Connect with us

Svijet

Oko 300.000 ljudi u EU godišnje umre od lošeg vazduha: ŠTA ĆE DONIJETI OŠTRIJA PRAVILA ZA ZAGAĐIVAČE?

Evropski parlament usvojio je privremeni sporazum o uvođenju nižih graničnih vrednosti za najštetnije zagađivače vazduha, kao i o unapređenju praćenja kvaliteta vazduha u Evropskoj uniji.

Nova pravila, koja još treba da potvrdi Savjet EU, takođe će omogućiti građanima da tuže svoje vlade i dobiju odštetu ako im je zdravlje narušeno lošim kvalitetom vazduha.

Novim pravilima Evropske unije o zagađivačima vazduha postavljaju se stroža ograničenja i ciljane vrijednosti za 2030. godinu za one koji svojim štetnim uticajem na vazduh, utiču i na zdravlje ljudi, što uključuje suspendovane čestice odnosno mikroskopske, praškaste materije (PM2,5 i PM10), azot-dioksid (NO2) i sumpor-dioksid (SO2). Dozvoljena godišnja koncentracija za PM2,5 će biti više nego prepolovljena, sa 25 mikrograma po metro kubnom ( µg/m³) na 10 µg/m³, dok će za NO2 će biti tačno upola manja, 20 µg/m³, od sadašnjih 40 µg/m³.

Novi standardi su bliži, ali još uvijek ne potpuno u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Međutim, Evropska komisija će imati zadatak da sprovodi reviziju svakih pet godina kako bi se direktiva EU u potpunosti uskladila sa standardima SZO.
Zagađenje vazduha predstavlja ekološki uzrok broj jedan za prevremene smrtne slučajeve u EU i odgovorno je za oko 300.000 takvih slučajeva godišnje, navodi se u saopštenju Evropskog parlamenta.

Veći broj punktova za mjerenje

Nova uredba predviđa i veći broj punktova za mjerenje kvaliteta vazduha u evropskim gradovima kako bi se indeksi kvaliteta vazduha u EU uskladili i bili uporedivi, jasni i javno dostupni. Ti indeksi će takođe pružati informacije o simptomima povezanim sa skokovima u zagađenju vazduha i zdravstvenim rizicima koji se vezuju za svaki od zagađivača.

Očekuje se da će izmijenjena Direktiva o kvalitetu ambijentalnog vazduha (Ambient Air Quality Directive – AAQD) pomoći EU da dostigne svoj cilj da najkasnije 2050. godine ima nulto zagađenje vazduha – nivo zagađenja koji nije štetan po zdravlje i prirodne ekosisteme.

Članice EU mogu tražiti odlaganje od 10 godina pod određenim uslovima

Nova pravila sada treba da usvoji Savjet EU, koji predstavlja nacionalne vlade, prije nego što one stupe na snagu. Države članice će tada imati dvije godine da se usklade sa direktivom.

Izuzetno, zemlje mogu zahtijevati odlaganje roka do deset godina pod određenim uslovima, na primjer kada se neophodna smanjenja mogu postići samo zamjenom značajnog dijela postojećih sistema za grijanje domaćinstava.

HEAL: Čist vazduh je pitanje političke volje

Usvajanje sporazuma pozdravila je nevladina organizacija HEAL (EU Healthy Air Coalition), koja predstavlja ljekare, zdravstvene radnike, udruženja pacijenata i pružaoce zdravstvenog osiguranja, ali je i pozvala zemlje članice EU da ga potvrde što je prije moguće.

“Oduševljeni smo što su poslanici Evropskog parlamenta pokazali čvrstu posvećenost obezbjeđivanju čistog vazduha za stotine miliona ljudi širom EU. Čist vazduh je pitanje političke volje, a ne ličnog izbora pojedinca ili načina života”, rekla je zamjenica direktora HEAL-a En Stofer.

Svijet

LAVROV I SLUŽBENO POTVRDIO “Tramp je pozvan u Rusiju”

Predsjednik SAD Donald Tramp dobio je poziv da posjeti Rusiju, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

“Kao što znate, pozvan je. Predsjednik /Rusije Vladimir/ Putin je tokom konferencije za novinare na Aljasci potvrdio poziv, a Donald Tramp je, ako se dobro sjećam, rekao da je to veoma zanimljivo”, rekao je Lavrov za medijski servis “Rusija 24”.

Putin i Tramp sastali su se u petak, 15. avgusta, na Aljasci.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP: Rusija je MOĆNA VOJNA DRŽAVA – nema povratka KRIMA Kijevu, niti UKRAJINA može u NATO

Predsjednik SAD je, komentarišući potrebu Kijeva da napravi ustupke kako bi se riješio sukob, ocenio da Zelenski mora pokazati fleksibilnost.

Evropski lideri na sastanku u Bijeloj kući razumeli su potrebu za teritorijalnim ustupcima Ukrajini, ocijenio je američki lider.

