Nakon višednevnog snažnog toplotnog talasa, u Bosnu i Hercegovinu tokom noći, sa 1. na 2. juli, stiže najavljeno nevrijeme praćeno pljuskovima, grmljavinom, jakim vjetrom i mogućom pojavom grada.

Meteorolozi ističu da ovakav nagli preokret nije neuobičajen, jer poslije dugotrajnih vrućina atmosfera često postaje pogodna za razvoj snažnih oluja.

Razlog za to je što se tokom vrelih dana tlo i niži slojevi atmosfere zagriju, a kada nad tako zagrijanu podlogu počne stizati vlažniji i manje topao vazduh, atmosfera postaje nestabilnija. Topao vazduh pri tlu lakši je od hladnijeg vazduha koji pristiže, pa se počinje dizati. Ako u atmosferi ima dovoljno vlage i energije, taj proces može se razviti u pljuskove, grmljavinu i oluje, objašnjavaju meteorolozi.

Ističu da vrućina sama po sebi ne može uzrokovati nevrijeme.

Matea Štibuhar, prognostičarka hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i rukovodilac Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze, objasnila je za Index.hr da dotok vlažnog i manje toplog vazduha nad zagrijanu podlogu dovodi do vertikalnih kretanja vazduha koja su često praćena konvektivnim razvojem oblaka. Drugim riječima, vazduh se počinje podizati uvis (konvekcija). Kako se diže, hladi se, a vodena para u njemu kondenzuje se u kapljice i ledene čestice. Tako nastaju oblaci vertikalnog razvoja, odnosno konvektivni oblaci. Najpoznatiji među njima su kumulonimbusi, veliki olujni oblaci koji mogu proizvesti pljuskove, grmljavinu, grad i snažne udare vjetra.

“Da li će takvi razvoji biti izraženi zavisi od uslova u atmosferi, na primjer od količine vlage, promjene temperature te smjera i brzine vjetra po visini, kao i od mehanizma podizanja vazduha. Što su konvektivni razvoji učestaliji i jači, veći je potencijal za opasnije vremenske pojave pri tlu, odnosno za olujni vjetar, obilnu kišu u kratkom vremenu i krupan grad”, kaže Štibuhar.

Promjena vremena može proći i mirnije, samo uz pad temperature, naoblačenje i povremenu kišu.

“Važno je naglasiti da prestanak toplotnog talasa ne mora nužno biti praćen grmljavinskim nevremenom, već to zavisi od osobina vazduha iznad podloge, kao i vazduha koji pristiže nad zagrijanu podlogu”, kaže Štibuhar. Prema prognozama hidrometeoroloških zavoda u BiH, za četvrtak, 2. jul, u BiH se očekuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, uz osjetan pad temperature.

Podsjetimo, prvi udar nevremena nakon vrućina BiH je pogodio juče, 29. juna, kada su jaki pljuskovi, grmljavina i grad zahvatili Bosanski Petrovac, gdje je led u potpunosti zabijelio grad.

Meteorolozi su i tada upozoravali da se radi tek o početku nestabilnijeg perioda nakon višednevnog toplotnog talasa.

Nagla promjena vremena uz padavine očekuje se i u Srbiji i Hrvatskoj.

Republički hidrometeorološki zavod Srbije upozorio je da su u srijedu uveče, ali i u četvrtak, 2. jula, mogući pljuskovi sa grmljavinom, veća količina kiše u kratkom periodu, jak i olujni vjetar, a ponegdje i pojava grada.

U Hrvatskoj je za četvrtak prognozirano promjenljivo oblačno vrijeme uz mjestimičnu kišu i lokalno izraženije pljuskove sa grmljavinom, posebno u Dalmaciji, na istoku zemlje i na sjevernom Jadranu. Meteorolozi upozoravaju i na jaku buru sa olujnim udarima na dijelu Jadrana, dok će temperature biti osjetno niže u odnosu na prethodne dane, pišu Nezavisne.

Vremenska prognoza za najavljuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme u RS i FBiH. Očekuju se lokalne nepogode sa jakim vjetrom i pad dnevne temperature.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra se očekuje pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, uz osjetan pad temperature.

Ujutro i u prijepodnevnim časovima na sjeveru jaka kiša i pljuskovi sa grmljavinom, uz moguće lokalne nepogode sa jakim vjetrom, dok na jugu i jugoistoku ostaje toplije uz sunčane periode i lokalne pljuskove sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U poslijepodnevnim časovima padavine slabe i prestaju u većini predjela, osim ponegdje na istoku.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 14 do 21, na jugu do 25, a dnevna od 22 do 27, na jugu do 34, u višim krajevima od 18 stepeni Celzijusovih.

