Connect with us

Politika

VUKOMANOVIĆ I SAVIĆ BANJAC: Ministarstvo odustalo od zakona o femicidu

Ministarstvo prodice omladine i sporta je bez obrazloženja odustalo od Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u kome se prvi put spominje i termin femicid, objavile su Mirna Savić Banjac i Tanja Vukomanović, poslanici Kluba PDP-a u NSRS.

“Dok broj ubistava žena raste, a načini postaju sve suroviji, pokušaj da Republika Srpska dobije Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u kome se prvi put spominje i termin femicid je propao, jer je Ministarstvo prodice omladine i sporta, bez obrazloženja, odustalo od njega”, rečeno je na današnjoj pres konferenciji poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanje Vukomanović i Mirne Savić-Banjac.

Napomenule su da je Poslovnikom o radu NSRS predviđen rok od šest mjeseci koje predlagač ima od nacrta do prijedloga zakona, te da je taj rok istekao 3. maja.

“To znači da je ovaj zakon bačen u vodu. Osim što je najteži oblik nasilja nad ženama nazvan pravim imenom, najveća novina jeste regulisanje postupka hitne mjere zaštite, a sve kako bi se obezbijedila brža reakcija nadležnih i da bi se spriječio upravo taj najteži oblik nasilja, odnosno ubistvo”, rekla je Vukomanović.

Dodaje da je najviše bure na javnim raspravama bilo upravo oko člana 6. ovog zakona, koji definiše šta je femicid, u čemu, tvrdi ona, nema ništa sporno.

“To što ministarstvo ćuti daje nam prostora da naslutimo da su popustili pod pritisokm onih koji tvrde da će uvođenje termina femicid ugroziti tradicionalnu prodicu i diskriminisati muškarce. To nije tačno, osim ako se nasilje u porodici smatra tradicionalnim. Neshvatljivo je da u 21. vijedu sabotira borba protiv nasilja i da se prokocka šansa da Republika Srpska ode korak naprijed kada je u pitanju borba protvi nasilja u porodici, koje je u preko 90 odsto slučajeva nasilje nad ženama”, navodi Vukomanović.

Ona je postavila pitanje da li su u međuvremnu riješeni problemi nasilja u porodici “pa nam zakon više ne treba” i kako to odjenom u Vladi uvažavaju glas javnosti, “koga nisu čuli kada su po hitnom postupku kriminalizovali klevetu”.

“Bilo im je važnije zaštititi sebe od novinara, nego žene od nasilnika. Da li Vlada čeka još jedno ubistvo da opet najavi novi zakon? Statistika je crna, a realnost još crnja, jer niko ne zna koliko žena ćuti i trpi nasilje, a sa ovakvim odnosom vlasti ćutaće i dalje”, poručila je Vukomanović, dodajući da se ni postojeći mehanizmi koje zakoni u Srpskoj omogućavaju ne koriste dovoljno, za ubistva žene kojima je prethodilo nasilje u pordici dobijaju se minimalne zatvorske kazne, jer pravosudna zajednica još nema senzibilitet prema ovom obliku ubistva.

Zašto je Vlada Srpske bacila vrijeme i novac na zakon od koga će na kraju odustati – upitala je Savić-Banjac podsjećajući na crnu statistiku kada je u pitanju nasilje nad ženama.

“Prošle godine u BiH je ubijeno deset žena uz sedam pokušaja ubistava. Od broja prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, procesuirano je 35 odsto, u 10 odsto su izrečene predviđene mjere. Skoro 1.500 žena i djece zbrinuto je u sigurnim kućama, a Vlada Republike Srpske se igra sa zakonima”, navodi Savić-Banjac.

Dodaje da je poražavajuće to da su poslanici iz medija saznali da od zakona neće biti ništa.