“Odluke u pregovorima će donositi Putin i Zelenski, SAD su daleko od sukoba. Nemoguće je vratiti Krim Ukrajini, a takođe nije moguće da se Kijev pridruži NATO-u”, poručio je Tramp. Američki lider je istakao da je Rusija moćna vojna država, sviđalo se to nekome ili ne.

Prema Trampovim riječima, Francuska i Nemačka žele da rasporede snage u Ukrajini, ali to “neće stvoriti probleme sa Rusijom”.

Američki predsednik Donald Tramp sastao se u ponedeljak u Bijeloj kući sa evropskim liderima i Vladimirom Zelenskim, sa kojima je razgovarao o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Tramp je najavio i razgovore o mogućnoj razmjeni teritorija.
Tramp je nakon sastanka pozvao telefonom predsjednika Rusije Vladimira Putina i kojeg je informisao o rezultatima pregovora u Vašingtonu.

Nastavi čitati

Svijet

Gotovo DOGOVOREN sastanak – TRAMP najavio susret Putina i Zelenskog

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da američke trupe neće biti raspoređene američke trupe da brane granicu Ukrajine ni pod jednom bezbednosnom garancijom koja proizilazi iz mirovnog sporazuma o okončanju ruske invazije.

On je u intervjuu za Foks njuz rekao je da su evropski saveznici spremni da pošalju svoje vojnike na teren u Ukrajini kao deo bezbednosne garancije i da su SAD “spremne da im pomognu u vezi sa stvarima”.

“Kada je reč o bezbednosnim garancijama, oni (EU) su spremni da postave ljude na zemlji. Mi smo spremni da im pomognemo, posebno, možda, u vazduhu. Jer niko nema stvari koje mi imamo”, rekao je on.

Prema njegovim rečima, ako se postigne mirovni sporazum, “neće biti problema u dužem vremenskom periodu”.

“Postojaće određene bezbednosne garancije. Ali neće biti NATO-a , to je nešto što se definitivno nikada neće dogoditi”, dodao je.

On je istakao da je “na neki način već dogovorio” sastanak između ruskog lidera Vladimira Putina Putina i predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, ali da oni moraju da donesu konačnu odluku.

“Nekako sam se dogovorio sa Putinom i Zelenskim, i znate, oni su ti koji moraju da donose odluke, mi smo 7.000 milja daleko. Oni su ti koji moraju da povuku poteze”, rekao je Tramp i dodao da bi, ako bilateralni sastanci uspeju, on bio spreman da organizuje trilateralni sastanak i ” zaključio sporazum”.

Na pitanje Foks njuza o planovima da pokuša da organizuje bilateralni sastanak između Putina i Zelenskog, Tramp je istakao i da neki evropski lideri nemaju istu hitnost kao on kada je reč o zaustavljanju rata u Ukrajini i da je jedan od evropskih lidera u Beloj kući preporučio ponovni sastanak za “još mesec ili dva”.

“Jedan od gospodina, koji je sjajan momak, nadam se da ga nisam uvredio. Rekao je: ‘Pa, hajde da se vidimo za mesec ili dva i da vidimo’. Rekao sam: ‘Mesec ili dva? Imaćete još 40.000 mrtvih za mesec ili dva. to mora da se uradi večeras’. I jesam, zapravo. Pozvao sam predsednika Putina i pokušavam da zakažem sastanak sa predsednikom Zelenskim”, rekao je Tramp.

On je naveo da postoji “toplina” u odnosima između njega i ruskog predsednika Vladimira Putina, što se, kako kaže, moglo videti prilikom njihovog susreta prošlog petka u Enkoridžu na Aljasci.

“Videli ste to kada je on izašao iz aviona, kada sam i ja izašao iz aviona, postoji toplina… postoji taj prijatan osećaj… i to je dobra stvar, a ne loša stvar”, rekao je američki lider.

Na pitanje o jučerašnjem telefonskom razgovoru između njega i Putina, koji se odigrao dok su evropski lideri i ukrajinski predsednik bili u Beloj kući, Tramp je rekao da nije razgovarao sa predsednikom Rusije pred ostalim svetskim liderima jer je smatrao da bi to, kako je naveo, “bilo nepoštovanje” prema Putinu.

“Nisam to uradio pred njima, mislio sam da bi to bilo nepoštovanje prema predsedniku Putinu, znate da to ne bih uradio, jer nisu imali najtoplije odnose i zapravo predsednik Putin nije hteo da razgovara sa ljudima iz Evrope. Mislim, to je bio deo problema”, dodao je Tramp.

Tramp je naveo da su, po njegovom osećaju, Putin i Zelenski “u malo boljim odnosima nego što je očekivao”, iako i dalje postoji “ogromno nepoverenje”.

Nastavi čitati

Aktuelno