Iako je sporazumom koji su nedavno potpisale BiH i Hrvatska bilo predviđeno otvaranje još tri granična prelaza na kojima bi se obavljali fitosanitarni pregledi, što bi ubrzalo protok robe i rasteretilo najopterećenije prelaze, to se još nije desilo.

Zbog toga prevoznici upozoravaju da se i dalje suočavaju sa čekanjima na granici i do 30 sati, što prema njihovim riječima, posebno otežava transport lako kvarljive robe tokom ljetnih mjeseci.

Novi fitosanitarni prelazi još nisu počeli s radom
Mirko Ivanović, član Konzorcijuma “Logistika BiH”, rekao je za “Nezavisne novine” da, iako je najavljeno otvaranje novih graničnih prelaza sa fitosanitarnim inspekcijama, oni još nisu počeli s radom.

“Pretpostavljamo da je razlog nedostatak inspektora, s obzirom na to da su počeli godišnji odmori. Nadamo se da će taj problem biti riješen do kraja avgusta”, kazao je Ivanović.

Dodaje da se zbog toga kamioni i dalje zadržavaju na granicama po nekoliko sati, a najveći pritisak trpi granični prelaz Gradiška.

“Kamioni i dalje čekaju po nekoliko sati. Najveći pritisak je na graničnom prelazu Gradiška, jer roba koja podliježe fitosanitarnim pregledima i dalje mora da prolazi tim putem, pošto ostali prelazi još nisu počeli s radom”, istakao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, otvaranje novih graničnih prelaza sa fitosanitarnim inspekcijama značajno bi rasteretilo Gradišku i ubrzalo protok robe, posebno u vrijeme povećanog obima transporta tokom ljetne sezone.

Prevoznici: Umjesto poboljšanja, čekanja su još duža
Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske, kaže da je stanje na graničnim prelazima danas lošije nego ranije, uprkos obećanjima da će novi režim rada ubrzati protok teretnog saobraćaja.

“Umjesto bržeg protoka teretnog saobraćaja, vozači se suočavaju sa još dužim čekanjima i lošijim uslovima”, rekao je Grbić.

Podsjeća da je prilikom nedavnog potpisivanja sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske najavljeno uvođenje fitosanitarnih pregleda na graničnim prelazima Izačić, Kamensko i Svilaj, što je trebalo da rastereti najopterećenije prelaze i ubrza promet robe. Međutim, kako tvrdi, ta odluka još nije sprovedena.

“Najavljeni su produženo radno vrijeme fitosanitarnih službi, veći broj inspektora i efikasniji rad, ali obećanja nisu ispunjena. Bilo je mnogo obećanja, produžen rad četvrtkom i petkom, više fitosanitarnih inspektora. Od toga nema ništa”, istakao je Grbić.

Dodaje da prevoznici već godinama upozoravaju na iste probleme i da su u više navrata od nadležnih institucija tražili njihovo rješavanje, ali bez konkretnih rezultata.

“Od 2010. godine stotinama puta smo apelovali, pisali dopise i održavali sastanke. Sve bude obećano, a poslije toga ne bude ništa”, naveo je Grbić.

Gradiška i dalje najveće usko grlo za teretni saobraćaj
Prema njegovim riječima, najveći problem predstavljaju višesatna čekanja na graničnim prelazima, posebno tokom ljetnih mjeseci, kada se prevozi kvarljiva roba.

“Na graničnom prelazu Gradiška čeka se od 13 do 15 sati, a nekada i do 30 sati. Vozači stoje pod vedrim nebom, bez osnovnih uslova, a kvarljiva roba trpi zbog visokih temperatura”, upozorio je Grbić.

On ističe da na graničnom prelazu Gradiška i dalje ne postoji posebna traka za prazne kamione, zbog čega sva teretna vozila čekaju u istoj koloni, što dodatno usporava saobraćaj.

Dodaje da, osim nešto bržeg protoka putničkih vozila, nije došlo do značajnijih poboljšanja u teretnom saobraćaju, niti su ispunjena ranije data obećanja o unapređenju rada graničnih prelaza.

Sporazum predviđa šest graničnih prelaza za inspekcijske kontrole
Podsjetimo, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković potpisali su 8. juna novi ugovor o graničnim prelazima između dvije zemlje.

“Po sadržaju ranijeg ugovora imali smo samo dva prelaza najviše kategorije – Bijaču i Gradišku. Sada, prema novom ugovoru, imamo pet graničnih prelaza za kontrolne preglede robe pod svim inspekcijskim nadzorima. Tu je i šesti prelaz Stara Gradiška, koji će preuzeti tu ulogu kada novi most postane potpuno operativan i u funkciji”, izjavila je tada Krišto.