“Ako je već bila problem forma, moglo se pristupiti izmjenama zakona i da on bude usvojen u formi koja je prihvatljiva za sve, jer je u ovom slučaju važna suština, a ne forma. Naš prijedlog je bio da se, za početak u zakonodavstvo uvede termin femicid, pa u nekim sljedećim koracima to bude i posebno krivično djelo. Umjesto da idemo ka tome da femicid bude tretiran kao teško ubistvo, mi smo zapeli i kod samog uvođenja termin”, navodi Savić-Banjac.

Ističe da su ovo teme u kojima je savki sat bitan, te postavlja pitanje efekta i ranije preduzetih mjera.

” Tražićemo izvještaj od resornog ministratva koje su mjere urađene do sada i kakav su efekat dalje. Voljela bih da čujemo i koji su rezultati uvođenja eksperimantalnog predmeta humanost i bezbjednost? Da li se djeca od ranog doba uče da imaju nultu stopu toleranicje na nasilje? I najvažnije, da li uopšte imaju namjeru da prave novi zakon ili je sve bila predstava?”, upitala je ona.

Savić-Banjac zaključuje da pored navedenog neće odustati od namjere da se u zakonodavstvu Srpske femicid tretira kao teško ubistvo, za koje bi sankcije bile propisane i do 45 godina zatvora.

Related Topics:

Politika

OPET NA ČEKANJU: O smjenama Špirića, Košarca i Amidžića tek na kraju sjednice

Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda, zakazao je sjednicu za 24. april, a kao i prethodnih nekoliko puta, tačke koje se odnose na njegovu i smjenu Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora BiH, i Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, stavio je kao posljednje.

Ako budu slijedili praksu sa posljednjih nekoliko zasjedanja, delegati koji dolaze iz SNSD-a će, kada na kraju sjednice na dnevni red dođu tačke o smjenama, vrlo vjerovatno napustiti zasjedanje.

U tom slučaju Dom naroda će ostati bez kvoruma, i od smjena, kao ni prethodnih nekoliko puta, neće biti ništa.

Ipak, moguće je da sjednica Doma naroda bude prekinuta i prije toga s obzirom na to da se na dnevnom redu nalaze izmjene Izbornog zakona BiH koje je u proceduru uputio HDZ. Upravo zbog ove tačke dnevnog reda, Klub Bošnjaka na posljednjoj sjednici napustio je salu, i na taj način “srušio” kvorum za rad, a nakon čega je sjednica prekinuta.

Na dnevnom redu sjednice Doma nalazi se čak 56 tačaka dnevnog reda, što je čini jednom od najobimnijih, a osim toga, u okviru jedne tačke nalazi se čak 73 izvještaja raznih institucija na nivou BiH, a koji se uglavnom odnose na 2023. godinu.

Kada je riječ o zakonima, delegati će, ukoliko sjednica ne bude prekinuta na početku, osim Izbornog zakona, razmatrati i izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH, zatim izmjene Zakona o službi u oružanim snagama BiH te Zakon o finansiranju političkih stranaka.

Takođe, na dnevnom redu se nalaze i izmjene Zakona o administrativnim taksama te dopune Zakona o PDV-u, ali i izmjene Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH.

Delegati Doma naroda će razmatrati i dopune Krivičnog zakona BiH te izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.

Nastavi čitati

Politika

AMNEZIJA? Bivši ambasador BiH se NE SJEĆA gdje je nestalo 1,2 miliona evra?!

Najmanje 1,2 miliona evra koje su vlasti Kuvajta donirale Ambasadi BiH u toj zemlji misteriozno je nestalo.

Donirani novac je, prema dokumentaciji u posjedu portala Istraga.ba, nestajao u periodu od jula 2017. do kraja 2023. godine.

U pitanju su sredstva koja je Kuvajt donirao Ambasadi BiH još od 1994. godine. Sve do 2017. novac je stizao preko bankovnog računa, ali je tada, odlukom tadašnjeg ambasadora Mehmeda Halilovića (danas savjetnik ministra Rame Isaka), donacija počela da se prima u gotovini. Od tada se gubi svaki trag novcu.

