Connect with us

Svijet

Oko 300.000 ljudi u EU godišnje umre od lošeg vazduha: ŠTA ĆE DONIJETI OŠTRIJA PRAVILA ZA ZAGAĐIVAČE?

Evropski parlament usvojio je privremeni sporazum o uvođenju nižih graničnih vrednosti za najštetnije zagađivače vazduha, kao i o unapređenju praćenja kvaliteta vazduha u Evropskoj uniji.

Nova pravila, koja još treba da potvrdi Savjet EU, takođe će omogućiti građanima da tuže svoje vlade i dobiju odštetu ako im je zdravlje narušeno lošim kvalitetom vazduha.

Novim pravilima Evropske unije o zagađivačima vazduha postavljaju se stroža ograničenja i ciljane vrijednosti za 2030. godinu za one koji svojim štetnim uticajem na vazduh, utiču i na zdravlje ljudi, što uključuje suspendovane čestice odnosno mikroskopske, praškaste materije (PM2,5 i PM10), azot-dioksid (NO2) i sumpor-dioksid (SO2). Dozvoljena godišnja koncentracija za PM2,5 će biti više nego prepolovljena, sa 25 mikrograma po metro kubnom ( µg/m³) na 10 µg/m³, dok će za NO2 će biti tačno upola manja, 20 µg/m³, od sadašnjih 40 µg/m³.

Novi standardi su bliži, ali još uvijek ne potpuno u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Međutim, Evropska komisija će imati zadatak da sprovodi reviziju svakih pet godina kako bi se direktiva EU u potpunosti uskladila sa standardima SZO.
Zagađenje vazduha predstavlja ekološki uzrok broj jedan za prevremene smrtne slučajeve u EU i odgovorno je za oko 300.000 takvih slučajeva godišnje, navodi se u saopštenju Evropskog parlamenta.

Veći broj punktova za mjerenje

Nova uredba predviđa i veći broj punktova za mjerenje kvaliteta vazduha u evropskim gradovima kako bi se indeksi kvaliteta vazduha u EU uskladili i bili uporedivi, jasni i javno dostupni. Ti indeksi će takođe pružati informacije o simptomima povezanim sa skokovima u zagađenju vazduha i zdravstvenim rizicima koji se vezuju za svaki od zagađivača.

Očekuje se da će izmijenjena Direktiva o kvalitetu ambijentalnog vazduha (Ambient Air Quality Directive – AAQD) pomoći EU da dostigne svoj cilj da najkasnije 2050. godine ima nulto zagađenje vazduha – nivo zagađenja koji nije štetan po zdravlje i prirodne ekosisteme.

Članice EU mogu tražiti odlaganje od 10 godina pod određenim uslovima

Nova pravila sada treba da usvoji Savjet EU, koji predstavlja nacionalne vlade, prije nego što one stupe na snagu. Države članice će tada imati dvije godine da se usklade sa direktivom.

Izuzetno, zemlje mogu zahtijevati odlaganje roka do deset godina pod određenim uslovima, na primjer kada se neophodna smanjenja mogu postići samo zamjenom značajnog dijela postojećih sistema za grijanje domaćinstava.

HEAL: Čist vazduh je pitanje političke volje

Usvajanje sporazuma pozdravila je nevladina organizacija HEAL (EU Healthy Air Coalition), koja predstavlja ljekare, zdravstvene radnike, udruženja pacijenata i pružaoce zdravstvenog osiguranja, ali je i pozvala zemlje članice EU da ga potvrde što je prije moguće.

“Oduševljeni smo što su poslanici Evropskog parlamenta pokazali čvrstu posvećenost obezbjeđivanju čistog vazduha za stotine miliona ljudi širom EU. Čist vazduh je pitanje političke volje, a ne ličnog izbora pojedinca ili načina života”, rekla je zamjenica direktora HEAL-a En Stofer.

Svijet

RUBIO OBJAVIO KRAJ OPERACIJE: “Epski bijes” protiv Irana završen, fokus na Ormuski moreuz

Američka operacija “Epski bes” protiv Irana je završena, a prioritet Sjedinjenih Američkih Država sada je otvaranje Ormuskog moreuza, izjavio je danas američki državni sekretar Marko Rubio.

“Operacija je završena. ‘Epski bes’, kako je predsednik obavestio Kongres, završili smo sa tom fazom. Svi ciljevi te operacije su ostvareni. Sada prelazimo na ‘Projekat Sloboda’. Do čega će to dovesti u budućnosti je spekulativno”, rekao je Rubio novinarima u Beloj kući, prenosi CNN.

Govoreći o pregovorima povezanim sa iranskim nuklearnim programom i zalihama obogaćenog uranijuma, Rubio je rekao da će se to “rešiti razgovorom”.

“Što se tiče pregovora, mislim da je predsednik jasno stavio do znanja da deo pregovaračkog procesa ne mora biti samo uranijum, već i šta se dešava sa tim materijalom, koji je negde veoma duboko zakopan. Ne želim da ugrozim pregovore, ali je dovoljno reći da su predsednik i ceo tim svesni centralnog značaja tog pitanja i da će to morati da se reši na ovaj ili onaj način”, rekao je Rubio.

Prema njegovim rečima, više zemalja izrazilo je spremnost, javno i privatno, da podrži “Projekat sloboda”, ali je odbio da otkrije o kojim zemljama je reč.

