilični rukopis “Ćirilicom ostavljamo trag”, a koji već tri godime organizuke Narodna biblioteka u Kozarskoj Dubici.
Ona je izrazila divljenje i zahvalnost svim učesnicima, naglasivši da su oni svojim rukopisima pokazali koliko je ćirilica duboko ukorjenjena u naš identitet.
“Vaša posvećenost, kreativnost i ljubav prema maternjem pismu ispunili su srce ove manifestacije i učinili je događajem na koji cijela Dubica može biti ponosna”, poručila je Ćibićeva.
Ona je dodala da sa ponosom želi da najavi inicijativu da Kozarska Dubica dobije svoj zvanični Dan ćirilice.
“To će biti dan kada ćemo svake godine slaviti naše pismo kroz umjetnost, kulturu i obrazovanje. Uvjerena sam da ova ideja ima punu podršku naših građana i institucija, i biću glas te inicijative na svim nivoima”, rekla je Ćibićeva i zahvalila organizatorima konkursa, prosvetnim radnicima, roditeljima, a posebno djeci.
“Svi zajedno ste pokazali da budućnost ćirilice nije upitna kada je u ovakvim rukama.
Ćirilicom ostavljamo trag, ponosno, hrabro i trajno”, poručila je Ćibićeva.

“Zato danas, dok se sjećamo Branka Ćopića, sjetimo se i riječi iz njegovih djela koje nas pozivaju na ljubav prema zemlji, narodu i jeziku. Budimo ponosni Dubičani, budimo dostojni potomci – jer kako je Ćopić rekao: “Zavičaj nije mjesto gdje živiš, već ono što u tebi živi.” istakla je Ćibićeva.

Nastavi čitati

Politika

DODIKOVE NAMJERE VIŠE NEGO JASNE “Srpska leži na mineralima, SPREMNI SMO DA IH PODIJELIMO”

Dejtonski mirovni sporazum je potvrdio Republiku Srpsku i stvorio je Federaciju i stvorio je Bosnu i Hercegovinu, rekao je Milorad Dodik, predsjednik RS, na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS.

On je u svom govoru naglasio da RS leži na ogromnim rezervama rijetkih minerala, a da je procjena vrijednosti ovih materijala 100 milijardi dolara, a da je perspektivno najmanje četiri do pet puta više, koji predstavljaju strateške materijale za električne automobile, odbrambenu industriju i druge potrebe, a da je u Loparama jedno od najvećih ležišta litijuma u Evropi.

Naglasio je da je RS spremna da te resurse odgovorno razvija, a da se Šmit pojavio baš u tom trenutku kada su potvrđena ova nalazišta.

„Možda je njima bilo poznato prije nego nama. Zašto je pokrenuta kampanja kriminalizacija zakona o imovini. Zašto im je glavni cilj da sruše institucionalnu volju Srpske“, naglasio je on.
Dodao je da se RS ne protivi da mineralna bogatstva podijeli sa partnerima, te da to treba da iskoriste svi koji žive, ali ne da se otima imovina RS.

„Šmit radi u interesu svojih mentora koji bi za ništa da dobiju sve“, istakao je Dodik.

Podsjetio je da je Trampova administracija dala prednost partnerstvima oko iskorišavanja vrijednih minerala, te je istakao da je RS spremna da istraži partnerstvo s Mađarskom, SAD, Srbijom, Rusijom, EU i Kinom, ali da to ne može da bude otimanjem suvereniteta, nego poštovanjem političke samostalnosti i nezavisosti.

„Dajte nam okvir koji poštuje Dejtonsku strukturu“, pozvao je Dodik.

“RS stoji na braniku mira i odbrani Dejtona”
On je rekao da je Dejtonski sporazum značajan za RS, koji je, kako je podsjetio NS RS ratifikovala, a FBiH to nikad nije učinila.

“Ovaj dan je u RS proglašen državnim praznikom, mi Srbi slavimo mir. Umjesto dana kad je uspostavljen mir, oni u FBiH slave 1. mart dan kada je počeo rat”, rekao je Dodik.

Naglasio je da je RS živjela u skladu s potpisanim sporazumom i smatra da je on osnova za ostanak RS u BiH.

“Čak ikada smo napadani, mi smo ga poštovali jer smo poštovali ono što smo potpisali”, rekao je Dodik, i dodao da RS stoji na braniku mira i odbrani Dejtona.

Dodik je rekao da RS želi povratak na sporazum koji je donio mir, te je naglasio da se zakoni moraju poštovati onako kako su napisani, a ne da se sporazum izvrće i nešto što nikad nije napisano.