O svemu ovome postoje zapisnici u Ministarstvu spoljnih poslova BiH i u Predsjedništvu BiH. Tužilaštvo BiH je otvorilo istragu. A evo šta je dosad otkrio ovaj portal.

Od septembra 2023. ambasador BiH u Kuvajtu je Nusret Čančar. Prema njegovom izvještaju od 21. marta 2024, Ambasada BiH u Kuvajtu zatečena je u katastrofalnom stanju. Telefoni su bili isključeni zbog neplaćenih računa, a ukupan dug iznosio je oko 4677 evra. Ambasador Čančar je obavijestio Ministarstvo spoljnih poslova BiH o situaciji, ali mu je rečeno da “Ministarstvo neće plaćati te račune jer su zastarjeli i ne postoji potpuna dokumentacija”, prenosi Istraga

“Rečeno mi je da preko Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta uložim žalbu, što sam i učinio. Tek 26. decembra 2023. godine, uz nekoliko pismenih intervencija, dobio sam sastanak kod pomoćnika ministra za konzularna pitanja”, naveo je u svom izvještaju ambasador Čančar.

A onda – šok.

“Službenik MVP Kuvajta mi je rekao “da se čudi što nismo platili te račune kad smo to mogli učiniti više puta iz sredstava koje MVP Kuvajta donira Ambasadi radi pomoći njenom radu”. Bilo mi je neprijatno”, napisao je ambasador Čančar.

Nakon sastanka, Ambasada BiH zvanično traži pregled svih donacija iz posljednjih deset godina. Umjesto odgovora, ambasador dobija poziv iz Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta. Sastanak je zakazan za 5. februar.

“U blagajni Ministarstva spoljnih poslova Kuvajta me dočekuje nižerangirani službenik po imenu Fuad Al Šamari, sa još jednim kolegom koji se nije predstavio. Poslije kurtoazne dobrodošlice obavještavaju me da su pripremili dvije posljednje tranše pomoći za Ambasadu BiH u iznosu od 30 hiljada kuvajtskih dinara, što je po tadašnjem kursu iznosilo oko 90 hiljada evra. Vidno iznenađen, pitam povodom čega, a oni mi kažu da je to redovna dotacija Ministarstva – 5000 kuvajtskih dinara mjesečno za oktobar, novembar, decembar 2023. i januar, februar, mart 2024”, naveo je ambasador Čančar.

Nakon identifikacije, tražili su da potpiše potvrdu o prijemu. Očekivao je ček.

“Ali jedan od njih donosi kesu s logom MVP Kuvajta i stavlja u nju dva paketa gotovine… Pokazuju mi novčanice bankarski upakovane u apoenima od po 10 kuvajtskih dinara i kažu – to je to”, prepričao je ambasador.

Sa tim novcem Čančar se vraća u ambasadu i polaže doniranih 90 hiljada evra na njen račun. Postoji i dokaz o tome.

Ubrzo potom dolazi do još jedne čudne situacije – prvi sekretar ambasade BiH u Kuvajtu, Bojan Jožanc, iznenada daje otkaz i napušta ambasadu, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova BiH. Ambasador Čančar tada počinje da pretražuje arhivu. Većina dokumentacije je uništena ili oštećena, ali pronalazi jedan ključni dokument.

“Ambasada BiH upućuje srdačne pozdrave Ministarstvu spoljnih poslova Države Kuvajt i ima čast da vas obavijesti da je prvi sekretar Ambasade BiH, Bojan Jožanc, ovlašten da prima novčana sredstva namijenjena Ambasadi BiH od strane MVP Države Kuvajt”, navedeno je u dopisu koji je 11. jula 2017. godine Ministarstvu spoljnih poslova Kuvajta poslao tadašnji ambasador Mehmed Halilović.