“Više zemalja je reklo da moramo nešto da uradimo povodom toga i da to popravimo”, rekao je Rubio i dodao da neke od tih zemalja imaju mornaricu, kao i neke koje žele da se uključe kad prestanu ratna dejstva.

“Ali postoje i drugi načini na koje mogu pomoći, jedinstveni načini na koje mogu pomoći. I ne želim da ulazim u to koje su te zemlje, iz očiglednih razloga”, istakao je on.

Naglasio je da će SAD snositi najveći deo operacije.

“Ne želim da vas zavaravam, glavna odgovornost za ovo je na SAD, jer smo mi jedina zemlja koja može da projektuje moć u tom delu sveta onako kako to sada radimo. Ovo je naša usluga svetu jer su njihovi brodovi nasukani”, rekao je Rubio.

Bela kuća je prošle nedelje obavestila Kongres da su neprijateljstva protiv Irana “prekinuta”, jer je dostignut prag od 60 dana rata koji je pokrenuo američki predsednik Donald Tramp i za koji mu nije bilo potrebno odobrenje Kongresa.

Međutim, Tramp nije isključio mogućnost nastavka bombardovanja ako pregovori propadnu ili Iran prekrši trenutni prekid vatre.

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL U PORTUGALU: Privedeno 15 policajaca u okviru istrage o mučenju migranata

U Portugalu je uhapšeno 15 policajaca u okviru istrage o slučajevima mučenja migranata i beskućnika u dvije policijske stanice u Lisabonu, čime je ukupan broj optuženih ili uhapšenih porastao na 25.

“Dvojica osumnjičenih čekaju suđenje pod optužbama za mučenje, surovo postupanje i zloupotrebu položaja. Jedan od njih tereti se i za silovanje, pljačku i falsifikovanje”, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Policija je potvrdila najnovija privođenja, među kojima i jednog civila, ali nije navela da li se osumnjičeni terete da su lično učestvovali u mučenju ili da nisu prijavili zlostavljanje kojem su svjedočili, uživo ili preko video-snimaka.

Tužioci su u januaru podigli optužnice za mučenje beskućnika i migranata protiv dvojice policajaca, koji su zatim dijelili snimke tih djela u onlajn grupi sa desetinama drugih službenika, što je pokrenulo širu istragu.

Još sedam lica privedeno je u martu pod istim optužbama.

(Srna)

Nastavi čitati

Svijet

NIŠTA OD PRIMIRJA: Rusija izvela seriju napada

U ruskim napadima širom Ukrajine poginulo je najmanje 20 ljudi, dok Kijev i Moskva istovremeno najavljuju odvojena i neusaglašena primirja uoči Dana pobjede.

Najmanje 20 ljudi poginulo je danas u ruskim napadima širom Ukrajine, neposredno prije nego što su Kijev i Moskva najavili odvojena jednostrana primirja. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je pet civila poginulo kada je više ruskih navođenih bombi palo na centar Kramatorska.

Vlasti u Zaporožju saopštile su da je u posebnom ruskom vazdušnom napadu ubijeno 12 ljudi, dok su desetine ranjene. Istovremeno, vlasti ruske republike Čuvašije objavile su da su dvije osobe poginule, a 32 povrijeđene u napadu dronovima u utorak ujutru.

Dan ranije i Rusija i Ukrajina proglasile su jednostrana primirja uoči obilježavanja Dana pobjede, kojim Rusija u subotu obilježava pobjedu Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom. Moskva je najavila prekid vatre za 8. i 9. maj i zaprijetila “masovnim raketnim udarom” na centralni Kijev ako Ukrajina prekrši primirje.

Kijev je, s druge strane, objavio da će od ponoći 6. maja poštovati primirje na neodređeno vrijeme i da će Ukrajina od tog trenutka djelovati “simetrično”.

Dvije najave djeluju kao odvojene inicijative, jer strane nisu usaglasile uslove, trajanje ni mehanizme nadzora. Šef kancelarije ukrajinskog predsjednika Kirilo Budanov poručio je da će Ukrajina, ako druga strana uzvrati istom mjerom, nastaviti da poštuje prekid vatre. Zelenski je pozvao Rusiju da položi oružje i krene ka stvarnoj diplomatiji.

“To je potpuni cinizam tražiti tišinu kako bi se održale propagandne proslave, a uoči toga svakodnevno izvoditi takve raketne i napade dronovima”, kazao je.

Uoči sopstvenog ponoćnog primirja Ukrajina je izvela i niz vazdušnih udara na rusku teritoriju, gađajući industrijsku zonu u Kirišiju u Lenjingradskoj oblasti i fabriku vojnih komponenti u Čeboksariju u Čuvašiji.

Zelenski je rekao da su u napadu na fabriku, udaljenu oko 1.500 kilometara od linije fronta, korišćene domaće krstareće rakete Flamingo. Kremlj je uoči Dana pobjede pokazao znake nervoze.

Centralni događaj, velika vojna parada na Crvenom trgu, biće smanjen zbog, kako je navedeno, “terorističke prijetnje” iz Ukrajine, a građani Moskve upozoreni su i na moguće prekide mobilnog interneta. U međuvremenu, ruski udari na ukrajinske gradove i dalje odnose civilne živote.

Nastavi čitati

Aktuelno