“Temelj krize nije secesija”
Rekao je da temelj krize u BiH nije secesija nego pogrešno tumačenje Dejtona, i naglasio da je RS ponosna što se zalaže za doslovno tumačenje.

“On je funkcionisao sve dok ga samozvane strane diplomate nisu počele tretirati kao prazno platno za njihove poslovne projekte. To nije demokratija, to nije stabilnost, to je daleko od mira. Jasno je rekao predasjendik Tramp da SAD prestraju da grade druge države i narode određujući kako oni treba da žive”, rekao je Dodik.

On je rekao da RS danas kaže dosta ne s gnijevom nego istinom, i pozvao je na povratak dogovoru i Dejtonu.

Naglasio je daje BiH izvedena iz teritorija entiteta, kako su to ranije utvrdili u Ženevi i Njujorku pregovarači, među kojima su bili i predatavnici RS.

“Sporazum nije predvidio centralističku državu jer je shvatio da samo decentralizovana može da živi. Nije tražio dominaciju”, rekao je on i naglasio da ne postoji nijedna odredba da se uzima imovina RS i da se miješa u odnose drugih.

“Dejton poštuje narode da upravljaju sami sobom. Zato je BiH izvedena iz prava entiteta i konstitivnih naroda i samo takva može da bude prihvaćena”, naglasio je Dodik.

“Mi nismo ekstremisti ni opstrukcionisti mi ne podrivamo Dejton, mi pokušavamo da ga sačuvamo. Mi nismo samo potpisnici tog spotrazuma, mi smo strana, njegovi čuvari i zaštitinici. RS, njen narod, konstituvini narod, Srbi”, rekao je Dodik.

Naglasio je da nema načina da RS bude ukinuta, te da odbranom Dejtona RS brani i dejtonsku BiH.

Istakao je da je intervencijama neovlaštenih samopozvanih stranih službenika došlo do njegovih izmjena. Naglasio je da je RS za razgovore o poboljšanju Dejtona, ali ne kroz tumačenje stranaca, nego kroz razgovor i amandmane na Ustav, uz saglasnost strana potpisnica, entiteta RS i FBiH, a ne stranaca.

Rekao je da onaj ko ruši Dejton, ruši mir i BiH, te se zapitao ko je prekršio dogovor.

“Ko je promijenio pravila? Ko je promijenio odredbe? Ko je odlučio da riječi napisane na papiru Ustava BiH, da to više nije važno? Mi nismo, RS nikad nije željela da donosi odluke u ime Bošnjaka i Hrvata i sva javnost to zna. Mikad nismo htjeli da biramo njihove predstavnike. Banja Luka nikad nije htjela da donosi udluke u ime njih, ali mi ne želimo da neko donosi odluke u ime nas”, rekao je on.

Istakao je da je lice tog podrivanja Kristijan Šmit, te je istakao da ga nikad nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a, kao što su bili oni što su to radili ranije.

“A moraju ga izabrati strane potpisnice Dejtonsog sporazuma. To se nikad nije desilo. Kad su pokušali da ga nametnu, Rusija se usprotivila a Kina nikad nije dala saglasnost. To znači da nikad nije imenovan u skladu s pravom. On nije visoki predstavnik. On je visoki mešetar”, rekao je Dodik, i nazvao ga je lažljivim.

Rekao je da nije slučajno da se dolazak Šmita poklopio s dolaskom Džoa Bajdena na čelo Amerike, i dodao da Šmit nije tu da uređuje BiH, već da on krši sva načela demokratske uprave.

“Zato ćemo morati posebno da se pozabavimo time. Samo zato što je tražilo da se poštuije Dejton, rukovodstvo RS je sankcionisano i optuženo. Ali da budemo jasni, ovdje nije riječ samo o jednom čovjeku. Kristijan Šmit je egzekutor, on je lice s plakata, onaj ko se kezi i zato dobija 26 hiljada evra platu s svim privilegijama”, istakao je on i dodao da globalisti ne djeluju tenkovima nego zloupotrebom prava.

“Rušenje Dejtona bezobrazluk”
On je rekao da je rušenje Dejtona rušenje međunarodnog prava i bezobrazluk, te da se to dešava uvijek kada neizabrani zvaničnik uklanja izabrane funkcionere. Dodik je rekao da su Srbi uvijek bili žrtve onoga što sada globalisti hoće.

On je Bošnjacima i Hrvatima, i prijateljima u Sarajevu poručio da ovo što se zalaže RS nije samo interes RS, već da se radi o principima i univerzalnim vrijednostima, a ne o etničkim pitanjima.

“Kad se krene ignorisati dio, svaki naredni dio može da bude ugrožen. Kada je jedan ugrožen više niko nije zaštićen, ni Srbin ni Bošnjak ni Hrvat”, rekao je Dodik i pozvao na novi dogovor unutar BiH, uz odbacivanje stranaca, i da se time dokaže da je BiH suverena.