Od jula 2017. do kraja 2023. godine, Ambasada BiH u Kuvajtu je mjesečno primala 15 hiljada evra u kešu. U Ambasadi ne postoji nijedan trag da je taj novac ikada položen na račun ili iskorišćen za potrebe ambasade. U tom periodu ambasadori BiH u Kuvajtu bili su Mehmed Halilović i Sanjin Halimović.

Prije njih, ambasador BiH u Kuvajtu bio je Senahid Bristrić. On je u razgovoru za Istragu potvrdio da je Kuvajt od uspostavljanja ambasade 1994. godine donirao sredstva BiH.

“Taj novac je uvijek bio polagan ili uplaćivan na račun ambasade i korišćen za službene potrebe. Sjećam se da me je, kad je postao ambasador, zvao Mehmed Halilović i pitao šta sam ja radio sa tim novcem. Objasnio sam mu da se koristio za rad ambasade, a on mi je rekao da su mu Kuvajćani rekli kako taj novac pripada ambasadoru. Ne znam s kim je razgovarao, ali znam da je taj novac uvijek pripadao ambasadi”, rekao je Bristrić.

S druge strane, Halilović tvrdi da o novcu nije pričao sa Bristrićem. Na pitanje ko mu je dao odobrenje da potpiše akt kojim se traži da donacije budu primane u kešu, kaže da se – “ne sjeća”.

“Gdje su pare?”, pitamo bivšeg ambasadora Halilovića.

“Ne znam. Nisam ja uzimao. Bio sam tu kratko, nekih 7-8 mjeseci. Ne sjećam se šta se dešavalo”, odgovorio je Halilović.

Kasnije je poslao poruku u kojoj piše: “Poštovani, ne sjećam se da sam bilo šta potpisao”.

Aktuelni ambasador Nusret Čančar o svemu je obavijestio i istražne organe. SIPA je 6. decembra prošle godine dostavila Ambasadi BiH u Kuvajtu obavještenje da ambasador, prilikom dolaska u BiH, da izjavu u vezi s “dugogodišnjim otuđivanjem novca iz Ambasade u Kuvajtu”.

Istovremeno, Ministarstvo spoljnih poslova BiH formiralo je tročlanu komisiju koja je otišla u Kuvajt da ispita sve navode. U zapisniku komisije (Đorđe Latinović, Mile Sadžak i Amir Čorbo) stoji da je ambasador Čančar naveo da je Ambasada BiH 11. jula 2017. godine poslala dopis Ministarstvu, kojim se odobrava preuzimanje donacija. U tom trenutku ambasador je bio Mehmed Halilović.

Nastavi čitati

Politika

ŠULIĆ IMA NOVOSTI! Srpska vraća turističke vaučere!

Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić izjavio je danas da će ove godine na raspolaganju biti oko 20.000 vaučera za domaće turiste i oko 10.000 će se rasporediti prema agencijama koje dovode strane goste.

“Radićemo u dvije etape, prva etapa vaučera će biti krajem maja do kraja juna, a druga od 10, 15. septembra do 15. novembra. Na taj način želimo da pomognemo i sektoru turizma koji iz godine u godinu bilježi dobre pokazatelje i rast broja gostiju”, rekao je Šulić novinarima u Gradišci.

Šulić je naveo da će taj dio projekta moći koristiti i građani Federacije BiH, Srbije, Hrvatske, cijele Evrope i svijeta.

Ministar je napomenuo da se danas sastao sa predsjedikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i srpskim članom i predsjedavajućom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović i da su razgovarali o turističkoj ponudi.

“Predsjednik Dodik je podržao inicijativu da se vrate vaučeri u Republiku Srpsku, ali da se ide sa novim korakom prema agencijama koje dovode strane turiste da i njima omogućimo određene subvencije”, rekao je Šulić.

Nastavi čitati

Aktuelno