Rekao je da se ustavna kriza može riješiti samo dogovorom i dodao da je RS spremna da uradi svoj dio posla.

„Šmit mora da poništi šta je uradio, a RS će se odgovorno odnositi prema Dejtonskom sporazumu i BiH. Ako to nije moguće, ne tražite da odustanemo od sebe i naše volje“, rekao je on i dodao da je vrijeme da Savjet bezbjednosti glasa o legitimnosti Šmita, da međunarodna zajednica sama odluči o tome.

„Protiv mene su uvedene sankcije prijete mi hapšenjem, ne žele dijalog nego pokušavaju da ga ugase. Ali meta nisam ja, prava meta je narod koji mi je na slobodnim i fer izborima dao legitimitet“, rekao je Dodik i dodao da mogu pokušati da ga strpaju u zatvor ili ubiju tokom pokušaja hapšenja, ali da vjeruje da se nijedan lider u RS neće odreći prava na rodnu grudu niti ići protiv onoga što je dogovoreno u Dejtonu.

„Demokratija nije uklanjanje lidera izabrani narodnom voljom zato što su im neskloni. Na tapeti su predsjedenik Republike, predsjednik Skupštine i Vlade. A gdje ste vi? Ovdje se uništava pravo da se brani“, rekao je Dodik i ponovio da RS ne odbacuje BiH iz Dejtona, niti da prijeti miru.

„Mi ne pozivamo na jednostrane poteze ili otcjepljenje ali ne gurajte nas u to. Mi samo odbijamo da živimo u sistemu u kojem ugovor mijenjaju drugi a posljedice ispostavljaju i nameću nama. To nama nanosi egzistencijalnu štetu“, rekao je Dodik.

“RS želi da bude vidljiva onoliko koliko nam je dao Ustav BiH”
„Dajte da to učinimo na ispravan način, a ne na Šmitov način. Ovaj narod nije spreman da bude ponižen“, istakao je Dodik.

Rekao je da predlaže strukturisan vremenski ograničen dijalog unutar BiH, da se potvrdi da li BiH ima šansu ili ne.

„Dijalog koji se ne vodi dekretima nego pozitivnim diplomatijama, a ne onih koji su nas uvijek smatrali bićima manje vrijednosti“, naglasio je Dodik.

Dodao je da je RS za kretanje ka EU, ali da RS bude uvažena.

„RS želi da bude vidljiva onoliko koliko nam je dao Ustav BiH, odnosno 82 odsto nadležnosti koje ne želi da da drugima.

„Mi smo opredijeljeni za EU iako nas često nervirate, vjerovatno i mi vas“, rekao je Dodik.

Dodikovom obraćanju nije prisustvovao niko iz opozicionih stranaka. Ranije su neprisustvovanje najavili PDP i NF Jelene Trivić, dok se iz liste Za pravdu i red i SDS-a nisu oglašavali.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

DR MAJA DRAGOJEVIĆ STOJIĆ U NSRS “Dok bolnice grcaju u dugovima, vlast troši milione na softver i oglasne table!”

Narodni poslanik Partije demokratskog progresa (PDP), dr Maja Dragojević Stojić, ponovo je u Narodnoj skupštini Republike Srpske skrenula pažnju na alarmantno stanje u zdravstvu, s posebnim osvrtom na Opštu bolnicu Prijedor.

„Dok bolnice grcaju u dugovima, nedostaje medicinskog kadra, a pacijenti se svakodnevno šalju u druge gradove na osnovne preglede – vlast novac od novih zaduženja troši na hardver, softver i oglasne table!“, poručila je Dragojević Stojić u skupštinskoj diskusiji.

Posebno je ukazala na to da je obustavljena javna nabavka za izradu idejnog projekta rekonstrukcije i dogradnje Opšte bolnice u Prijedoru.

„Ponovo pitam – zašto je taj projekat zaustavljen? Komu smetaju stvarna rješenja?“, upitala je poslanica PDP-a, dodavši da su i ljekari i osoblje u toj bolnici prinuđeni da rade u neprihvatljivim uslovima, dok pacijenti snose posljedice raspada zdravstvenog sistema.

„Ovo nije nikakva reforma – ovo je čisti nemar. Milioni se troše na kozmetičke i nefunkcionalne stvari, dok ljudi nemaju osnovnu zdravstvenu zaštitu“, zaključila je dr Maja Dragojević Stojić.

Portal će nastaviti da prati dešavanja vezana za stanje u Opštoj bolnici Prijedor i reakcije nadležnih institucija.

Nastavi čitati

Aktuelno